« Odgovori #7 : Listopada 07, 2011, 11:21:52 »
KAKO DOĆI NA ZAVALJEIz pravca Zagreba:Skrećete u Grabovcu prema graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo, nakon ulaska u BiH, prolazite selima Izačić i Kamenica do ulaska u Bihać. Ulaskom u Bihać nastavljate ravno do samog centra grada. U centru obavezno skretanje desno (pratiti putokaze Stadion i Žegar).
Nakon otprilike 500 m, dolazite na semafor i skrećete desno, preko mostića. Nakon toga ravno, prolazite nekoliko semafora, pokraj crkve sv. Ante u Bihaću, nogometnog stadiona, katoličkog groblja ulazite u naselje Žegar (nema table). Pratite glavnu cestu i izlazite iz Žegara i krećete prema Plješevici. Nakon kraćeg uspona i borove šume dolazite na Zavalje.
Putokaza za Zavalje nema, ali slobodno možete pitati ljude uz cestu ako vam je nejasno jer će znati objasniti gdje trebate ići.
Malo informacija o Zavalju:Pisano izvješće od 16. svibnja 1836.g. zavaljskog župnika Bože Sparožića ukazuje da je Zavalje prije manje od dvije stotine godina bila granica s Turskom. Tu je boravilo tri stotine stražara, koji su se smjenjivali na stražarskim mjestima. Izvješće ukazuje da u cijelom kraju nije bilo nijedne pravoslavne crkve – župe, tek je postojao jedan mješoviti brak. Kasnije fotografije ljudi i običaja tog kraja s početka 20. stoljeća pokazuju da su Zavalje i okolica bili puni novog hrvatskog naraštaja, djece i katoličke mladeži, koje je okupljao i podučavao župnik vlč. Fran Dominez.
Predgovor knjizi napisao je Gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, koji itekako razumije stradanje ličkog kraja i naroda te potiče da se uzori svetosti, zbog vjere i povijesti, prenose s naraštaja na naraštaj. Mons. dr. Stjepan Kožul, povjesnik Zagrebačke nadbiskupije, u svojoj recenziji Žagarove monografije navodi godinu 1791. kada je uspostavljeno razgraničenje između Turske carevine i Habsburške monarhije. Autor fra Petar Žagar ukazuje da je Zavalje uvijek bilo sastavni dio Like i Hrvatske, no nepravdom danas to više nije. Raspadom Monarhije 1918.g. Zavalje se nalazilo u Državi SHS te „žalosne političke igre počinju tek nakon šestosiječanjske diktature 1929.g., odnosno podjelom versajske Jugoslavije na Banovine 1931. godine, kada je župa Zavalje bila istrgnuta iz svog prirodnog i povijesnog ličkog okruženja i pripojena tada utemeljenoj Vrbaskoj banovini i Bihaćkom kotaru" . Dr. Kožul spominje žestoku pobunu četnika i partizana na tim prostorima nakon uspostave NDH te etničko čišćenje i zatiranje nekoliko župa u Lici, pri čemu su počinjeni strašni zločini. U okolnostima Drugog svjetskog rata župa Zavalje je desetkovana, partizani su okrutno poubijali 13 % pučanstva . Fra Žagar ukazuje: „Ubili su cvit mladosti župe. Godinama se o tome moralo šutjeti. (...) Sve je dobro smišljeno kako bi nestalo hrvatskog naroda s tog prostora." Godine 1946. Zavalje se nametnutom granicom ponovno istiskuje iz Like i Hrvatske te pripaja BiH. Time se čini nova okrutna nepravda stanovnicima župe Zavalje i Hrvatima cijele Like. Gledajući kartu razgraničenja Hrvatske i BiH, granica je u dijelu župe Zavalja posve nelogična. Zavaljski je kraj potezom crvene tinte istrgnut iz cjeline Like.
U komunističkoj represiji poslije 1945. stradava i tadašnji župnik Zavalja, Stjepan Gabrić. Osuđen je na Okružnom sudu u Gospiću, 17. siječnja 1946. na 15 godina robije s prisilnim radom. Služio je kaznu u Lepoglavi. Dozvoljeno mu je dolaziti do nadbiskupa, kojem je ministrirao kod mise. Tražili su od njega da špijunira nadbiskupa Stepinca. Bio je klevetan, progonjen i ucjenjivan. U nerazjašnjenim okolnostima našli su ga obješenog u njegovoj ćeliji 10. lipnja 1950.g.Novi udar na župu Zavalje slijedi u srbokomunizmu 1960. godine kada se iseljava hrvatsko selo Baljevac, zbog navodno prevelike blizine zrakoplovne baze JNA. No, selo Željava sa srpskim stanovništvom, iako puno bliže vojnom uzletištu, nastavilo je živjeti normalnim životom ). U studenom 1994.g. zapaljena su sva sela u župi Zavalje. Narod iz župe je protjeran, spaljena je župna crkva sv. Franje Asiškog. U kolovozu 1995., kada hrvatska vojska spašava opkoljeni Bihać, oslobođeno je od okupacije i područje zavaljske župe. Slijedi povratak hrvatskih prognanika na zgarišta. Zaključno, župa Zavalje od 1837.g. pa do pred Drugi svjetski rat brojila je 3000 žitelja, kada je u prijelomnim godinama četništva, srbopartizana i komunizma, pa opet četništva, opustošena na svega 300 žitelja.
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Zavalje (Posjeta: 12492 )
