« : Veljače 23, 2012, 20:20:40 »
Kompoljčani su negdje do 50-tih godina ovoga stoljeća koristili pitku vodu iz Gacke. Nosili su u kuće u fućijama (drvenan plosnata posuda za vodu), odnosno vozili u bačvama(kacama). Također su vodu nosili iz bunara Osičenenca, Vrilca, Balavca, Bunarića ili Jamice (Zdenca). Tek kad se cimenta postala dostupna, Kompoljčani su u svom dvorišću počeli graditi šterne(cisterne). Jama za šternu kopala se do 4 m u dubinu. Bila je četvrtasta ili okrugla. Promjer joj je oko 3-3,5 m, odnosno stranica oko 2,5 m. Kada je jama iskopana, po rubu jame slaga je kamen. S unutarnje strane, odmaknuto od kamena postavljen je kalup od dasak (oplata) i taj prostor zalijevan je petunon (betonom). Tako je zid podizan do razine tla. Na vrhu 30 cm iznad tla postavljena je petunska ploča (deka) s otvorom za grlo. Kompoljski majstori, klesari izrađivali su grla od jednog komada kamena, ali su obrađivali i u grlo slagali nekoliko obrađenih kamena.
Na klesanim grlima nije bilo ukrasa. Grlo se kasnije odlijevalo do petuna na visinu od 1 m. Pri petuniranju ploče, petunira se odmah u ploči ili u šternu i korito za napajanje marve. Pri rubu šterne se ponegdje gradio i filter. To je od petuna saliven svojevrsni sanduk u kojeg je stavlje ugljen, sitniji i krupniji pesak kako bi se kišnica filtrirala pri utjecanja u šternu. Kako filter nisu redovito čistili i mijenjali mu sadržaj,a za velikih kiša kišnica ne bi mogla kroz njega prolaziti i rasipala se okolo, mnogo su filter zabatalili (zapustili) i vodu sveli neposredno u šternu. Kišnica se svodila s krova kuće i štale, ovisno o udaljenosti takvih objekata. Zato je pri njenoj gradnji pazilo da bude čim bliže krovima iz kojih će se voda u nju navoditi.Na krovima su postavljeni drvani žljebi. U bogatijim kućama i kasnije umjesto drvenih postavljaju se limeni žljibi.
Gradnjom vodovoda šterne su izgubile svoj značaj, no žljebi ih i dalje zadržavaju za eventualne slučajeve dugotrajnijeg nestanka vode.