« Odgovori #26 : Svibnja 08, 2008, 22:58:59 »
Putujuća knjižnica hvale vrijedan je kulturni projekt koji vode radni odbor za kulturu i obrazovanje Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemackoj i ogranak matice Hrvatske iz Ludwigshafena.
Mainz-U kući Mainz-Zagreb u Nedjelju je sveÄanim programom otvorena prva putujuća hrvatska Äitaonica.Projekt radnog odbora za kulturu i obrazovanje Hrvatskog svjetskoga kongresa u NjemaÄkoj i ogranka Matice Hrvatske u Ludwigshafenu prati potrebe hrvatskog Äovjeka za dobrom knjigom.Program je prigodnim govorom otvorila dr.Marija Dragica Anderle,koja je naglasila da se Äovjekovo znanje mora uvjek iznova obnavljati.
Kongres se trudi koordinirati rad hrvatskih kulturnih udruga u cjeloj NjemaÄkoj, Å¡iri hrvatsku kulturu te pomaže projekte za obrazovanje naÅ¡e mladeži.
Znanje je danas internacionalno.Zahvaljujući novim medijama, ono sto se zna i piÅ¡e u NjemaÄkoj i svijetu, zna se u Hrvatskoj.
Dakle naÅ¡i gradjani ovdje knjigom i Äitanjem mogu stjecati znanje i informacije na svojem jeziku-kazala je dr.Anderle Upravo je to, kaže ona, cilj projekta hrvatske Äitaonice, Äiji je prvi partner Hrvatska kulturna zajednica Mainz.
Svecanom otvaranju putujuće Hrvatske Äitaonice nazoÄili su i prof,JosipMatesic, kroatist iz Mannheima, i Ankica Horvat, predsjednica ogranka Matice Hrvatske sa svijim Älanovima Marijom Visevic i
Fumić Nadom "Bibom" iz Ludwigshafena.Horvatica se spomenula prvih MatiÄnih dana i njezina osnutka 1842.godine kada je nosila naziv Matica ilirska.Matica ime hrvatska nosi od 1874.godine.Osnovana je prema zamislima hrvatskih rodoljuba, predstavnika hrvatskog preporoda, koji su pod Austro-Ugarskom tražili pravo na svoj, hrvatski jezik,na svoju kulturu i svoj identitet-kazala je Horvat.
Vec od 1838.godine u duhu preporoda u Hrvatskoj su otvorene tzv.ilirske citaonice.Interes za takvu vrstu ponude knjiga prvo su pokazali gradovi Varaždin,Karlovac i Zagreb,a zatim se Äitaonica proÅ¡irila i po drugim hrvatskim gradovima, dr.Anderle tom prilikom istaknula je kako ce Äitaonica biti putujuća i dolaziti do Äitatelja i u najmanjem selu od Alpa do Hamburga.
Posjetitelji su tom prilikom mogli pogledati i kupiti djela poznatih svjetskih,ali i hrvatskih knjizevnika.Mnogi od njih izmedju Goethea,Ivane Brlić-Mažuranić, Josipa Krivića, Marijane Sare, Adolfa Polegubica, Ivana Mažuranića i drugih poznatih književnika odabrali su što ih najviše zanima.
Radni odbor za kulturu i obrazovanje,skraćeno ROKO, tom prigodom pripremio je i jednu kratku anketu kako bi se doznalo koje vrste knjiga Äitatelji najviÅ¡e traže.Prema toj anketi Matica će poÄati naruÄivati knjige iz domovinei nuditi ih Äitateljima u NjemaÄkoj.Stoga im se svi koji su zainteresirani za dobru knjigu,poruÄuju iz Matice hrvatske, mogu obratiti.
ÄŒovjek mora Äitati jer,kako kaže jedna poznata trilogija svijet je samo jedna golema, neproÄitana knjiga