Autor Tema: Otočac u Socijalističkom razdoblju  (Posjeta: 8407 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Otočac u Socijalističkom razdoblju
« : Listopada 09, 2011, 20:21:03 »
   OTOČAC U SOCIJALISTIČKOM RAZDOBLJU

Ulazimo u razdoblje druge polovice 20. Stoljeća, u razdoblje socijalizma, socijalističke Jugoslavije (najprije Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a od 1963. g. Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ), kada je Gacka, jednako kao i Hrvatska, bila dijelom države koja je trebala funkcionirati kao ravnopravna zajednica svih jugoslavenskih naroda i <<narodnosti>>, što je bio pojam koji se odnosio na nacionalne manjine. U praksi to često nije bilo tako, što ipak ne znači da razdoblje socijalizma, uzevši u cjelini, nije respektabilno razdoblje o kojem se štošta može i treba kazati i napisati. Ali, budući da socijalističko razdoblje na području Gacke, a to vrijedi i za ostatak Like, nije uopće historiografski obrađeno, pokušat ćemo naznačiti samo neke osnovne markere, svjesni da niz pitanja, zbog neistraženosti i ograničenog prostora u ovome hodu kroz povijest Gacke, nećemo ni dotaknuti.
U razdoblju socijalizma bile su česte upravne reorganizacije. To je bilo jedno od prvih iskustava s kojima se susretalo stanovništvo u Gackoj i ne samo u njoj. Otočac je 1945.g. bio kotarsko središte u okrugu Lika, a  1955.god. u oblasti Karlovac. Prema novom rješenju  1955.god. gradić  na Gacki prestaje biti kotorsko središte  i ostaje jedno od općinskih središta u kotoru Gospić, a općine koje su ranije tvorile otočki kotor spojene su s općinom Otočac. Godine 1962. općini Otočac pripojena je i općina Brinje, a kotor Gospić  je ukinut  i kotorsko središte  preneseno u Karlovac. Poslije uklidanja kotora kao područnih jedinica 1676.god. opčina Otočac  postaje samostalna jedinica u sustavu SR Hrvatske,a takozvanim društvenim dogovorom 1974.god.kreiranim nakon što su bila utvrđena riješenja  za ostale regije,ulazi u Zajednicu općina Gospić .Kako  ta  tvorba  nije posjedovala  čvršću unutarnju  strukturu, općina Otočac će do kraja 80-tih nakon 20. Stoljeća  u mnogo čemu  autonomno  djelovati  kao velika socijalistička  komuna  s trodomnom  skupštinom ,izvršenim vijećem,općinskim sudom i drugim tijelima i službama. Prvi poslijeratni popis stanovništva 1948.god. kada je Otočac imao 1814 stanovnika ,pokazao je pad broja  stanovnika  na stanje iz 1931.god. što je bila  posljedica Drugoga svjetskoga rata .Daljnji je pad zabilježen  1953.god. kada je Otočac imao 1515 stanovnika.Tako nakon  toga je počeo  je demografski  oporavak koji je imao veze  sa socijalističkom izgradnjom ,ali i širenjem  granica  Otočca kao naselja.U skladu s planskim  razvojem industralizacije  i elektrifikacije kao gospodarske osnove  novog sustava,1952.god. obnovljena je hidroelektrana u Švici

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju
   ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju

za koju  su  nabavljeni novi generatori

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju
    ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju

To je međutim ,bila kratka  vijeka,  jer će već 60-tih  godina  20.st. popularna „CENTRALA“ biti ugašena ,a i sama  je Gacka  tada postala  biti prava ponornica  s obzirom  da je rijeka  kanalima  preusmjerena  u akumulacijsko jezero Gusić u Brlogu  za potrebe  hidroelektrane Senj.U gospodarstvu na području Gacke  razvilo s ei razdoblje  socijalizma  desetak poduzeća  koncentriranih u glavnom u Otočcu ;

Industrija  namještaja Otočac  najprije (DIP) pa (INO),



Cosmochemija“—tvornica kemijskih  i kozmetičkih  proizvoda,“

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


Autoprijevoz“(tada se zvao Autoprevoz)za prijevoz robe i putnika  u cestovnom prometu,,“

slika

Autobus Autoprevoza na glavnoj ulici u Otočcu oko 1964. god.

slika

Komunalac““Graditelj“,

--
pogon „Zagrebačka Pivovara“,

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


Otex“tvornica tekstilnih proizvoda,

--

“Velepromet“ za trgovinu na malo i veliko ,

--

“Velebit“—ugostiteljstvo  poduzeće,
oko 1960 godine

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


Poljoprivredna  zadruga „Gacka“.

--

Tome  treba pridodati  pogon „Industrogradnje“ s radnom jedinicom „Kalcit“ za prizvodnju  građevinskog materijala (Krečana) u Ličkom Lešću,

                Nekada                                Danas

    ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju
       * DSC_0923.JPG (223.85 kB - (downloada: 556 ).)                                                         

kao i Poljoprivrednu zadrugu  „Ličko Lešće“.

-

Time je sirovinsko  gospodarstvo ,koje je stoljećima  sudbinski  prožimalo  gospodarski život  na podrućju Gacke ,preraslo u prerađivačko .Otočac je  pred Gospićem s nešto večim brojem  radnih jedinica, bio  industrijsko  susjecište  prostora  između izvora Zrmanje i  obronka Velike Kapele ,osobio u dijelu koji se odnosio  na izvoz industrijskih proizvoda (koje je  bio najveći  upravo  s podrućja Otočac),neovisno o tome  što se istodobno  radiolo o industriji  prilično  ekstezivne  produktivnosti.
U takozvanom  društvenom sektoru  na području općine Otočac najviše je zaposleni bilo u industriji  u koju se i najviše i ulagalo.Individualnih poslodavaca „(mala privreda)“ bilo je malo ,a privatno je vlasništvo  prevladavalo samo u poljoprivredi.Oranica je i dalje bilo  znatno manje  nego livada,pašnjaka i šuma,a na njima se prozvodilo najviše krumpira ,baš kao i početkom 20-st-.No za razliku od prve polovice 20.st.poljoprivreda više nije bila jedino  i isključivo zanimanje  najvećeg broja stanovništva.Dapaće ,počela  su prevladavati mješovita,tj.radničko-seljačka domačinstva .U industriji su 1981.god.radila 1904 od ukupno 5975 radnika  na području općine Otočac.Mnogi od tih radnika bavili su se kod kuće  i poljoprivredom kao usputnom djelatnošću.

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


Poljoprivreda je proizvodnja većim djelom  mehanizirana,ali su individualni posjedi ostali prilično usitnjeni.Istodobno  se u Otočcu kao  središtu velike socijalističke općine dosta toga i gradilo ,osobito 1960-tih i 1970-tih godina.Nastala su kolektivne stanbene  zgrade i brojne nove obiteljske kuće,
Dom zdravlja,

--

Hotel“Gacka“,(Ličko Lešće) 80-ih god.                             Hotel“Gacka“ danas

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju
        * Hotel Gacka 1.jpg (116.74 kB - (downloada: 344 ).)   ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


Hotel Park Otočac

Gradnja upravne zgrade "Tunelgradnja",                 "Hotel Park" 80-ih                  "Hotel Park" danas
danas hotel park  u Otočcu 60-tih

    ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju
      ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju
     ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju
   

i drugi objekti.Neki od  objekata  izgrađeni su i takozvanim samodoprinosom tj. Izgradnju  je financiralo stanovništvo.Jedan od  prepoznatljivih  simbola socijalističke izgradnje bila je Robna kuća u Otočcu,

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


koja je uništena u Domovinskom ratu.

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


Životni je standard porastao,.Umjesto drvenih  prizemnica,pokrivenih šimlom,

sliak

kakve su prevladavale još početkom 20-st-,počele su se izgraditi ztidane kuće ,katnice,pokrivene crijepom .Zdravstvena skrb je također poboljšana  .Početkom 20-st. Otočac je imao jednog liječnika ,a u drugoj polovici toga stoljeća  podignut je Dom zdravlja  s ekipom liječnika (1981.g. bilo je 12 na području općine), medicinskih sestara, zubara i drugog osoblja.Prometnice,koje su početkom 20-st. U najboljem  slučaju bile posute šljunkom,večim dijelom  su asfaltirane.Na njima je bilo  sve više automobila  i drugih  vozila.Širila se  telofonska i vodovodna  mreža,električna je energija  stizala u privatne domove , povečavao se broj  radio  i televizijskih prijemnika ,pa su mijenjali  uvjeti života  i navike ljudi. Socijalno kretanje  postalo je  znatno mobilnije, prehrana  bolja i raznovrsnija, a mnoge  novosti dostupnije, što ipak ne znači  da štošta toga nije  ni manjkalo. Otočac je i postojao  i povijesno-kulturno žarište Gacke. Več 1946.g. u Otočcu je radla dvorazredna Trgovačka  škola koja će 1948.g. postati Ekonomski tehnikum, 1954 . prerast će  u Srednju ekonomsku  školu. Osnovna je škola  1948.g. postala sedmogodišnja ,a 1953.g. osmogodišnja. Na temelju odobrenja Skupštine općine Otočac od 25.rujna 1965.g. osnovan je Srednjoškolski centar Otočac,

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


u koji ulazi Srednja  ekonomska škola  i Škola  učenika u privredi-popularni ŠUP, a sljedeće  godine  počela je s  radom i Gimnazija.

                                                                                                                                                                                                      >>>>
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Otočac u Socijalističkom razdoblju
« Odgovori #1 : Listopada 20, 2011, 21:34:46 »
U skladu sa Šuvarovom reformom  školstva, Gimnazija će biti ukinuta ,a u Otočcu je 1978.god. osnovan Centar  za odgoj i Usmjerenog obrazovanja (CO i UO) s više usmjerenja  za različita zanimanja, koja je 1985.god. uselio u nove prostorije, a to su današnje prostorije Srednje škole u Otočcu.



 Daljnji razvoj osnovnog školstva, uspon srednjeg školstva, veći broj obrazovanijih prosvjeta (204 nastavnika i osnovan i 52  u u srednjem školstvu 1981.g.) gotovo sva dijeca i omladina  obuhvaćena  u obrazovanju  stanovništva i isčezavanju  nepismenosti  koja je još početkom 20.-st. bila masovno  raspostranjena.
U međuvremenu su nastajale  različite društvene  organizacije  i udruženja  na području gacke ,nap. Sportsko ribolivno društvo (1950).g. zatim
Narodno sveučilište  Marko Orešković(1962.g.) –danas Gacko otvoreno učilište itd.
                     oko 1974
                                                                          ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


Uskoro se gradi novi vatrogasni dom,

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


nabavljaju se instrumeniti za  za limenu glazbu ,a 70-tih god. Otvara se i servis vatrogasnih aparata  pri Dobrovoljnome  vatrogasnome društvu Otočac. Godine 1966.  proradila je Radio  stanica Otočac – Današnji Hrvatski radio Otočac.



1970.g. osnovano je planinarsko društvo Gromovača ,


a 1971.g. zaživio je aero-klub  Krila Gacke  Lika, koji se danas zove Krila  Gacke,



 a što je bio nastavak  zrakoplovnoga  športa s  korijenima, jednako kao i  kad je riječ o planinarstvu, još  u razdoblju  između  dvaju svjetskih ratova.


 Općina Otočac  imala je 1981.g.jednu javnu knjižniicu  s 5200 knjiga i dva  kina ,jedno u Otočcu jedno u Brinju (ovo posljednje  je skoro ugašeno).



Otočki park  je iznova uređen

ila_rendered
Otočac u Socijalističkom razdoblju


,a još 1950-ih  godina   dobio spomenik po partizanskoj heroini, simbolu  vladajuće  ideologije, čime je taj element  javnoga  prostora  po drugi put dobio novu funkciiju, naravno iznova  različitu  od one  izvorne  iz Prvoga svjetskoga rata. Politički je život  bio pod  strogom  partijskom kontrolom, pa se vodilo računa  o  „moralno-političkoj podobnosti“ pri odabiru kadrova (pri čemu  se nije uvjek  provodilo  i načelu  ravnomjerne nacionalne  zastupljenosti prema  udjelu u ukupnoj populaciji). U društvu se težilo  socijalističkoj  egalitarnoj slojevitosti, a komunistički je režim, neovisno o valovima liberalizacije, bio i ostao  dogmatski i krut.



Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Otočac u Socijalističkom razdoblju
« Odgovori #2 : Listopada 26, 2011, 16:54:34 »


Što se tiče  konfesionalnog  područja ,vjera se u socijalizmu smatrala  privatnom stvari pojedinca,a Crkva  je bila ne samo odvojena  od države nego i  društveno  marginalizirana.Kako u Drugom svjetskom ratu  došlo do stradavanja  mnogih sakralnih objekata ,tako je njihova obnova  bila prepuštena kleru  koji se u postojećim okolnostima  snalazio kako je najbolje znao i umio .Za obnovu i održavanje župne crkve Presvetog Trojstva  u Otočcu posebno zasluge pripadaju svečeniku Vladi Pezelju,otočkom župniku od 1967.g.Kad je riječ o strukturi stanovništva i njenoj  fluktuaciji ,događao se jedan zanimljiv fenomen.Budući da gospodarski i društveni život  bio u glavnom  usredotočen u opčinskom središtu,u Otočcu se povečavao broj stanovnika.O tome dovoljno govori  podatak da je nap.1971.g-Otročac imao 2942 stanovnika,a 1991.g. čak 5404.stanovnika.Istodobno se  broj stanovnika  na području općine Otočac smanjivao,pa je 1971.g. ondje živjelo 30.579 stanovnika ,a 1991.g.24.992 stanovnika.Dok se opčinsko središte  koliko-toliko  razvijalo,sela u okolici ,takozvane mjesne zajednice ,stagnirale su,gubeći  stanovništvo i značenje.Jedan od takvih primjera je Sinac  Kao jedan od većih sela u Gackoj.Sinac 1931.g. imao je 1867 stanovnika ,a 1991.g. jedva 1004 stanovnika.Još 60-tih godina  20.st. u Sincu je zatvorena osmogodišnja škola ,a područne škole  u drugim selima  imale su sve manje polaznika. Jedan od razloga depopulacije bio je  prirodni prirast koji je u drugoj polovici 20.st. poprimio negativan predznak.Iako je smrtnost male djece ,zahvaljujjući prevlasti stručne pomoći  pri porodu  i općenitom standardu ,postala zanemariva  pojava,a životni vjek produljen ,više je ljudi počelo  umirati nego se rađalo dijece.Udio mladih  počeo se naglo smanjivati  i povečavati udio starijih osoba.Prosječan broj članova po domačinstvu na području opčine Otočac 1981.g.iznosio je 3,6 osoba,što je neusporedivo  manje  u  odnosu na stanje u prvoj polovici 20.st.
Drugi razlog bio je  iseljavanje.Mnogi stanovnici  ,oni koji se nisu zaposlili u Otočcu ili oni  koji  svoje  potrebe I inspiracije  nisu mogli zadovoljiti u zavičaju ,odlazili su u veća i razvijena  gradska središta ,pogotovo u Rijeku i još u Zagreb ,ne računajući  znatan broj  onih koji su se  nalazili  na takozvanom  privremenom radu u Njemačkoj i drugdje  kao gastarbajteri.Na podrućju zajednice općina Gospić ,takvih je 1981.g. najviše upravo bilo na područja opčina Gospić(1526 osoba)i Otočac (1368 osoba) a mnogo manje iz drugih općina.


Izvor; Gackom kroz povjest - Željko Holjevac


 


Back to top