« : Studenoga 12, 2011, 20:22:10 »
Križni putGrad Otočac, urbanistički i arhitektonski skladan kao kakav povijesni srednje-europski gradić, uz značajne povijesno-umjetničke tragove, od nedavno ima i novo sakralno-umjetničko ostvarenje: Križni put u kamenim blokovima na brijegu uz rub grada. Taj brijeg je još u pamćenju Otočana kao ‘Kalvarija’, iako se zbog utvrde protiv Turaka zove i ‘Fortica’.Povijesni tragovi nekoć uspostavljenoga Križnoga puta i sadašnje postavljanje novoga na spomenutomu brijegu, po sebi govore o privlačnosti toga lokaliteta za otočki pasionski put. Stjenoviti brijeg, obrastao makijom i borovim stablima, posebno dojmljive topografske figuracije, već je s toga prirodnoga vidika lokalitet koji Otočcu daje onaj biljeg kakav imaju mnogi povijesni gradovi u svijetu i u Hrvatskoj. Ono što su sedam brežuljaka za grad Rim, Sljeme za Zagreb ili Marjan za Split, to je u povijesnom značenju – nadati se je i u potencijalnom značenju za budućnost – ‘Fortica’ ili ‘Kalvarija’ za Otočac.‘Kalvarija’ je – kako je poznato – paradigmatično mjesto u kršćanstvu, svojevrsna pasionska matrica kršćanstva. Kalvarija je – ako se misli na lokalitet u Jeruzalemu gdje je Isus Krist bio raspet na križ, umro i uskrsnuo – bitno teofanijsko mjesto kršćana. Smaknuće je Božjom silom preobraženo u Uskrsnuće, po kojem je događaju, kao u svome vrhuncu, očitovano Kristovo Božje objavljenje. Taj događaj je vrhunac Isusova božanskoga časa, čas u kojemu je Otac, Bog, proslavio Sina svoga, čas za koji je Isus kazao: «Kad budem podignut sa zemlje, sve ću privući k sebi.Kalvarijski brijeg ‘Otočac’ u Otočcu, čudesno spaja ‘dvije’ spomenute Muke, Kristovu i hrvatsku. Strašno višestoljetno agresivno tursko osvajanje hrvatskih krajeva, među kojima je Lika i Krbava, ostavilo je brojne tužne tragove. U duboko upamćenom izvješću popa Martinca o turskomu razbojištu na Krbavskomu polju, 9. rujna 1493., kada ‘pobeždena bist čest krstjanska’, prepoznaje se i Otočac. U svojemu se mučeničkom pamćenju Otočac jednako prepoznaje u snažnom izričaju Marka Marulića, tridesetak godina kasnije od spomenutoga popa Martinca. Brojna povijesna svjedočanstva govore da se i za Gacko-Otočki kraj može primijeniti ove Marulićeve stihove: Niki su prognani iz bašćine svoje,/ a niki prognani u sužanjstvo stoje./ Taj plače dičicu, taj muža, taj žene,/ plače brat sestricu, a sestra braca nje./ Tebi vapijemo, tužeći u plaču:/ Tvoji smo, a ginemo, pogani nas tlaču…
Upravo s vrha ‘Otočca’ branio se puk otočki, ‘krstjanski’. Zato je – uz utvrdu nedalekoga Prozora – brijeg Otočac postao simbolička ‘Kalvarija’, sveto mjesto očuvanja kršćanstva i slobode. Novi postav križnoga puta sada obnavlja i učvršćuje tu svetu memoriju, u čemu valja vidjeti i sličnost, čak ucijepljenost ‘Otočke muke’ u Kristovu muku, sličnost ‘Otočke Kalvarije’ s Kristovom Kalvarijom.Novi križni put u stijeni, u kamenim blokovima na kamenitomu brijegu, znakovit je i sugestivan. Kamena stijena je, naime, simbol postojanosti, čvrstine, trajnosti, vječnosti, utvrđenosti i nepomičnosti. I, jer je riječi o eminentno Kristovomu pasionskomu putu, izbor kamenih blokova valja vidjeti kao sretno izabrani simbol samoga Krista koji je nazvan ‘Kamen ugaoni, kamen odabrani, kamen dragocjeni.Snažno se i dojmljivo doimaju kameni blokovi na brijegu pored Otočca. Ako ih uzimamo i kao simbol otočke mučeničke povijesti, onda se u povijesno-meditativnomu izražavanju smije kazati da su te pravilne blokove isklesale nevidljive ruke poginulih Otočana za obranu kršćanstva i slobode. Da, te oblikovane stijene u simboličkomu gledanju izlaze iz Stijene Otočca, Stijene koja je odoljela nasrtajima Zloga. U istomu se gledanju može kazati da je figuracija novoga otočkoga križnoga puta – preko ruke sadašnjih umjetnika – sjajno uprizorenje povijesne istine, otočke i kršćanske. Zato je, s takvoga simboličkoga promatranja, novi otočki križni put djelo povijesti kršćanstva, i Gacke, i Like, i Krbave, i povijesti Otočca. Stapanjem ‘dviju’ povijesti na brijegu pored Otočca nastao je dostojan misterijski pasionski spomenik kao na svomu ‘prirodnomu’ mjestu. Izbor kamenih blokova, dakle, valja pohvaliti kao najprikladniju umjetničku građu za lokalitet brijega kod Otočca.
Izvor:Vrilo 2008