« natrag naprijed »
 Str: 123   Dolje

Autor Tema: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji  (Posjeta: 53431 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #10 : Travnja 20, 2009, 22:28:53 »

Magdić

    Veliki ogulinski rod nastao u 15. st. Prvi puta se spominju u ispravi Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. U 18. st. sele u Bačevce kraj Virovitice. Početkom 20. st. Magdići sele u vovogradiški kraj: Vrbovu, Starce i Vladisovo. [14]

Majer

    Porijeklom su iz Gorskog Kotara. Živjeli su u Senju, Brinju i Sincu. Danas žive u Otočcu, Novom i Švici a pripadaju starim otočkim rodovima.
    Prema popisu iz 1930. živjeli su Majeri u Otočcu, Našicama, Novome, Gradišci, Županji i Valpovu. Majera ima i u Slav. Brodu. [1]

Maraković

    Mala rodovska zajednica iz ogulinskog kraja, nastala u 16. st. Prvi puta se spominju 1613. god. u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana. U 19. st. sele u Slavoniju u Slatnik kraj Đakova i Rešetare kraj Nove Gradiške. [14]

Marinić

    Velika rodovska zajednica nastala u 15. st. na području Primorja i Gorske Hrvatske. Prvi puta se spominju 1466. god. u selu Galščić na Krbavi otoku Krku. Nakon oslobođenja od Turaka Marinići doseljavaju u Kosinj i okolicu Slunja. Najviše ih je u Kuterevu, Sušanj, Poljanka i Kruščica kod Perušića, Švica, Dulibe, Tisovac kod Otočca i Delnice s okolicom.
    Tijekom 18. i 19. st. sele u Davor (Nova Gradiška), Čazmu i okolicu, Dugu Resu, Jastrebarsko, Gornju Jelensku (Kutina), Gundince (Županja), Karlovac, Krasno, Novu Gradišku s okolicom, Slavonski Brod s okolicom, Nijemce i Rokovce (Vinkovci), Novsku, Osijek, Pakrac, Orahovicu i okolicu, Požegu i okolicu, Viroviticu i okolicu, šire područje Zagreba (Hrvatski Leskovac). [2]

Matešić

    Rodovska zajednica nastala na modruško-ogulinskom području, sela Malik i Zdenac i području Novog Vinodolskog.
    Danas žive u Lasinju (Gvozd), Goljak (Jastrebarsko), Gornji Popovac i Lumbardenik (Slunj), Kaptol (Požega), Karlovac i okolica, Komor (Krapina), Krivaj (Novska), Rašćane (Krioževci), Rijeka, Garešnica, Zagreb i Stajnica. [2]

Medved

    Postoji više nesrodnij rodovskih zajednica u Hrvatskoj. Jedna je nastala na području Modruške župe i prvi puta se spominju u Modruškom urabaru iz 1486. god. U 19. st. Medvedi sele u Slavoniju: Nove Mikanovce, Stare Mikanovce i Razbojištu kraj Našica. U Srijem u 19 st. doselili su u Hrtkovce kraj Sr. Mitrovice i Kukujevce kraj Šida. [14]

Mesić

Jedna od najvećih i najpoznatijih brinjskih rodovskih zajednica. Prvi puta se spominju 1551. na popisu brinjske vojne posade. Kroz stariju povijest Mesići su naselili Stajnicu, Jezerane, Razvali, Lipice, Letinac, Brinje i okolicu, Smoljanc (Slunj), Mušaluk, Udbinu i Gospić.
    Tijekom 19. i 20. st. raselili su po Hrvatskoj: najviše oko Belišća, okolici Jastrebarskog (Prhoč, Orešje i Klinč Selo), Budainka, Oprisavci i Svilaj (Slavonski Brod), Budaševo, Tišina, Novo Selo, Hrastelnica i Galdovo (Sisak), okolici Đakova (Budrovci), Cernik (Nova Gradiška), Cetingrad, Drežnik i Rakitje (Samobor), Golobrdci (Požega), Našice, Gotalovo, Peteranac i Hlebine (Koprivnica), Hrastovac (Garešnica), Jamarici, Krivaja (Novska), Belišće, Orahovica, Osekovo i Voloder (Kutina), Osijek, Podgrađe, Retkovci (Vinkovci), Rijeka, Sesvete, Sisak, Požega, Županja i najviše u Zagrebu. [2]

Mihalić

    Postoji više nesrdonih rodovskih zajednica. 1439. god. prezime se spominje u selu Steničnjaku (danas Lasinjski Stjeničak) u Donjem Pokuplju. U Buškoj župi spominju se Mihalići 1450. god. U Modruškom urbaru Mihalići se spominju 1486. god. U 18. st. jedni Mihalići sele u Poilovlje, u Kanišku Ivu i u slatinski kraj, selo Vaški. [14]

Mihanić

    Mala rodovsk zajednica nastala u ogulinskom kraju. Prvi puta se spominju u zemljišnim knjigama 1775. god. Između dva svjetska rata jedan ogranak seli u Gornju Jelensku kraj Popovače. [14]

Miletić

    Pripadaju bunjevačkom rodu iz skupine Krmpoćana. Najprije su odselili u Lič (Gorski Kotar) a zatim u Karlobag, Ledenice i Krmpote u Primorju. Iz Ledenica jedna skupina je doselila u Pazarište, Smiljan i Lovinac. Miletići su i stari senjski rod i spominju se 1518. god.
    Prema popisu stanovništava iz 1930. god. Miletići su živjeli u Smiljanu, Lovincu, Slavonskom Brodu, Podgorju, Pazarištu, Gradišci, Požegi, Pakracu, Sisku, Županji, Glini, Kutini, Čazmi, Bjelovaru, Vukovaru, Slatini, Đakovi u Našicama. [1]

Mlinac

    Mala rodovska zajednica nastala u 17. st. u ogulinskoj dolini. Prvi puta se spominju u knjigama ogulinske župe 1724. god. Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice. Početkom 20. st- Mlinski sa Korduna sele u Oštri Vrh kraj Nove Gradiške. [14]

Modrić

    Pripada bunjevačkom rodu koja je doselila u Podgorje u prvoj polovini 17. st.
    Danas Modrići žive u Podgorju, Krasnu, Kuterevu, Senju, Otočcu, Garešnici, Čazmi, Bjelovaru, Vinkovcima, Požegi, Županji itd. Prema popisu iz 1930. god. Modrići su živjeli u Podgorju, Čazmi, Garešnici, Požegi, Valpovu, Županji, Senju, Krasnom, Otočcu i Đakovu. [1]

Movrić

    Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom seljenja nakon 1689. god. doseljavaju u Stajnicu.
    Raseljavanjem Stajnice sele u Bečić (Slavonski Brod), Čačince (Orahovica), Janju Lipu i Staru Subocku (Novska), šire područje Slav. Broda, Zagreb i okolicu. [2]

Mudrovčić

    Stara su hrvatska obitelj iz Gacke, Like i Krbave gdje i danas žive.
    Prema popisu iz 1930. god. Mudrovčići su živjeli u Otočcu, Ribniku, Sisku, Našicama, Gradiški, Slavonskom Brodu i Čazmi. [1]

Murković

    Mala rodovska zajednica nastala na brinjskom području. Tijekom migracija u 19. i 20. st. odselili su u Ferćance (Orahovica), Komletince, Otok (Vinkovci), Gospić i Zagreb. [2]




Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #11 : Travnja 20, 2009, 22:31:16 »

Nikšić
    Prvu obitelj u dokumentima nalazimo u Gackoj 1644. god. Iz Otočca krajem 17. st. raseljavaju se u Prozor, Jezerane, Kompolje i Brinje. Krajem 17. st. Nikšići iz Sinca naseljavaju Široku Kulu i Lički Osik. Danas žive u Otočcu, Širokoj Kuli, Brinju, Barletama, Ličkom Osiku i Gospiću.
    Prema popisu iz 1930. Nikšići su živjeli u: Otočcu, Širokoj Kuli, Slav. Brodu, Vinkovcima, Brinju, Đakovu, Gospiću, Našicama, Valpovu, Barletama, Novskoj, Novome, Županji, Bjelovaru, Čazmi, Garešnici, Grubišnom Polju, Kutini, Pakracu, Požegi, Slatini i Vukovaru. [1]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #12 : Travnja 20, 2009, 22:33:03 »
Orešković

    U Gackoj se Oreškovići spominju prvi puta 1644. god. Vjerovatno su u Otočac doselili 1551. god. iz Grižana ili Ogulina. Oko 1672. god. Oreškovće nalazimo u Prozoru. Oko 1701. god. sele u Pišač kod Udbine a iz Sinca sele u područje Vrhovina i Babina Potoka. Nakon oslobođenja od Turaka, Oreškovići sele u Široku Kulu, Oreškovića Varoš i Osičko Novo Selo. 1712. god. Oreškovići su u Perušiću.
    Prema popisu iz 1930. god. Oreškovići su živjeli u: Slunju, Glini, Petrinji, Sisku, Kutini, Čazmi, Bjelovaru, Đakovu, Požegi, Vukovaru, Slatini, Virovitici, Pakracu, Gradiški, Vinkovcima, Našicama, Valpovu, Miholjcu, Grubišnom Polju i Slavonskom Brodu. [1]
Oreškovići su 1919. iz Like doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #13 : Travnja 20, 2009, 22:37:46 »
Pađen

    Srednje velika rodovska zajednica nastala u Vinodolu. Matočno rodovsko naselje je u ledeničkom zaseoku Crna u zaleđu Novog Vinodolskog. Krajem 16. i početkom 17. st. nekoliko obitelji seli u u sjevernu Liku. Jedan rodovski ogranak doselio je ranije u Brinje a 1618. god. spominje se vojnik Juraj Pađen. Sredinom 18. sele dio Pađena seli u Kanišku Ivu gdje se susreće oblik prezimena kao Pađan. [14]

Palijan

    Srednje velika rodovska zajednica nastala u 16. st. u modruškoj župi. 1699. god. zabilježen je vojnik Jure Palijan u Modrušu. 1712. god. spominju se kao naseljenici u gospićkom kraju, Kaluđerovcu i Ribniku. Sredinom 18. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice. Krajem 19. st. sele u Slavoniju, Lovas, Tovarnik, Andrijaševce i u novogradiškom kraju u Vrbovu i Vladisovo. [14]


Prebeg

    Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja. Nastala je od izbjeglog stanovništva iz središnje Like, Bihačke krajine i sl. u 16. st. Krajem 18. st. sele u Bačevac kraj Virovitice i Vašku kraj Slatine. Krajem 19. st. sele u Brodski Stupnik i Novo Topolje u okolici Slav. Broda i u Bili Brig kraj Nove Gradiške. [14]
Pribanć
    Jedna od najvećih rodovskih zajedniva ogulinskog kraja nastala u početkom 15. st. Prvi puta se spominju 1464. god. u selu Toliću. Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraja Garešnicu. [14]

Puškarić

    Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala na području starohrvatske pseteke župe (Cazinska krajina) u 15. st. Prodorom Turaka dio Puškarića preselio se oko 1500. god. u Ogulin gdje su bili među prvim stanovnicima. Dio Puškarića je ostao u Cazinskoj krajini i poturčio se. Sredinom 18. st. dio seli u Gornju Garešnicu. Krajem 19. st. i početkom 20. st. sele u Sibinj i Bučje kraj Slavonskog Broda, Vođice kraj Vinkovaca i Vrbovu kraj Nove Gradiške. [14]


Pavličić

    Jedna od većih ogulinskih rodovskih zajednica, nastala vjerojatno u 15. st. u modruškoj župi. U 18. st. sele u Gornje Predrijevo kraj Virovitice. Krajem 19. st. sele u Lovas. [14]

Pavlović

    Pavlovići su 1922. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Perković

    Stari brinjski rod. U popisu brinjske vojne posade. se spominju 1653. god. U Senju se spominje vojnik Brana Perković 1540. god. Nakon oslobađanja od Turaka, u 18. st. Perkovići sele u gospićko područje (Oštra), Udbinu i Podlapaču.
    Tijekom 19. i 20. st. migriraju u: Orahovicu, Kutinu, Čačince, Osijek i okolicu, Vinkovce i okolicu, Otok, Valenovac, Sisak i okolicu, Budaševo, Timarce, Slovince, Petrinju, Đakovo, Belišće, Bilje, Čepin, Našice, Komletince, Nuštar, Ivankovo, Slatinu, Virovoticu, Požegu, Pleternicu, Slavonski Brod, Gornju Vrbu, Donje Andrijevce, Brodski Stupnik, Bjelovar, Rijeku, Dugo Selo i najviše Zagreb. [2]

Pleše

    Pleše su 1921. iz Gornjeg Kosinja doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Plivelić

    Srednje velika rodovska zajednica nastala u 15. st. u modruškoj župi. Spominju se u modruškom urabaru iz 1486. god. U ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. spominje se ogulinski građanin Jure Plivel. U 19. st. kordunski Plivelići sele u Slavoniju, u Apševce i Stare Mikanovce kraj Vinkovaca, u Brodske Zdence kraj Slavonskog Broda i u Hrtkovce u Srijemu. [14]

Poljak

    Postoji više nesrodnih rodovskih zajednica. U ogulinskom kraju rod Poljak nastao je u 16. st. Ogulinski građanin Ive Poljak spominje se prvi puta u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1633. god. Početkom 19. st. jedni sele u Slankamen u Srijemu. [14]

Portner

    Portneri s pridjevkom "de Hoflen" potječu iz ugledne plemićke časničke obitelji baruna iz Augsburga, čiji su članovi kao časnici doselili u Liku u !7. st.
    Prema popisu iz 1930. god. Portneri su živjeli u Mušaluku, Gradišci, Brodu, Našicama i Vukovaru. [1]

Porubić

    Mala rodovska zajednica nastal u 16. st. u okolici Ogulina. Popis vojnika 1699. god. u Ogulinu bilježi vojnika Miku Porubića. U 19. st. sele u Srijemsku Mitrovicu. [14]

Požega

    Manja rodovska zajednica nastala u Modruškoj župi u 15. st. Sredinom 18. st. dio seli u Sirač kraj Daruvara. U 19. st. Požege naseljavaju istočni Srijem, Staru Pazovu, Hrtkovce i Nikince. [14]


Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #14 : Travnja 20, 2009, 22:40:22 »
Radinčić

    Mala rodovska zajedniva nastala na modruško-ogulinskom području. Nakon 1689. god. dolaze u Stajnicu gdje i danas žive. Iseljenici su u Budakov

Rendulić

    Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je ondje nastala u 15. st. U 16. st. Formiraju se dva rodovska ogranka - jedan u matičnom modruškom kraju a drugi u obližnjem bosiljevskom kraju. Ondje su potvrđeni u ispravi iz 1650. U bosiljevskom kraju Rendulići su razvili manje rodovsko naselje - selo Rendulići nadomak Bosiljeva.
    Početkom 19. st. sele u Novi Slankamen i Hrtkovce. Krajem 19. st. i početkom 20. mnogi Rendulići, ponajviše kordunski, sele u istočnu Slavoniju gdje se nastanjuju u selima Lovas i Bogdanovci kod Vukovara, Cerna kod Vinkovaca i Radikovci kod Donjeg Miholjca. U međuratnom razdoblju jedan ogranak seli u Kletište kod Kutine, a drugi ogranak u Lipovljane. Rendulića ima i u Slavonskom Brodu. [2]

Rukavina

    Pripada bunjevačkom rodu. Prvi Rukavine spominju se 1644. god. u Jesenicama. Doselili su iz okolice Ražanca u Dalmaciji u Sveti Juraj i Volarice, a kasnije su doselili u Gacku i druge krajeve Like.
    Prema popisu iz 1930. god. Rukavine su živjeli u: Perušiću, Pazarištima, Svetome Jurju, Smiljanu, Brlogu, Lovincu, Slav. Brodu, Gradišci, Vinkovcima, Novskoj, Slatini, Gospiću, Našicama, Petrinji, Požegi, Slunju, Čazmi, Pakracu, Županji, Đakovu, Vukovaru, Kutini, Sisku, Valpovu, Kutini, Sisku, Valpovu, Bjelovaru, Garešnici i Glini. [1]

Rupčić

    Jedno su od najstarijih hrvatskih plemićkih rodova. a podrijetlom su iz Bosne. Prema popisu iz 1948. god. Rupčići su živjeli u 165 naselja u Hrvatskoj.
    Osim u Zagrebu živjeli su u Švici, Ličkom Lešću, Rastokama, Bužimu kod Gospića, Munjavi Modruškoj, Desmercima kod Ogulina, Zagonu kod Novog Vinodolskog i Svetom Jurju. Najstariji dokument s ovim prezimenom je iz 1371. god. Oko 1700. god. Rupčići dolaze u Gacku i Liku odakle će se raseliti po cijeloj Hrvatskoj. Početkom 18. st. iz Senja su Rupčići doselili u Podgorje i zatim u Pazarište, Lovinac, Perušić, Udbinu i Smiljane i pomiješali se s Bunjevcima. Doselili su i u Ličko Lešće, Rastoke kraj Gospića i Rupčiće kraja Gračaca. Oko 20-ih godina 20. st. Rupčiće nalazimo u Slavoniji, Baniji, Podunavlju, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Čazmi i Kutini. [1]
Po popisu stanovništva iz 1712. godine nalazimo ih u Lici u: Pazarištu, Udbini, Svetom Roku i Ričicama. U Gacku, tj. u okolicu Otočca naselili su se početkom 18. stoljeća iz Senja u mjesta Čović, Lešće i Švicu. [7]
u (Virovitica), Feričancima, Osijeku i Sisku. [2]

Rajković

    Stari otočki rod. Rajkovića ima katolika, pravoslavaca i muslimana. U 15. st. pojavljuje se prezime u Dubrovačkoj republici. Rajkovići su na područje Gacke u drugoj polovini 16. st. vjerovatno doselili iz Gorskog Kotara i Pokuplja.
    Osim u Otočcu, Rajkovići žive u Sincu, Brinju, Jelvici, Stajnici, Plačćici, Letincu, Črncu, Dabru i Udbini. U Slavoniji Rajkoviće nalazimo u Andrijaševcima, Ivankovu, Komletincima, Rokovcima (Vinkovci), Vlatkovcima (Požega), Donjem Lipovcu, Novoj Kapeli, Belišću, Brodskom Varošu, Podvinju, Budainci, Trnjanskim Kutima, Slavonskom Brodu, Osijeku, Budrovcima, Majaru kraj Đakova i Đakovu. [2]
Rajkovići su 1924. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #15 : Travnja 20, 2009, 22:52:07 »

Sabljak

    Rodovska zajednica nastala u 15. st. na području srednjovjekovne Psetske župe (Cazinska krajina). U prvoj polovici 16. st. jedna skupina seli uslijed turskih ratova u Modrušku župu. Dio koji su ostali prešli su na islam.
    Krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. brojni Sabljaki, posebice kordunski, nastanjuju mnoga slavonska sela. Najviše Sabljaka je u novogradiškom kraju, u selima Magić Mala (20), Bili Brig (10), Starci (16) i Vrbova (14). Skupine Sabljaka nastanjuju i Slavonski Brod (19) i Lovas (78) kod Vukovara. Krajem 19. st. sudjeluju u ogulinsko-modruškom seljenju u sisački kraj gdje se nastanjuju u selu Galdovo Erdedsko (10), Hrastelnica (16) i Palanjek (8). [2]

Salopek

     Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u drugoj polovici 14. ili u prvoj polovici 15. st. u modruškom području. Prvi puta spominju se u Modruškom urbaru 1486. god. u selu Zavrhu.
    Početkom 19. st. dio ih seli u Hrtkovce u Srijemu. Početkom 20. st. sele pretežito kordunski Salopeki u Slavoniju, ponajviše u istočnoslavonska sela na području između Slavonskog Broda i Vinkovaca: Novi Mikanovci (29), Stari Mikanovci (19), Ivankovo (15) i Donji Andrijevci (8). Također odlaze i u novogradiški kraj (Staro Petrovo Selo, Starci). [2]

Samardžija

    Samardžije su 1940. iz Krasna doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Sekulić

    Senjski plemićki rod senjski rod koji su došli u Liku i Gacku nakon oslobođenja od Turaka. Nalazimo ih oko Otočca, u Brinju, Ribniku, Prozoru i Lovincu. S tih su područja u 19. st. odselili u Slavoniju, pretežito oko Slav. Broda.[1]

Sertić

    Strai brinjski rod. U dokumentima se spominju 1645. god. Podrijetlo Sertića je sa Udbine a u Gacku (Sinac i Brinje) naselili su se nakon Krbavske bitke. Sertići su bili i uskoci prema popisu iz 1540. god. Nakon oslobođenja od Turaka Sertići sele na područje Krbave, Like i Korduna (Udbina, Breštane, Sertić Poljana, Podlapac i Plitvički Ljeskovac (Korenica), Drežničko Selište (Slunj), Gospić, Saborsko, Podlapaču itd.
    Krajem 19. i početkom 20. st. dseljavaju u Slavoniju i ostale dijelove Hrvatske: Bjelovar, Brekinska (Pakrac), Cernu, Vođince i Komletince (Vinkovci), okolicu Nove Gradiške (Starci i Vrbova), Crni Potok, Donje Andrijevce, Grabarje, Podvinje, Trnjanske Kute, Brodski Stupnik, Slavonski Brod, Čačince (Orahovica), Čajkovce, Đakovo, Daruvar, Đurđevac, Gola, Sigetec i Peteranec (Koprivnica), Zaistovec (Križevci), Gudovac (Bjelovar), Hrastin (Osijek), Karlovac, Kutinu i okolicu, Levinovac, Rodin Potok (Virovitica), Markovac i Martin (Našice), Osijek, Rijeku, Sladojevački Lug (Podravska Slatina), Požega, Šarengrad (Vukovar) a u Zagreb je doselilo oko 150 obitelji. [2]
Sertići su 1924. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Smolčić

    Iz svog matičnog mjesta Ledenica tijekom 17. st. selili su u Brinje, Dabar, Otočac i ostale dijelove Like. Pred I svjetski rat puno ih je odselilo u Slavoniju i Podravinu.
    Prema popisu iz 1930. god. živjeli su u Dabru, Brinju, Vinkovcima, Novome, Pazarištu, Slav. Brodu, Smolčićima kod Novog Vinodolskog, Lovincu, Našicama, Toliću, Glini, Međudražju, Viru, Čazmi, Đakovu, Grubišnom Polju, Podlipiku, Slatini i Valpovu. [1]

Stanišić

    Postoji nekoliko nesrodnih rodovskih zajednica, na Korčuli, u Senjskom primorju Bunjevci, pravoslavni Stanišiči i rod iz modruškog kraja. Prvi puta se spominju u Modruškom urbaru 1486. god. Krajem 17. st. jedan ogranak seli u otočki kraj, Prozor. Krajem 19. st. sele u Bili Brig i Vrbovu kraj Nove Gradiške. [14]

Stipetić

    U 16. st. Stipetići napuštaju prapostojbinu u Primorju i jedan dio ih seli u modruški kraj. Prvi puta se spominje u Senju 1551. god. vojnik Jakob Stipetić. Jedan ogranak početkom 19. st. seli u Ilok i Hrtkovce. [14]

Stošić

    Jedan od posljednjih većih rodova nastalih u ogulinskom kraju u 16. st. Prvi puta se spominju 1630. god. u ispravi Vuka Krste Frankopana. U 18. st. dio ih seli u središnju Liku. U drugoj polovini 18. st. sele u Feričance kraj Našica. [14]

Sudarić

    Mala rodovska nastala u 17. st. u ogulinskom kraju. Nekoliko obitelji krajem 18. st. seli u Crnac kraj Orahovice. [14]
Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #16 : Travnja 20, 2009, 22:54:11 »
Škrbina

    Škrbine su 1904. iz Korenice najprije doselili u Trnavu pa zatim u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Šprajc

    Mala rodovska zajednica nastala u okolici Čabra u Gorskom Kotaru. Nakon 1689. god. Naseljavaju Stajničko polje.
    U 19. st. sele u područje oko Slavonskog Broda (Brodski Varoš i Gromačnik), područje kraj Siska (Dubrovčak Desni, Galdovo i Hrastelnicu), Šarampov (Ivanić Grad) i Vinkovce. Izvan Like Šprajcevi još žive u Zagrebu. [2]

Špehar

    Velika rodovska zajednica nastala u modruškoj županiji u 15. st. Neke obitelji u 18. st. su doselile u Kanišku Ivu. Početkom 19. st. sele u selo Starce, Vrbovu i Vladisovo kraj Nove Gradiške i u Ivankovo kraj Vinkovaca. [14]

Štefanac

    Veća rodovska zajednica nastala u modruškoj županiji u 17. st. Početkom 19. st. sele u Hrtkovce i Nikince u Srijemu. Krajem 19. st. sele najviše u Starce i Vrbovu kraj Nove Gradiške. [14]

Štefanić

    Stari brinjski rod koji je tu doselio s Krka. Nakon oslobađanja od Turaka naseljavaju Piplicu kod Gračaca.
    U 19. st. naseljavaju Lipovo Brdo (Bjelovar), Petrinju i Slavonski Brod. Danas žive još u Zagrebu, Rijeci i Stajnici. [2]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #17 : Travnja 20, 2009, 22:57:41 »
Tonković

    Doselili su iz ogulinskog kraja a pripadaju starom otočkom rodu. Spominju se u popisu Otočca iz 1644. god. Tonkovići stari rod i u Vinodolu. Iz Otočca su odselili u Brušane, Bunić i Žabice.
    Prema popisu iz 1930. Tonkovići žive u: Otočcu, Petrinji, Vinkovcima, Garešnici, Kutini, Buniću, Našicama, Brodu, Gradišci, Miholjcu, Žabicama, Brušanima, Đakovu, Županji, Novskoj, Požegi i Vukovaru. [1]

Tominac

    Rodovska zajednica nastala u Primorju, na širem području Novog Vinodolskog. Nakon 1689. god. doseljavaju u Stajničko polje.
    U 19.st. i početkom 20. st. sele u Belišće, Bijeljinu, Valenovac i Čačince (Orahovica), Velimirovac (Našice), Hrastelnicu (Sisak), Komletince, Andrijaševce i Retkovce. Kasnije naseljavaju Budaševo (Sisak), Osijek, područje oko Bjelovara, Dugo Selo i Zagreb. [2]

Tomljanović - Tomljenović

    Porijeklom su Bunjevci koji su se početkom 17. stoljeća u drugoj seobi naselili Lič iz Dalmacije (Podzrmanje) s mletačkog područja. Tomljanovići su uglavnom prisutni u Primorju, a u Lici i Podgorju su Tomljenovići. Iz Podgorja i Baga (Karlobaga) Tomljenovići se naseljavaju u Baške Oštarije, Brušane, Crni Dabar, Smiljan i Rizvanušupa ih je tada bilo oko 70 kuća. U Smiljanu, Trnovcu i Brušanima Tomljenovići žive već preko tri stoljeća.
    Prema popisu stanovništva iz 1930., nalazimo ih: u Krmpotama (Krivi Put) 142 obitelji, Podgorju 70, Smiljanu 40, Liću 26, Viru 15, Gradišci 12, Lovincu 10, Slunju i Vinkovcima po sedam obitelji, Senju šest, na području Otočca, u Petrinji i Pakracu po pet obitelji, u Novskoj i Slatini po tri obitelji, u Županji dvije, te po jednu obitelj u Bjelovaru, Čazmi, Sisku, Valpovu i Vukovaru. [9]

Turkalj

    Veća rodovska zajednica ogulinskog kraja nastala od Hrvata pobjeglih pred Turcima. U 18. st. sudjeluju u osnivanju sela Nova Bukovica kraj Slatine. Početkom 19. st. sele u Nikince, Hrkanovce i Zemun. Krajem 19. st. sele u sela kraj Nove Gradiške: Brđane, Dragovce, Gornji Lipovac, Oštri Vrh, Staro Petrovo Selo i Vrbovu. Dio je odselio u Lovas kraj Vukovara i Gornju Slatinu kraj Kutine. [14]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #18 : Travnja 20, 2009, 23:00:04 »
Vrkljan

    Pripadaju staroj bunjevačkoj obitelji koja je najprije doselia u Senj a zatim u Lovinac i Pazarište, oko 1691. god.
    Prema popisu iz 1930. god. Vrklajni su živjeli u Lovincu, Pazarištu, Slav. Brodu, Županji, Požegi, Vinkovcima, Čazmi, Gradišci i Valpovu. [1]

Vukelić

    Postoje dvije nesrodne rodovske zajednice. Lički Bunjevci iz Alana, Jablanca i Krasnog. Drugi Vukelići su pravoslavci iz Plašćanskog polja. Prvi puta se spominju kao doseljenici Bunjevci u Lič 1627. god. [14] Vukelići su 1929. iz Lešća doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Vukasović

    Nakon pada Bosne 1463. god. pod tursku vlast, Vukasovići sele u Poljice u Dalmaciju. Nakon pada Klisa 1537. god. doselili su u Senj. U staroj jezgri Senja sagradili su raskošnu palaču i postali ugledna plemićka obitelj. U palači je danas gradski muzej. U popisu stanovništva Otočca iu 1644. god. nalazimo Vukasoviće koji su doselili iz Senja. Kasnije Vukasoviće nalazimo i po drugim mjestima Like. Danas Vukasovići ne žive u Senju. Najviše ih je u Dugopolju i Poljicama kraj Splita a ima ih i udrugim dijelovima Hrvatske. [8]

Vuković

    Prezime rasprostranjeno po cijeloj Hrvatskoj. Prvi puta se spominju 1129. god. u darovnici zadarskog biskupa. U Ogulinko-modruškoj udolini prezime se javlja 1630. god. Nakon osolobađanja od Turaka, ogulinski Vukovići sele u brinjski kraj (Mali Kut, Lipice, Brinje, Jezerane i Stajnicu), na Kordun, Saborsko i Plaški.
    Prema popisu stanovnika iz 1930. god. Vukovići su živjeli u: Brinju, Slav. Brodu, Vinkovcima, Gradišci, Sisku, Viru, Čazmi, Đakovu, Kutini, Budaku, Našicama, Novskoj, Miholjcu, Mušaluku, Podlapcu, Valpovu i Vukovaru. [1]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u Slavoniji
« Odgovori #19 : Travnja 20, 2009, 23:01:03 »
Zdunić

    Pripadaju bunjevačkom rodu Krmpotića. Početkom 17. st. sele u Senj, Krmpote, Lič i Liku.
    Prema popisu iz 1930. god. Zdunići žive u Lovincu, Žabicama, Ličkom Novom, Đakovu, Vinkovcima, Gradišci, Slav. Brodu i Glini. [1]¸

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante
 Str: 123   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle Ličke novine TV & Radio
Večernji list Otočac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP Plitvička Jezera Zdravlje Ličke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ Otočac Ordinacija Lika Expres HR Otočac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top