« Odgovori #1 : Kolovoza 15, 2007, 12:00:56 »
U Äitavom nizu frankopanskih ruÅ¡evnih plemićkih gradova, po znaÄenju, ali prije svega po izuzetnoj vrijednosti joÅ¡ uvijek, u cijelosti ili samo dijelom oÄuvanih najznaÄajnijih zdanja, nedvojbeno se izdvaja Brinje. S obzirom na ostale znaÄajnije plemićke gradove, o njemu je podosta pisano. Za frankopanski plemićki grad u Brinju u struÄnoj se literaturi uglavnom ustalio nazvi Sokolac, rjeÄ‘e Sokol ili Sokolovac.
Prvi ga tim imenom joÅ¡ 1835. godine naziva F.J. Fras: "Ovaj grad, koji se zove i Sokolac...". Nakon njega, Ivan Kukuljević Sakcinski piÅ¡e u svojem prvom Älanku iz 1869. godine: "Kada je grad brinjski sagraÄ‘en, to se zapravo ne zna, ali je stajao jur koncem 14. vieka, i bijaÅ¡e poznat pod imenom Sokol, a joÅ¡ danas ga nazivlje narod Sokolcem". Kasnije, u svojem drugom Älanku o Brinju, godine 1941. povjesniÄar i arhivist Laszowski spominje grad Sokol. ÄŒlanak je obradio skup obitelji Frankopan na ModruÅ¡u, 12. lipnja 1449. godine, na kojem su podijelili oÄevinu na osam dijelova. Tom podjelom je knez Bartol dobio "Trg Brinje sa gradom Sokolom..." kao i grad Jelovik kod Brinja, ali i gradove Sokol, Tržac i Bihać, sva tri u bihaćkom kraju. Pa iako je tu rijeÄ o nespretnoj zabuni iskusnog povjesniÄara, ovo prikazuje kako se naziv Sokolac udomaćio. Tako ga je prihvatila većina povjesniÄara, no Drago Miletić i Marija Valjato Fabris navode i opravdane upozorbe povjesniÄara Zorislava Horvata kako to nije izvorni naziv. On navodi kako se tijekom 15. i 16. stoljeća kroz razne pisane povelje o gradu Brinju nigdje ne spominje ime Sokolac. Jedino naziv "Castrum Zoko", koji se susreće 1493. godine, opisuje grad koji se nalazi na sasvim drugom mjestu- kod Bihaća.
Svi se povjesniÄari slažu da je teÅ¡ko utvrditi toÄan izvor kada je i kako doÅ¡lo do uporabe imena Sokolac. Pretpostavke se kreću od raznih nezapisanih priÄa povezanih sa sokolovima, uzrokovanih na primjer, vjenÄanjem Nikole IV. s Dorotejom Gorjanski, kada Nikola uoÄi vjenÄanja Å¡alje Veneciji poklon- konja i sokola, pa do toga da su, kada je Äovjek napustio grad, gore visoko na njemu sokolovi svili svoja gnijezda, Å¡to je potaknulo narod da ga nazove tim imenom. Možda se jednom i utvrdi toÄan nastanak tog naziva, ali do tada stoji Äinjenica da se on ne spominje niti u jednoj povijesnoj ispravi iz doba Frankopana. Sam grad Brinje (a misli se na dvorac) prvi put je spomenuo 1465. godine mladi Ivan Angelo Frankopan (sin Bartolov), koji je stolovao u Brinju i nazivao ga svojim gradom - "In castro nostro Brinje". UnatoÄ svim preciznim i nepreciznim podacima, ne može se ignorirati ime Sokolac pa ga danas tako podjednako koriste i povjesniÄari i narod.