Autor Tema: Velebitske povijesne ceste  (Posjeta: 6640 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Velebitske povijesne ceste
« : Lipnja 14, 2007, 16:26:22 »
Zdenac na Baškim Oštarijama

Zdenac se nalazi uz cestu Gospić - Karlobag, izgrađen 1845. godine.
Visina mu je 5,00 m a širina 0,75 m.
I danas je u funkciji i gotovo cijelu godinu na njemu se možete napiti velebitske vode koja izlazi kroz jednu željeznu cijev.
Na zdencu je vidljiv natpis

FERDINANDUS I AUST.IMP.
MDCCCXLV


Na drugoj i trećoj strani isti je sadržaj natpisa, ali na njemačkom jeziku.

Na Baškim Oštarijama, uz cestu Gospić - Karlobag, nalazi se klesani kamen iz 1846. godine poznat kao KUBUS, URA ili KOCKA.

Riječ je o klesanom kamenu veličine 1,25 m x 1,25 m na četiri kamene kugle. Kocka je postavljena u vrijeme gradnje ceste od Gospića do Karlobaga (1844.g. - 1850.g.).
Do Kocke vode 33 stepenice.
S mjesta gdje je postavljena Kocka pruža se prekrasan pogled, s jedne strane na dio obale i otoka, a s druge strane na planinski masiv Velebita i ljepotu prijevoja Baških Oštarija.

S jedne strane Kocke nalazi se natpis
Ferdinandus I Austr. imp. MDCCCXLVI.

Druga strana
Der kulminations puncht des neuen Carlobagenen Strassen zuges an der Sudlichen Grenze des Velebit Gebirges bei Stara vrata ist uber der Adriatischen Meeres fleshe Wiener Fuz erhaben.

Na trećoj strani sadržaj je isti.

Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Velebitske povijesne ceste
« Odgovori #1 : Lipnja 14, 2007, 16:33:15 »
Carsko vrilo

Ispod prijevoja Vratnik, u mjestu Majorija, uz cestu Vratnik - Senj, nalazi se fontana koja zahvaća izvor velebitske pitke vode. Ova fontana je poznatija pod nazivom"CARSKO VRILO" Izgrađena je u klasicističkom stilu. Na njenoj južnoj strani uklesan je natpis:

CESARSKO VRILLLO FERNINAND I CESAR AUSTRIJANSKI 1837 Naumio i izveo J.
Cajet.Knesich C. Kr. major


Isti natpis uklesan je na zapadnoj strani na latinskom jeziku, a na sjevernoj strani na njemačkom.
Fontana je izgrađena u vrijeme radova na osuvremenjavanju prometnice od Karlovca do Senja u razdoblju od 1833. do 1843. godine. Radovima je upravljao major Josip čaetan Knežić, rodom iz Petrinje.
Spomenuta prometnica od Karlovca do Senja je u prometnoj geografiji poznata kao JOZEFINSKA CESTA.
Major Knežić bio je poznati graditelj cesta u kršu.
Za vrijeme gradnje ceste između Vratnika i Senja imao je major Knežić svoje sjedište u jednostavnoj, prizemnoj graničarskoj kući prekrivenoj šimlom južno od Vratnika. U kući tlocrtne veličine 10 x 10 m bio je smješten ured i stan. Tu je prizemnicu narod prozvao "Majorija", a ona svjedoči o skromnim prilikama u kojima je Knežić stvarao svoje veliko djelo.
Kasnije je cijeli zaselak dobio naziv Majorija.

Iznad "Carskog vrila", također u klasicističkom stilu, izveo je Knežić crkvicu Sv. Mihovila kao svoju zadužbinu. Vjerojatno je tu i prije toga postojala crkvica Sv. Mihovila budući je i mjesto nosilo isti naziv.
Iza crkvice u monolitnoj stijeni izgradio je Knežić za sebe grobnicu, u kojoj je po vlastitoj želji i sahranjen. Na nju su mu zahvalni Senjani postavili spomen ploču s natpisom:

"Mjesto od pokoja telesnih ostatakah gosp. Josipa čaetana Knežića c. kr. četnika, austrianskoga Leopoldova reda viteza, grada Senja začasnog građanina, osnovah cestah Velebitske, Josipove i Karkobaške, kao i luke senjske učinitelja i posla u proizvođenju ravnatelja rođena u Petrinji 15. veljače 1786. i preminuvšeg sa žalostju mnogih počitateljah u Senju 15. rujna leta 1848."



Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Velebitske povijesne ceste
« Odgovori #2 : Lipnja 14, 2007, 16:36:37 »
Granični kamen

Uz staru cestu Sv.Rok - Obrovac nalazi se sačuvan granični kamen. Latinski natpis na ovom, kako ga nazivaju, Halanskom kamenu, spomen je gradnji ceste iz 1833. godine.

Ova cesta je prvi suvremeni cestovni spoj Dalmacije i kopnene Hrvatske! Gradio ju je neumorni vizionar, major Josip Kajetan Knežić!
Cesta je svečano otvorena 4. listopada 1832. godine, a legenda o njenoj gradnji govori da je probijana kroz živo stijenje i da su uvjeti gradnje bili izuzetno teški, uzme li se u obzir razvoj tehnike i strojnih pomagala koje su graditelji mogli imati na raspolaganju u tom vremenu.

Legenda kaže kako bi radnici dolazili majoru Knežiću i jadali se da je cestu nemoguće probiti!
- Može li kilo zlata za kilo kamena?! - pitao je Knežić.
- Pa…..tako bi i moglo! - odgovarali bi graditelji. I cesta je sagrađena!

Tako kaže legenda, a istina govori da je major Knežić pao u nemilost bečkog dvora, jer su troškovi izgradnje ceste bili previsoki.


mama

  • Gost
Odg: Velebitske povijesne ceste
« Odgovori #3 : Listopada 09, 2007, 12:27:40 »
Velebitska-plava!

 Čitajući tvoje predivne članke o Lijepoj našoj (Lici) Memogu da se ne upitam:" tko su ti ljudi koji za veliki(mali) novac mogu prodavati svoju (našu) zemlju i domovinu?

"Ne rasprodajte svoju zemlju i domove i otoke, svoju djecu, kulturnu baštinu. Ne obezvrijeđujte
svoju povjest, velikane, ni svoj hrvatski kršćanski identit"

Što će sutra vaši potomci reči svojoj dijeci, kad ih upitaju," gdje je naša zemlja?"

Znajte jedno; ova naša Lijepa domovina, nije tvoja ni moja, ni od onih poslije nas, ni onih poslije njih. To je baština hrvatskog naroda i na kraju krajeva sve je od onoga Gore. Dao nam je da sve to izgrađujemo i čuvamo!

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Velebitske povijesne ceste
« Odgovori #4 : Listopada 09, 2007, 19:28:54 »
Draga mama bas mi je drago sto si zataknula ovu temu ...Da , ponekad se i ja pitam tko su ti ljudi i kako to moze tako ? Kako nasa drzava tj . ta vlast dozvoljava to ?? Ha...tko su ti ljudi...neznam samo znam da i mene to necini sretnom...Ali eto izgleda da neki ljudi necijene ono sto imaju . Pa po obicaju to uvijek tudji radi ...da cijeni drugo a ne mi ...koji bi trebali !

 


Back to top