« Odgovori #2 : Svibnja 29, 2011, 05:54:40 »
Teško je to dokazati ,no nije lako ni opovrgnuti.Jednako je tako i u slučaju Otočca.Mišljenja koja upozoravaju da je pitanje koliko je to doista današnji Otočac u Gackoj-jednako su mjerodavna kao i mišljenja da to jest Otočac u Gackoj.To je teorija sa svim prednostima i nedostacima pouzdanijem odgovoru na pitanje, stvar je daljnjeg istraživanja i promišljanja.Z a sada nam ostaje na raspolaganju ,ako ništa drugo ,zanimljiv element koji se može koristiti nap.u turističke svrhe ,dakako uvijek s naznakom da postoji i druga mišljenja.Ako i jest duskutabilno je li Otočac s Baščanske ploče baš Otočac u Gackoj ,ako to ne možemo bez ostataka tvrditi,ono što možemo sa sigurnošću trvditi jest činjenica da se Otočac prvi put izrekom spominjei zapisan je 1300.god. i to na listini kojom je napuljski kraljKarloII.Anžuvanac darovao Gacku krčkom knezu Dujmu.To je vrijeme kada Gacka postaje baština krčkih knezova,kasnijih Frankopana koji će odigrati značajnu ulogu u hrvatskoj povijesti.
Stoga 1300.god. početak naših znanja o stvarnom postojanju današnjeg Otočca u Gackoj.
Spomenuti Karlo II.Anžuvanca potvrdio je 1316.god njegov sin KarloI.Robert kao ugarsko-hrvatski kralj.To je već vrijeme kada na hrvatskom prijestolju sjede Anžuvinci umjesto Arpadovića.Početak 14.st. jest, dakle, vrijeme kada današnji Otočac sa sigurnošću postoji kao naselje.Kasnije,u tijeku 15.st. razvijaju se druga naselja u Gackoj, nap.Sinac se spominje 1408.godine,Dabar 1449.god.itd.
Kroz cijelo to razdoblje Gacka pripada knezovima Frankopanima sve do 1468.god. kada je ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin oduzeo Gacku Frankopanima,a uskoro nakon toga ona je uključena u Senjsku kapetaniju.No ,to je već neko drugo vrijeme,kada se na laganom izlasku iz srednjeg vijeka pomalo mijenja uloga Gacke i Otočca. Ako sada pokušavamo sumirati najstarija razdoblja povijesti Otočca i Gacke ,možemo identificirati nekoliko uporišnih točaka:
-Jopade i njihove plemenske zajednice okupljene oko različitih gradskih naselja u Gackoj,
-stradanje Metuluma koji fizički nije bio u Gackoj ali je u najstarijem razdoblju bio glavni grad Jopada, pa je tako imao neizravnog utjecaja i na Gacku;
-rimsko razdoblje,posebno ceste koje pokazuju komunikativnu otvorenost prostora i matraizam koji pokazuje uključenost Gacke u civilizirani svijet Rimskog Carstva;
-doseljenje Hrvata,njihovo mišljenje sa zatečenim stanovništvom;
-Einhardove analize i kneza Bornu koji se najprije spominje kao knez Gačana,a onda kao knez Dalmacije i Liburnije,dakle Primorske Hrvatske;
-etabliranu Gacku župu koju spominje KonstantinVII.Porfirogent i čije je područje gotovo kroz cijelo 13.st pripadalo templarima i na koncu došlo u ruke Frankopanima.Oni ostaju u Gackoj do 1468.god.nakon čega polako počinje novo razdoblje o kojem vrijedi posebno govoriti.
Izvor:Gackom kroz povijest,Željko Holjevac