Autor Tema: LiÄki sportaÅ¡i  (Posjeta: 30614 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki sportaÅ¡i
« Odgovori #20 : Travnja 22, 2011, 15:16:59 »
NajjaÄi Äovjek na svijetu na dvorovima vladara



Tijekom prvog boravka u SAD-u sastao se s Älanovima kluba Athletion Comission, koji su mu dodijelili medalju s ogrlicom i posvetom: “To the strongest man in the world†(“NajjaÄem Äovjeku na svijetuâ€). Dokument iz tog vremena koji svjedoÄi kako je Marijan već kao mladić ostvario niz priznanja saÄuvan je do danas. Radi se o fotografiji, poslije pretisku na razglednici, na kojoj ga vidimo mladog i snažnog s desetak medalja na pojasu zataknutom preko ramena i prsa. U tekstu piÅ¡e da je to Matijević u dvadeset i prvoj godini. Možemo pretpostaviti kako je njegova prva prekooceanska turneja trajala izmeÄ‘u 1899. i 1903. godine, no nije istraženo kada i kamo se nakon nje vratio. Nije poznato ni kada je, ako uopće jest, služio vojni
rok. Spominje se da je bio vojnik u sastavu 79. pukovnije zvane Regimenta grof Josip JelaÄić, sa sjediÅ¡tem u OtoÄcu. U intervjuu danom Fuisu Marijan istiÄe kako je na odslu-ženju vojnog roka troÅ¡io “šest litara mlijeka i tri kilograma na dan†te kako je nehotice polomio sedam puÅ¡aka. Podatak o njegovu teku govori neÅ¡to i o njegovu metabolizmu; za sebe je govorio kako mu je tijelo “mala tvornica Å¡ećeraâ€. Poslije se pokazalo da boluje od dijabetesa, Å¡to je pritajeno naruÅ¡avalo njegovo zdravlje.
Kakav je mogao biti odnos mladog Marijana i njegove obitelji, koja je prije ili poslije morala doznati za njegovu
turneju, naÄin života i zarade? Iz prikupljenih intervjua i novinskih Älanaka ne doznajemo Å¡to su mislili njegova
obitelj i lokalna zajednica o životu koji je odabrao. U Älancima se njegovi uspjesi Äesto prikazuju senzacionalistiÄki, uz moguće autorovo umetanje vlastitih znaÄenja i slobodno interpretiranje njegovih rijeÄi. Treba biti vrlo oprezan pri citiranju te graÄ‘e, Å¡to potvrÄ‘uju sljedeći primjeri. Već spomenuti intervjuu navodi kako se Marijan prisjetio davanja ili “produciranja†predstave na carskom dvoru Franje Josipa u blizini PeÅ¡te. Bez navoÄ‘enja godine tog velikog dogaÄ‘aja navodno je izjavio: “Producirao sam se to veÄe pred Franjom Josipom kod kog su u gostima bili kraljevi Milan Obrenović srpski, engleski kralj Gjorgje, bugarski car Ferdinand i rumunjski kralj, zaboravio sam mu ime… Dvije tisuće kruna dobio sam to veÄe od Franje Josipa. K tomu 100 zlatnih, jubilarnih… Eh…â€. Ova izjava Å¡ezdesetogodiÅ¡njeg Matijevića ostaje jedino svjedo-Äanstvo o istinitosti navedenog dogaÄ‘aja. Zlatne, jubilarne krune dio su novca koji je on za života podijelio u humanitarne svrhe. PovjesniÄari bi mogli već pri prvom Äitanju posumnjati u istinitost navedene izjave, bez obzira na to
što je godina te zgode izostavljena. Lako je istražiti jesu li i kada spomenuti vladari kao gosti posjetili austro-ugarskog cara, no već iz njihovih biografija vidljivo je da se nisu mogli okupiti u spomenutom sastavu.7
Ipak smatramo da je predstava pred carem zaista “produciranaâ€. Ne možemo sigurnošću znati tko je bio u carskoj sviti i tko je gledao nastup, no vjerujemo da je dogaÄ‘aj istinit utoliko da je Marijan uistinu izveo predstavu pred Franjom Josipom. Ostali sudionici priÄe možda su plod Marijanova brkanja
dogaÄ‘aja i lica uslijed varljivosti memorije, ili su proizvod novinarske maÅ¡te. Da je priÄa djelomice vjerodostojna pokazuje prije svega njegovo osobno svjedoÄanstvo, brojne medalje koje je osvojio, od kojih je jedna mogla biti medalja s carskog dvora te, posredno, i sljedeći dogaÄ‘aj. Godine 1904. organiziran je Marijanov odlazak na
Portu gdje je svoje vještine predstavio sultanu Abdulu Hamidu II. (1842. – 1918), koji je vladao od 1876. do
1909., a zbog svojeg despotizma nazvan je “Krvavi Sultan†(Matuz, 1992: 145). Osvojivši prvenstvo u hrvanju
s lokalnim natjecateljima, tzv.  pelivanima, odlikovan je visokim odliÄjem, Otomanskom zvijezdom, koje se danas
Äuva u džamiji u Gunji pokraj Županje. Prema predaji, bio je jedini kršćanin na carigradskom dvoru koji nije pao ni-Äice pred sultana, Å¡to je objasnio time, “da se klanja samo onome tko je jaÄi od njegaâ€. Predaja takoÄ‘er kaže da mu je zbog hrabrosti i snage koju je dokazao sultan osobno predao ugledno odliÄje. Dakle, materijalni dokaz o ovom dogaÄ‘aju, navedeno odliÄje, potvrÄ‘uje istinitost o nastupu na Porti, te indirektno i pretpostavku da je jednako tako gostovati na dvoru austro-ugarskog cara vjerojatno izmeÄ‘u 1904. i 1907. godine. Zahvaljujući imenu i slavi mogao je biti zahvalan “zabavljaĆeuropskih vladara i njihovih visokih uzvanika. Ovaj je uzorak itekako prisutan u Marijanovoj biografiji, a tiÄe se gostovanja na joÅ¡ nekoliko vladarskih dvorova onoga vremena. Habsburgovci i Porta znakovit su primjer kako ozbiljna biografija junaka iz Like zahtijeva sustavno prikupljanje i izuÄavanje primarnih materijalnih izvora te dekonstrukciju i rekonstrukciju narativa iz usmene predaje.8Nakon nastupa na sultanovu dvoru otiÅ¡ao je na turneju po europskim zemljama, o Äemu svjedoÄe novinski Älanci zemalja u kojima gostuje. TakoÄ‘er znamo da je sudjelovao u uliÄnim sukobima tijekom protuhrvatskih prosvjeda u Rijeci krajem 1906. i poÄetkom 1907. (Goldstein, 2003: 218). Tada su rijeÄki Talijani i MaÄ‘ari napali pripadnike Hrvatskog sokola, koji su se nakon I. Hrvatskog svesokolskog sleta, održanog u Zagrebu u rujnu i listopadu 1906., vraćali preko Rijeke svojim kućama u Istru i Dalmaciju.
Talijani su tada Sokolima preoteli hrvatski i sokolski barjak, koji je navodno Marijan junaÄki vratio. Spominje se i
to da je pobijedio Äetvoricu talijanskih hrvaÄa, te da su bijesni i zavidni , te da su bijesni i zavidni Talijani gradom poÄeli raditi nerede.


Offline Vera

  • Lektor Foruma
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 615
  • Postova: 1285
  • Karma: +25/-2
  • Spol: Ženski
Odg: LiÄki sportaÅ¡i
« Odgovori #21 : Studenoga 22, 2011, 16:44:20 »


Volim Liku a Lika daleko!!!

Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji LiÄan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 209
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: LiÄki sportaÅ¡i
« Odgovori #22 : VeljaÄe 17, 2012, 11:40:45 »


Milan Neralić (Slunj, 26. veljaÄe 1875. - BeÄko Novo Mjesto, 17. veljaÄe 1918.) je bio hrvatski  maÄevalac, prvi hrvatski olimpijac i prvi hrvatski osvajaÄ medalje na Olimpijskim igrama. Natjecao se krajem 19. stoljeća i poÄetkom 20. stoljeća za Austriju (jer je Hrvatska bila dijelom Austro-Ugarske). Bio je jedan od najboljih maÄevaoca u Austro-Ugarskoj, takoÄ‘er i uÄitelj maÄevanja.

Prvi je u povijesti primijenio „leteći ispad", munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka. Sudjelovao je na OI 1900. u Parizu, osvojivÅ¡i bronÄano odliÄje u sablji. U poluzavrÅ¡nici, izgubio je od talijanskog maÄevaoca Itala Santellija. Prvi je Hrvat, koji je nastupio na Olimpijskim igrama i prvi Hrvat, koji je osvojio medalju na Olimpijskim igrama. Malo je poznato da je maÄevanju poduÄavao Josipa Broza Tita koji je kasnije bio vojni prvak u maÄevanju.

Ovdje možete vidjeti prilog u TV kalendaru o Milanu Neraliću

PloÄa u spomen na Milana Neralića na njegovoj rodnoj kući u Slunju





Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki sportaÅ¡i
« Odgovori #23 : Svibnja 19, 2012, 06:13:41 »
Junak iz Like

Kano mi gora,kano Velebit
golem sam tijelom,dušom sam jak
Nek sam siromašan,nek sam potrebit
Zdravljice bujno,Äist mi je zrak
Junak sam iz Like ja!!
Junak sam iz Like ja!!
Na obali na vrbovoj granÄici
igraju se povezani ÄamÄići,
Povjetarac odnio mi jedrila
Sekina se katarÄica polomila.

Gora me hrani ,na noge diže
blago si pasem,težim si tag
Bistro daleko oko mi siže
Glas mi dohvaća deveti brijeg
Junak sam iz LIke ja!!
Junak sam iz Like ja!!

Ne boj mi se,seko moja milena,
jezera ću prebrodit zelena
Odvest ću te našoj miloj kućici,
na jastucima,na mekoj rućici.


Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki sportaÅ¡i
« Odgovori #24 : Studenoga 16, 2012, 19:54:33 »
JOSIP ÄŒORAK(14.6.1943.)Ing.prometa, hrvaÄ svjetskoga glasa i politiÄar.

ila_rendered
LiÄki sportaÅ¡i
RoÄ‘en je i odrastao u Rastoci-Smiljan. Majka Ružica roÄ‘: Pekas bila je iz smiljanskoga  zaseoka Vaganac, a otac Iz Otrvice.Joso, jedan od sedmero braće i sestara, osnovnu je Å¡kolu pohaÄ‘ao u Smiljanu, a srednju Å¡kolu u Gospiću. Hrvati je poÄeo s 18 godina u DTO-u Partizan, a zahvaljujući daru i marljivom treniranju brzo je napredovao. Jedini Å¡portovi kojima su se zbog pomanjkanja rekvizita i oprema tada mogli baviti mladi LiÄani  bilo je hrvanje i bacanje kamena s ramena. Kada je shvatio da viÅ¡e nema Å¡to nauÄiti, vlakom se doÅ¡vercao u Zagreb. Prvih je dana spavao na klupama u parku, a zatim se javio u TeÅ¡koatletski klub Lokomotiva gdje je bio napredovao. Odlaskom u tadaÅ¡nju JNA postaje državni reprezentativac, a nakon odsluženja vojnog roka otiÅ¡ao je u Sljeme jer je, kako je sam rekao „znao da će u mesnoj industriji imati Å¡to jesti“. Godine 1966. bio je jedan od osnivaÄa OTAK-a Lika, kojemu je ostao vjeran do danas. Iako prema vlastitom priznanju samouk, Joso ÄŒorak postigao je vrhunske uspjehe do kojih su najveći“zlatna medalja u hrvanju grÄko-rimskim stilom na europskom prvenstvu u Modeni 1969., bronÄana medalja u Berlinu 1970.g., srebrna medalja na XX. Olimpijskim igrama u Munchenu 1972., srebrne medalje u natjecanju slobodnim i grÄko-rimskim stilom na Mediteranskim u Tunisu 1967.g., zlatna medalja u natjecanju grÄko-rimskim stilom na Mediteranskim igrama u Izmiru (Turska). Bio je 12 puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak Hrvatske u hrvanju grÄko-rimskim stilom. Prvi je zagrebaÄki Å¡portaÅ¡ koji je osvojio olimpijsku medalju pojedinaÄnim Å¡portovima i zato je dobio Orden zasluga za narod srebrnom zvijezdom. U zreloj dobi natjecao se i u svojoj dobnoj skupini (49-55 godina) i u svojoj kategoriji (90-110 kg.), a najveći je uspjeh postigao na svjetskom  prvenstvu u Rimu 1994.kada je postao svjetski prvak. To mu je, kako je istaknuo, najdraža medalja jer ju je osvojio pod Hrvatskim barjakom. ÄŒak 7 puta bio je prvak svijeta i dobitnik zlatne medalje za veterane i to 4 puta u hrvanju slobodnim naÄinom i nekoliko puta u hrvanju grÄko-rimskim stilom,. Tri puta je osvojio bronÄanu medalju. Aktualni je svjetski prvak u svojoj kategoriji (Zagreb,2002.). Josip ÄŒorak bavio se i politikom, a zastupnik je u Gradskoj skupÅ¡tini Zagreba. Zaposlen je u Gradskoj upravi za obrazovanje i Å¡port gdje je zamjenik proÄelnika. Otac je Nevena ÄŒorka, poznatog svjetskog Å¡portaÅ¡a i prvog Hrvata koji je osvoji zlatnu medalju u body buldingu na Evropskom prvenstvu 1993. u Porto San Giorgyu u Italiji. Neven je osvoji i Europsku srebrni i bronÄanu medalju, a u natjecanju Svjetski kup 1993.g. osvojio je treće mjesto. Bio je jedan od kandidata za titulu Mister Univerzum to je 1994. god. ostvario uspjeh jer je dijelio 7.-9. mjesto.


 


Back to top