Autor Tema: Rukavina  (Posjeta: 6601 )

0 ─îlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mile

  • Admin
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Mu┼íki
    • www.nasa-lika.com
Rukavina
« : Listopad 11, 2008, 22:54:25 »
RUKAVINA

http://slike.nasa-lika.com/albums/Grbovi/rukavina_grb_1.jpg
Rukavina
http://slike.nasa-lika.com/albums/Grbovi/rukavina_grb_2.jpg
Rukavina

Klikni na sliku da se pove─ça

ŠTIT: Koso razdijeljen na plavo i crno polje; u plavom zlatna šesterokraka zvijezda, a u crnome, na zelenoj podlozi, stoji vojnik s razvijenom srebrnom zastavom u desnoj ruci na kojoj se nalazi crni orao raširenih krila.
NAKIT: Iznad  je kaciga s krunom iz koje raste zlatni lav sa srebmom sabljom u desnoj ┼íapi.
PLAŠT: Zlatno - crni i zlatno - plavi.

Ovo je opis grba iz grbovnice general-bojnika Ivana Rukavine, s pridjevkom >>od Klana─Źkog polja<<.
Plemstvo i grb je Ivan Rukavina dobio od cara Franje Josipa I. zbog vojnih zasluga tijekom okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine

Grbovnica o dodjeli plemstva i grba izdana je u Be─Źu, 8. kolovoza 1914. godine, a u kraljevsku knjigu plemstva upisan je 14. kolovoza 1914. godine.

Grbovnica je u obliku knjige, napisana na ─Źetiri lista papira napisana na ma─Ĺarskom jeziku.

Obitelj Rukavina pripada bunjev─Źkom rodu. Godine 1644. spominju se Petar i Ilija Rukavina u Jesenicama kao izaslanici za pregovore s Mle─Źanima u vezi s preseljenjem stanovni┼ítva s turskoga podru─Źja.

Pregovori s Mle─Źanirna nisu uspjeli, ali su kraji┼íke vlasti 1645. godine dopustile ovoj obitelji naseljenje u Sveti Juraj.

Doselili su se iz okolice Ra┼żanca u Dalmaciji u Sveti Juraj i Volarice, a poslije se ovaj rod ra┼íirio u Gacku i ostale krajeve Like.

Godine 1653. Mle─Źani su nekoliko ─Źlanova obitelji Rukavina preselili na Rab i Pag i oko Ra┼żanca i Vinjerca. Na Rabu u mjestu Lopar ┼żivi obitelj Rukavina i danas.

Oko 1700. godine naselili su podru─Źje oko Brloga i Kompolje. Rukavine su bili iskusni ─Źasnici, koji su slu┼żili u vojnim posadama Like i Primorja.

Poznat je Jerko Rukavina, knez iz Svetog Jurja, koji se istakao u borbama protiv Turaka. Jerko Rukavina predvodio je iz Ra┼żanca naseljavanje Karlobaga 1683. godine, a on i njegov sin imali su ─Źak i kmetove od naseljenih Gorana sve do 1796. godine.

Iz Karlobaga su naseli Baške Oštarije, Brušane i Rizvanušu, a odatle i Smiljan te Lovinac i Borićevac

Mati─Źno podru─Źje Rukavinama bilo je u Volaricama i Svetom Jurju , pa su odatle naselili Pazari┼íta oko 1689. godine, Kompolje i Peru┼íi─ç oko 1690. godine.

Austrijski vite┼íki stale┼ż i austrijsko plemstvo s grbom dobio je 1880. godine od cara Franje Josipa I. carski i kraljevski kapetan, kotarski na─Źelnik i upravitelj Oto─Źca Josip Rukavina s pridjevkom  ÔÇ×VezinovacÔÇť.

Uz dodjelu plemstva i grba dobio je i po─Źasni pridjevak ÔÇ×von VezinovacÔÇť. Grbovnica o dodjeli plemstva i grba nalazila se kod potomaka Josipa Rukavine u Oto─Źcu.

Nekoliko ─Źlanova obitelji Rukavina nosilo je po─Źasni pridjevak ÔÇ×von MorgensternÔÇť i ÔÇ×von VidovgradÔÇť.

Matija Mate┼ía Rukavina Bojnogradski  visoki ─Źasnik austrijske vojske do┼íao je u Zadar s vojskom, nakon pada Venecije 1797. godine i pridonio padu Mleta─Źke Republike. Kao austrijski ─Źasnik i hrvatski domoljub bio je prista┼ía sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom nakon propadanja Mleta─Źke Republike. Ovakvo dr┼żanje generala Rukavine nije se svi─Ĺalo Be─Źkom dvoru koji mu oduzima gra─Ĺansku vlast u Dalmaciji, a ostavlja vojnu vlast nad ovim podru─Źjem. Bio je od 1789. do 1795. godine zapovjednik Ogulinske pukovnije.

Od 1795. godine promaknut je u ─Źin general-majora, a 1796. godine je dobio odlikovanje Red Marije Terezije za vojni─Źke zasluge .

Juraj Rukavina Vidovgradski, potkapetan Hrvatskog Kraljevstva, izrekao je pozdravni govor na hrvatskome jeziku u Hrvatskome dr┼żavnom saboru jos 1832. godine, dakle, uo─Źi Hrvatskoga narodnog preporoda i na taj na─Źin pridonio afirmaciji hrvatskoga jezika, koji ce uskoro postati slu┼żbeni jezik, umjesto latinskog jezika.
Juraj Rukavina Vidovgradski bio je od 1818. do 1829. godine zapovjednik Ogulinske pukovnije kada je i promaknut u ─Źin general- bojnika.


LITERA TURA:
Bojni─Źi─ç, 1899., 161., T 16.
Sijepan Pavi─Źi─ç, 1962.,281.


Aoj Liko kamena dr┼żavo,
tebe mi je ostaviti ┼żao.
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

 


Back to top