« Odgovori #8 : Siječnja 04, 2011, 15:53:30 »
PUČKA ŠKOLA U VRATNIKU
Naselje Vratnik i Melnice pripadala su nekad kotoru Otočac, Općina Brinje, a danas su gotovo jedinstvena cjelina iako se katkad spominju odvojeno. U vrijeme vladavine austrijskog cara Ferdinanda V. osnovana je pučka škola u Vratniku godine 1836. Franz Bach u svojoj knjizi spominje Otočaner Regimentsgeschichte spominje među ostalima i to da su do godine 1848. radile neke škole po Lici, a među njima i škola u Melnicama.
Prva polovica 19. stoljeća poznata je po otvaranju brojnih škola po Lici, odnosno u cijeloj Vojnoj krajini, svagdje gdje je bilo djece i volje mjerodavnih osoba po selima da pomognu školovanju te djece.
Naime, osnovani su uvjeti za otvaranje škola djece, prostor i učitelj. Međutim baš u to vrijeme malo su se gdje mogla istodobno ostvariti sva tri uvjeta. Najčešće su se škole otvarale pa opet zatvarale ponajviše jer nije bilo učitelja. Prve su škole oskudjevale prostorom. Nastava se odvijala u malo većim seoskim sobama prilagođenim za okupljanje većeg broja djece. Katkad su nedostajale klupe i stolice pa su djeca sjedila na podu ili u improviziranim klupama. Rijetko su se gradile škole, pa tako za ovu u Vratniku ne znamo kada je prva zgrada sagrađena, odnosno u kojoj su zgradi djeca najprije pohađala nastavu.
Kada je otvorena škola u Vratniku, pretpostavljamo da je bilo u privatnoj kući i da se nastava održavala s dosta prekida.
Prvi učitelj u Vratniku bio je Božo Maras. S uvođenjem narodnih škola od godine 1829. u njima nastava traje dvije godine uz novčanu pomoć Općine, a na mjesta učitelja dolaze osobe iz naroda.
Prema jednom ciljanom upitniku provedenom sedamdesetih godina ovoga stoljeća, na području Vratnika najstariji se mještani prisjećaju pripovijedanja da je školska zgrada izgrađena godine 1872., s desne strane ceste od Senja prema Žutoj Lokvi, nekih 200 metara zapadno od današnjeg Društvenog doma.
Zgrada je imala jednu učionicu i učiteljski stan. U toj zgradi su kasnije građevinske preinake nastava će se održavati sve do godine 1965.
Od prvih učitelja ove škole vrlo malo znamo. O njima nije sačuvano gotovo ništa. Oko 1890. radio je učitelj Banić iz Kompolja, a uz njega i Marija Latković, te ljubica Kalafatić i Katica Petričić. Ne znamo koliko su se dugo oni u ovoj školi zadržavali.
Između dva rata radile su Lucija Sršić i Ivka Rukavina. Još se spominju Ivan Mesić i Zvonko Kerečin, koji je bio iz Zagreba. Glavne upute kao i cjelokupna pedagoška dokumentacija, većinom su dolazile iz Beograda. Svjedodžbe završnih razreda pisale su se latinicom i ćirilicom. U mješovitim osnovnim školama između dva rata su se učili ovi predmeti :
1. nauka o vjeri s moralnim poukama
2. narodni jezik
3. narodna povijest s najznamenitijim događajima iz opće povijesti
4. zemljopis tadašnje države s osnovnim poznavanjem drugih zemalja
5. računstvo s osnovima geometrije i geometrijskog crtanja
6. poznavanje prirode
7. praktična privredna znanja i umijeća
8. higijena
9. domaćinstvo
10. ručni rad muški i ženski s osobitom primjenom narodnih motiva ,crtanje ,lijepo pisanje,pjevanje i tjelesne vježbe po sokolskom sistemu.
Nešto prije Drugoga svjetskoga rata od mjerodavnih školskih vlasti stizale su u sve pučke škole upute za otvaranje prvih razreda više narodne škole, a polazak u njih bio je obvezujući za one učenike koji su „dotične seoske godine završili četiri razreda osnovne škole“. Nalazimo podatke da je u Vratniku bio peti razred osnovne škole godine 1939/40., ali nemamo podataka kada je otvoren. U nekim mjestima školski odbori nisu otvarali takve razrede zbog velikog siromaštva i pomanjkanja školskog prostora.
Nakratko prije Drugoga svjetskoga rata nastava se u Melnicama održala u kući Petra Biondića. Prema statističkim podacima iz školske godine 1939/40.,kada je radila učiteljica Albina Lončar, školu je pohađalo 108 učenika u peti razred. U petom razredu bilo je 14 učenika.
Nakon Drugog svjetskog rata uz velike se napore pokušava u osnovne škole uključiti što veći broj polaznika. I prije rata, a i za vrijeme rata, mnogo djece do 14 godina su bila nepismena. Stoga se nastoji uz redovito školovanje organizirati i skraćeno, kako bi se opismenilo više malodobnika. Djeca ispod 9 godina upisivala su se u prvi razred, a stariji od 14 godina uključivali su se u tečajeve za opismenjivanje. Osnovni je tečaj bio sastavni dio osnovne škole, a trajao je jednu školsku godinu. Uz svaku osnovnu školu gdje je bilo takve djece, uz redovit razred osnivao se i osnovni tečaj. Tako je bilo i u Vratniku sve do godine 1950., kada je na tom području nestalo nepismenosti.
Godine 1946. Hrvatski državni sabor donio je odluku o obveznom sedmogodišnjem školovanju mada su mnoge škole oskudijevale prostorima i učiteljima.
Školske godine 1945/56 za učiteljicu u Vratniku dolazi Miroslava Krišković „to joj je prvo mjesto službovanja“. Imenovao ju je učiteljicom I. kolovoza 1945. Kotorski narodni odbor u Senju, na prijedlog Ministarstva prosvjete. Kotorski referent Ljudevit Fuchs pri pregledu škole 19. lipnja 1946. iskazao je zadovoljstvo njezinim radom s obzirom na okolnosti u kojima je škola djelovala. U prvom su razredu bila 42 učenika, drugom 6, trećem 7, a četvrtom 3 učenika. Školska zgrada nije bila u potpunosti popravljena pa je „dio krova bio pokrit papirom“, što je dokaz loših osnovnih uvjeta u kojima je ova škola djelovala te prve poslije ratne godine. 1946/47. uz spomenutu učiteljicu zaposlena je učiteljica Marica Anić, koja radi s drugim i trećim razredom u kombinaciji. Sljedeće školske godine ponovno radi samo jedna učiteljica, i to Ruža Jelušić. U knjizi zapisnika zapisao je školski kotorski inspektor Ljudevit Fuchs da je učiteljica usprkos velikom broju učenika uspjela savjesnim radom postići u svim razredima lijep uspjeh. 1950/51. u veljači je uz Ružu Čandrlić radila i učiteljica Olga Starčević.
Dolaskom bračnog para Biondić 1. veljače 1952. uvjeti rada vidno su se promijenili. Oni dolaze iz Bribira, Kotor Crikvenica u ovoj školi ostaju sve do umirovljenja.
U osnovnu školu u Vratniku pripojenu su područne četverorazredne škole u Senjskoj Dragi, Liskovcu i Crnom Kalu. Učenici starijih razreda iz ovih mjesta svakodnevno su išli u školu Vratnik. Da bi reforma uspjela, već se mnogo ranije pripremala takva razdioba u osnivanju središnjih osmorazrednih škola. Tu tvrdnju dokazuje i dopis Narodnog odbora Kotora Senj, Narodnoj školi Vratnik, te se održava izložba dječjih radova.
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Vratnik (Posjeta: 37083 )
