« Odgovori #1 : Svibnja 29, 2011, 06:47:34 »
Rekli smo već da se Otoćka pukovnija isprva podudarala s područjem bivše Otočke kapetanije i Senjske velike kapetanije ili nadkapetanije.Kkao bi se pukovnija međusobno bolje ujednačile,što se tiče teritorija i ljudstva kojim su trebale raspolagati i koje se iz njih moglo dobiti,izvršena je 1765.g. korekcija teritorijalnog opsega pukovnije.Obavljeno je to na način da je Otočaka pukovnija izgubila brinjski i krmpotski kraj koji su pripojeni Ogulinskoj pukovniji ,a zauzvrat je dobila Perušić, Pazarište i Korenicu,tj. područja koja su isprva prpadala Ličkoj pukovniji sa središtem u Gospiću.
U teritorijalnom opsegu i granicama koje su definirane 1765.g.Otočka je pukovnija opstala tijekom idućih stotinu godina,što čine značajnu razdjelnicu u povijesti Gacke i ljudi na njenom području.Vojna služba u okviru pukovnije trajala je od 16.do 60.godina ,što da su svi sposobni muški stanovnici u toj životnoj dobi bili vojni obveznici koje je Hbsburška Monarhija vodila širom Europe.
Spomenut čemo samo nekoliko glavnih pohoda i ratova u kojima su sudjelovali i Otočani.Prije svega,to su za austrijsko naslijeđe 40-tih godina 18.st.,a zatim i Sedmogodišnji rat(1756.-1763.) u kojem Otočani ratuju u Češkoj s Prusima.Slijedio je turski rat od 1788.do 1791.god. kada je oslobođeno Ličko-Pounje-današnji Donji Lapac i Srb koji su tada priključeni Lici ,a u njihovou oslobođenju od osmanske vladavine sudjelovali su i otočki vojnici.Potkraj 18.i početkom 19.st. na dnevnom je redu bilo ratovanje s Francuzima,najprije u skladu pohoda Habsburške Monarhije protiv revolucoinarne Francuske,a kasnije i ratovima koje je Napoleon vodio po Europi.Među ostalim i u jihovu pohodu na Rusiju 1812.god,kada su naši ljudi bili“dika i kod neprijatelja“ kako je kasnije zapisano.Jedan od posljednjih većih pohoda u kojem su sudjelovali i Otočani bio je rat u Italiji i Ugarskoj 1848./49.god. kada su vojnici graničari guđšili revoluciju u sjevernoj Italiji i lomili mađarski pokret za stvaranje samostalne države izvan sustava Habsburške Monarhije.U tom je pohodu Otočan ei ostale krajišnike-pretežno one starijih godišta koji su u Zagreb pristigli
„gladni kao vuci u gori“-vodio hrvatski ban Josip Jelačić braneći interes bečkog dvora u pogledu cijelovitosti Habsburške Monarhije ,ali braneći ujedno i hrvatske interese kojima je mađarska politika štetila jer su Mađari išli za uključivanjem Hrvatske u mađarsku državu.
Otočka pukovnija je nosila zlatno-žute trakove i ovratnike i bijela puceta ,a od 1798.g. i redni broj dva u vojno-krajiškoj nomenklaturi.Od Gospića u Lici do Petrovardije je bila druga po redosljedu ,odmah poslije Ličke i neposredno prije Ogulinske.
Stanovnici tog područja pukovnije nazvali su se kolonijalno „Otočanima“ neovisno o tome jesu li bili iz Otočca ili ,primjerice,Korenice,odnosno Svetog Jurja, svi su se oni vodili pod nazivom Otočani(Otočener).Što se tiče broja stanovnika na području Gacke u doba Otočke pukovnije,njih je u 18.st. razmjerno teže ustanoviti jer se nisu vodili precizni popisi.Opčenito se može reći da se broj stanovnika smanjivao i povećavao ovisno o tome jeli bilo razdoblje rata ili mira .U razdoblju rata značajni su gubici pogađali mušku populaciju što se odražavalo i na broj stanovnika i općenito na biološku reprodukciju,a u duljim razdobljima mira stanovništvo je kontinuirano raslo.
Nako vrijeme u 18.st. Otočac je bio i vojni komunitet i to od 1765.do 1787.god.To znači da je bio trgovište koje je bilo oslobođeno vojne službe i rabote (obvezni javni radovi i sl.) u kojem se obavljala obrtnička i trgovačka djelatnost. Taj je komunitet imao svoj magistrat i prvi načelnik koji se spominje bio je Juraj Cetinjanin.Bilo je to nakon razdoblja Otočke biskupije u kasnome srednjem vijeku drugo razdoblje kada je Otočac i formalno imao svoj status grada, no nije ga dulje i zadržao.Treće razdoblje uslijedit će tek u samostalnoj Hrvatskoj krajem 20.st.
Tih godina krajiška uprava poduzima različite mjere koje služe njezinim potrebama ,ali ujedno i ograničenom razvitku ovih prostora.Moderniziraju se ceste ,prije svega prometni pravac koji je vodio od Žute Lokve preko Otočca prema Gospiću ,kada je ustanovljene i poštanske postaje,a jedna od tih pošta već u drugoj polovici 18.stoljeća bila je u Otočcu.
Izvor:Holjevac
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Otočka pukovnija (Posjeta: 3873 )
