Autor Tema: Povijest Krbavskog polja  (Posjeta: 11431 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Povijest Krbavskog polja
« : Siječnja 30, 2008, 19:36:47 »
Povijesno ime Krbava u najužem smislu označavalo je nekadašnje srednjovjekovno naselje i biskupski grad. Taj srednjovjekovni hrvatski i biskupski grad pri kraju srednjega vijeka i na početku stoljetnih protuturskih obrambenih ratova propada i nasljeđuje ga mlađe naselje, Udbina, koje nije izgrađeno na istom mjestu, jer je njegov nastanak uvjetovala nova obrambena utvrda, podignuta na boljem strateškom položaju. Treba dakle razlikovati i različitost povijesne lokacije i povijesnu sudbinu i suvremenu sliku njihovih ostataka: mjesto i položaj srednjovjekovne Krbave s ostacima biskupske katedrale i stare župske utvrde i drugi položaj nove udbinske utvrde i mjesto pod njom gdje se razvilo mlađe obrambeno naselje, Udvina ili Udbina.
U nešto širem smislu ime Krbava obuhvaćalo je prostor Krbavskoga polja koje se protegnulo od Bunića do Udbine u dužini oko 25 km i širini 3 do 7 km. U još širem povijesnom značenju Krbava je bila jedna od starohrvatskih župa koja je obuhvaćala, uz Krbavsko polje, i još neka susjedna manja polja: Bjelopolje, Koreničko, Homoljačko, Turanjsko, Trnovačko i druga manja polja oko Srednje Gore, Kurjaka i Komića. Ta su polja bila dobro napučena brojnim zaselcima i naseljima od kojih su mnoga imala svoje župne crkve, a i svoja lokalna utvrđenja, građena radi zaštite i veće sigurnosti. To je ona starohrvatska župa koju u 10. stoljeću, zajedno s Likom i Gackom, spominje u svojoj povjesnici bizantski car Porfirogenet.[/color]
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Povijest Krbavskog polja
« Odgovori #1 : Siječnja 30, 2008, 19:40:10 »
KRBAVA - srednjovjekovno hrvatsko naselje i sjedište Biskupije krbavske

Već u 11. stoljeću, jedna isprava iz 1045. godine spominje Krbavu kao župu koja potpada pod crkvenu vlast splitskoga biskupa. Dakle, Krbava je u to rano doba hrvatske povijesti bila i crkveno uređena pokrajina. Jedna kasnija isprava, iz 1163. godine, opet govori o Krbavi kao župi koja potpada pod jurisdikciju splitske Crkve. Krbava pak kao srednjovjekovno naselje, na Splitskom crkvenom saboru održanom 1185. godine, biva izabrana i određena za sjedište novoutemeljene biskupije, koja po njoj dobiva ime Krbavska biskupija. Ova i još neka druga svjedočanstva potvrđuju da je područje stare hrvatske župe Krbave već u 10. i 11. stoljeću bilo dobro uređeno i kao politička i kao crkvena zajednica, a najveće i najuglednije mjesto toga prostora bilo je starohrvatsko srednjovjekovno naselje Krbava. Izborom Krbave da bude sjedištem nove biskupske stolice ovo starohrvatsko naselje postaje gradom, "civitas Corbaviae", a dotadašnja župna crkva postaje katedralnom crkvom nove


 

 Krbava kao biskupski grad, utemeljen na položaju i mjestu još starijega japodskoga naselja, živi i mirno se razvija u političkom okviru srednjovjekovne hrvatske države do tatarske provale sredinom 13. stoljeća, tj. do prvog velikog neprijateljskog napada i uništenja. Brzo se oporavlja, obnavlja i traje sve do ranog novog vijeka kada zauvijek propada u osvajačkom ratu osmanske vojne sile. Ta "turska sila" postaje uzrokom postupnog nestajanja nezaštićenoga srednjovjekovnoga biskupskog grada Krbave. Konačnu sudbinu i kraj srednjovjekovnoga života u Krbavi označava bula pape Pija II. kojom je on 4. lipnja 1460. godine i službeno prenio biskupsku stolicu iz Krbave u sigurniji i bolje utvrđeni frankopanski grad Modruš

Offline Danijel

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 216
  • Karma: +6/-3
  • Spol: Muški
  • SEGRT!!!!!!
Odg: Povijest Krbavskog polja
« Odgovori #2 : Ožujka 16, 2008, 14:51:14 »
Tijekom Srednjega vijeka u području su bila četiri važna biskupijska središta:

Senjska biskupija, oko 1150. - 1969
Krbavska biskupija, 1185. - 1460
Modruška biskupija, 1460. - 1493
Otočka biskupija, 1460. - 1534



Ličani su gorom ogrnuti,
ne boje se vuka ni ajduka.

Offline Snježana

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 105
  • Postova: 210
  • Karma: +10/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Povijest Krbavskog polja
« Odgovori #3 : Ožujka 17, 2013, 10:12:45 »
Volim Krbavsko polje!  huhu;jj herz;
...još nas ima....

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Povijest Krbavskog polja
« Odgovori #4 : Ožujka 17, 2013, 11:26:18 »
A što te toliko inpresioniralo Krvabvsko polje???

Offline Snježana

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 105
  • Postova: 210
  • Karma: +10/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Povijest Krbavskog polja
« Odgovori #5 : Rujna 09, 2013, 22:29:44 »

Na današnji dan se puni 520 godina od bitke na Krbavskom Polju kada se 2500 konjanika i 8000 pješaka hrvatske vojske pod vodstvom bana Emerika Derenčina suprotstavilo vojsci od 8000 turskih akadžija pod Jakub pašom. 1500 ih biva zarobljeno zajedno sa Derenčinom banom dok svi ostali izginuše. Među njima i brat banov i sin čiju glavu Turci odrubiše i odnesoše pa je svaki dan stavljahu na stol pred bana. Sam ban umre u zarobljeništvu tri mjeseca potom. Bitkom na Krbavskom polju započe stogodišnji Hrvatsko-Turski rat.
...još nas ima....

Offline Iva.

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 30
  • Postova: 38
  • Karma: +2/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Povijest Krbavskog polja
« Odgovori #6 : Ožujka 01, 2016, 16:49:07 »
Mjesec se uzdigao visoko iznad Krbavskog polja. U tami riječne obale nepomično stoje grube silute konjanika. U daljini gore logorske vatre. Oblaci zaklanjaju mjesec, a konjanici odlučno gaze preko rijeke. Uz pljusak vode i bljesak željeza nestaju u mraku.


Podno stare utvrde Udbine, na jugoistočnom dijelu Krbavskog polja, dogodila se jedna od najvećih bitaka s Turcima u hrvatskoj povijesti.

Krajem ljeta 1493. godine Jakub-paša vraćao se s pljačkaškog pohoda iz Štajerske. Noseći bogati ratni plijen planirao je preko Like prijeći u Bosnu. Nakon neuspjelih pregovora o slobodnom prolasku, hrvatski ban Derenčin okupio je veliku vojsku i dočekao ga 9. rujna. 1493. na Krbavskom polju.

Vojska bana Derenčina brojila je oko 10 tisuća ljudi. Banu su se pridružili mnogi istaknuti plemići tog vremena. Jakub-pašina vojska bila je nešto manja, ali se sastojala od iskusnih i dobro naoružanih lakih konjanika „akindžija“.

Bitka je započela oko 6 sati ujutro. Turci su krenuli u siloviti napad, a pod kopitima njihovih konja podigla se velika prašina. Jak vjetar nosio je prašinu prema hrvatskoj vojsci koja nije mogla jasno vidjeti svoje neprijatelje. Nitko nije primijetio da jedan dio turske vojske – nedostaje.

Jakub paša smislio je lukavi plan. Nakon prvog napada, naredio je povlačenje svoje vojske. Hrvatski  plemići, sigurni u pobjedu, pojurili su niz polje za Turcima. Turci su ih namamili do šume pored rijeke Krbave, ravno u zasjedu! U šumi su se skrivalo 300 turskih konjanika koji su duboko u noći potajno prešli rijeku. Hrvatski ratnici okruženi su Turcima sa svih strana.

U hrvatskim redovima nastala je panika i pomutnja. Turski konjanici bili su brži i okretniji od hrvatskih. Dobro naoružani i iskusni Turci brzo su svladali loše naoružane seljake nenavikle na borbu. Oni koji nisu posječeni turskim sabljama i pregaženi kopitima konja, prilikom bijega utopili su se u Krbavi.

Taj dan Hrvatska je izgubila 10 000 vojnika. Pokošeni poput žita, ležali su danima na polju prepušteni divljim životinjama. Turci su sa leševa sjekli noseve kako bi za svaki dobili dukat od sultana. Ban Derenčin je zarobljen, a Jakub-paša pobjedonosno se vratio u Bosnu.

Kako je došlo do ovako teškog poraza na Krbavskom polju? Za sve je kriva loša taktika kneza Derenčina. Iako su ga Frankopani nagovarali da se bori u planini, ban je odabrao borbu na otvorenom polju. Vjerovao je da se samo kukavice kriju u drveću i kamenju, a pravi vitez bori na otvorenom polju. Podcijenio je snagu Turaka i previše se pouzdao u brojčanu nadmoć svoje vojske.

Na nekoliko arheoloških nalazišta na području Udbine pronađene su ljudske kosti iz vremena Krbavske bitke. Analize su pokazale da se radi o mladim i snažnih muškarcima koji su umrli nasilnom smrću. Posjekotine na vratu, glavi i rukama otkrivaju da se možda radi o vojnicima poginulim na Krbavskom polju.

Nakon Krbavske bitke Hrvatsku su zadesila dva teška stoljeća borbe s Turcima. Lika više nikad nije bila ista kao prije. Turci su se utvrdili u Lici i Krbavi, a stanovništvo se počelo masovno iseljavati u sigurnije krajeve. Unatoč velikim gubitcima ljudi i teritorija, oslabljena Hrvatska nastavila se odupirati upornim upadima Turaka i opstati kroz nadolazeće godine nesigurnosti i stradanja.

Autor: Tena Brnad
Izvor: likaclub.eu

 


Back to top