« Odgovori #3 : Travnja 04, 2009, 00:59:15 »
Ovim bih se putem zahvalio ponajprije Starom Sokolu (Mili) , a onda ovom Äitavom forumu sazdanom od predivnih i predanih ljudi.
...tko nije upućen zaÅ¡to, Äitajući dalje moj tekst sve će postati jasno. Dakle obrativÅ¡i se za pomoć 02.02.2009g na Forumu pod naslovom“ Tražim „ informaciju o prebivaliÅ¡tu obitelji KranjÄević Ante iz Kompolja, da bi mi već 04.02. poÅ¡tovani gospodin Stari Sokol na moje oduÅ¡evljenje poslao lokaciju i broj telefona.
Još jednom Sokole tebi i ljudima koji su pomogli puno , puno hvala.
Doista ti su divni ljudi pomogli mojoj majci da dođe do atrese svoje polusestre Dragice iz Kompolja za koju nikada nije znala da postoji sve do poslije smrti moga djeda Ivana.
Ponekad se znalo po prelima i Äijanama samo Å¡uÅ¡kati uz pokoju ÄaÅ¡icu Å¡ljive viÅ¡e , ali bože saÄuvaj da bi netko o tom otvoreno govorio, a mi sa strane nismo baÅ¡ uzimali zdravo za gotovo, ma daj nije to istina, a i da smo neÅ¡to posumnjali nismo smjeli pisnuti starina je bila takova, a pak oni koji su znali oni su Å¡utjeli sve dok moj djed nije otiÅ¡ao na vjeÄni poÄinak.
Onda se je već govorkalo: da, da Ivica ima vanbraÄnu kćer po imenu Dragica koja je bila u tom kraju kod ÄŒazme ali poslije nemogavÅ¡i tu živjeti napustila je kao mala to podruÄje i vratila se u Liku tako rekoÅ¡e. Kopkajući po malo doÅ¡lo se je uz pomoć dobrih ljudi spremnih pomoći i do atrese i telefona.
Napokon sam majci priopćio vjest koju je u nevjerici slušala, ma daj rekla je znaš da mi je srce slabo šta mi to radiš, da da to ti je tako ako želiš ja sam saznao sve pojedinosti i spreman sam te odvesti do nje . Nije se puno dvoumila kad je malo povezala šaputanja iz prošlosti,
dobro poćićemo kad je tebi volja rado bih je upoznala kad već sve ovo vrijeme i nisam za nju znala ali sa podpitanjem a kako joj doći nakon toliko vremena pred oÄi to ju je straÅ¡no muÄilo.
Naravno hrabrio sam je cijelim putem jel bojazan nije odilazila, bila je opsjednuta time kakova će biti reakcija žene koja je sada već starica u 70 im godinama a kao dijete je bila tuÄ‘i sluganÄić , ostavljen , ispaćen.
I doista dragi moji tko god da Äita nije to jednostavno osjetio sam i sam, stati nakon tolikih godina pred takovu osobu i Äekati njenu reakciju a u srcu priželjkujeÅ¡ prihvat, davno potreban zagrljaj, a ne tek nakon 72 godine ili ono Å¡to nebismo nitko željeli tko ste vi, kad vam sve ovo proteklo vrijeme nije stalo netreba ni sada idite odakle ste i doÅ¡li, no meÄ‘utim sve se je dobro zavrÅ¡ilo ispriÄavÅ¡i priÄu tko je kome Å¡ta pao je zagrljaj i suze radosnice, moja je majka upoznala svoju polusestru a ja svoju tetu .
ZnaÄi nakon podužeg razgovora i oslobaÄ‘anja od grÄa i zateÄenosti zamolio sam sve za dopuÅ¡tenje da se poslikamo za ovaj za nas povijesni trenutak na Å¡ta su svi i pristali. JoÅ¡ samo da se javno zahvalim mojoj sestri Mirjani i mom ujaku Franji na prvim uÄinjenim koracima, trudu i upornosti.
Našem dragom administratoru sam obećao i fotke pa evo uz dopuštenje osoba na slikama stavit ćemo i njih kao privitak ovom posebnom trenutku.I još jednom veliko hvala svima.ŽAC