« Odgovori #7 : Ožujka 16, 2012, 12:53:22 »
Nije tako strašno...
Sad vidim, da sam već obradio na forumu
www.zeljeznice.net temu:
Projekat M.Sanferma konjske željeznice Sisak-Karlovac 1842. godine.Tamo sam se i raspisao o vojnom inženjeru Josipu Kajetanu Kneziću (1786-1848), graditelju planinskih cesta u hrvatskom kršu a i prvom od Hrvata, koji je projektirao neku željeznicu...
Link do Älanka:
http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/9845-projekat-msanferma-konjske-zeljeznice-sisak-karlovac-1842/Šta je problem? Ako hoćeš vidjet fotke, moraš se logirat (i registrirati). A to se nikome neda.
Uradićemo pouzetak:
" U knjizi Prijedlozi i projekti željezniÄkih pruga u Hrvatskoj 1825-1863 je Bernard Stulli sabrao originalne dokumente o projektima za željezniÄke pruge u Hrvatskoj.
Tako je već 1825 godine A.L. Adamić iz Rijeke predložio izgradnju "tzv. željeznice" od Šoprona do Zagreba.
Već 1828 godine ima Adamić ideje za željezniÄke pruge od Karlovca preko Zagreba do PeÅ¡te i BeÄa.
Dvorno ratno vijeće u BeÄu je
1827 godine povjerilo
J.K. Kneziću izradu predstudije o
moguÄnosti gradnje željeznice sa jednom traÄnicom od Siska do Karlobaga odnosno od Karlovca do Senja.
Sistem sa jednom traÄnico je veÄ imao primjenu i u avstrijskoj monarhiji, ali imao je neke mane.
Knezić je 1829. godine odbacio ideju o gradnji železnice od Siska do Karlobaga u cijeloj dužini i od Karlovca do mora. Predlaže izgradnju "viseće" željeznice od Siska do Karlovca.
Predhodni izveštaj je
Knezić predao 12.III.1833, kdje predlaže željeznicu od Siska do Bandinog Sela sa konjskom vuÄom.
Glavno zapovjedništvo u Zagrebu traži od Knezića detajlni elaborat za prugu Sisak-Bandino Selo i Knezić ga izradi još u istoj godini.
Daljina pruge od Siska do Bandinog Sela iznosi 86 km (blagi usponi do 10 promila, minimalni polumjer zavoja: 120m i najveća dubina useka: 8 m).
Vuću vlakova bi na kolosjeku sa dvije paralelne traÄnice na poÄetku obavljali konji, a kasnije bi se prema potrebi preÅ¡lo na vuću lokomotivama na paru.
Polazna toÄka Knezićeve pruge bila je zamiÅ¡ljena u Vojnom Sisku na desnoj strani Kupe kod skladiÅ¡ta trgovca Kherna.
Dvorsko ratno vijeće u BeÄu suglasilo se s Knezićevim generalnim projektom i dalo Kneziću nalog, da odmah izradi detajlni elaborat.
Na poÄetku 1840 je elaborat bio predat Generalkomandi u Zagrebu.
Trajanje vožnje konjskom vuÄom od Siska do Bandinog Sela procenjivao je Knezić na 8 sati, dakle prosjeÄno 10 km/h. Imao je poznavanje konjske željeznice Linz-Budjejovice, sagraÄ‘ene 1832 godine.
Originalni Knezićevi planovi za gradnju pruge od Siska do Bandinog Sela do sada nisu pronađeni. Godine
1840 je krajiÅ¡ko glavno zapovjedniÅ¡tvo u Zagrebu povjerilo KneziÄu izradu
studije projekta za izgradnju željeznice od Siska preko Gospića do Karlobaga.
Knezić predlaže izgradnju željezniÄke pruge od Siska do Maljevca u dužini od 65 km, a od tud dalje do Karlobaga cestom.
Knezić je
5.X.1840 podnio Glavnom ZapovjedniÅ¡tvu u Zagrebu izcrpan izveÅ¡taj o studijama trgovaÄkih komunikacija:
1. Sisak-Bandino Selo-Josipdol -
Senj 2. Sisak-Maljevac-Gospić-
Karlobag 3. Sisak-Karlovac-Brod na Kupi-Delnice-
Rijeka u kojem
dolazi do zakljuÄka, da je veza od Siska do Bandinog Sela željeznicom a odande dalje do Senja cestom najkraći i najekonomiÄniji trgovaÄki i prometni izlaz na Jadransko more.
Sve je izgledalo, da Äe se uskoro poÄeti sa gradnjom prve željezniÄke pruge u Hrvatskoj, doduÅ¡e sa konjskom vućom, ali sve je palo u vodu...
I ovaj projekt se zaustavi zbog rivalske luke u Rijeci.
Josip Kajetan Knezić (1786-1848)
http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/1-Josip_Kajetan_Knezic.gifPrikaz "viseće željeznice" u Engleskoj, uz projekt J.K.Knezića iz 1829. godine...

detajli...

Senjska željeznica
I na kraju sam dodao:
"Opis projekata kapetana K. Knezića sam dodao u temo zbog toga, da ne bi bilo mišljenja, da je M.A. Sanfermo bio prvi, koji je projektirao željeznicu od Siska do Karlovca."
Kako ide dalje?
Rijećani se udruže sa C.L. Bruck-om, direktorom glavnog avstrijskog brodarskog društva na Jadranu "Austrijskog Lloyda" u Trstu i rezultat je, da
C.L. Bruck uloži
5. XI. 1842 u ime rijeÄkog DruÅ¡tva za izgradnju železniÄke pruge Sisak-Karlovac kod Ugarskog namjesniÄkog vijeća molbu za koncesiju za željeznicu Sisak-Karlovac.
Stulli piše:
"Projekt je izradio ing. M.A. Sanfermo iz Venecije, tehniÄki vrlo detaljno i dotjerano, uz obilnu gospodarsku argumentaciju, tako da je ovo jedan od najbolje izraÄ‘enih projekata u Äitavom razdoblju do 1863. godine, te je s pravom dobio mnogo laskavih ocjena.
Bruck je odmah priložio i zahtjev, da mu se odobri trasiranje produžetka pruge od Siska do Osijeka ili Vukovara.
Dakako da Bruck nije dobio iz Budima nikakvih odobrenja ni koncesija.DapaÄe, Äitava njegova koncepcija je oÅ¡tro napadnuta..."
Pogledajmo sada projekat
Marca Antonia Sanferma.
Stulli donosi i
prilog I Bruckovoj molbi, koji je izradio M.A. Sanfermo:
Ovako piše:
"Izvodi iz projekta željezniÄke pruge Sisak-Karlovac, izraÄ‘enog od M.A. Sanferma, a na temelju dobivene preliminarne koncesije od 21.VII. 1840.
Svrha je pruge: unapreÄ‘enje prijevoza žitarica i druge robe "iz Banata i Ugarske", pa time poticanje općeg razvitka Ugarske, Banata i Hrvatske. Na pruzi bi se oko 4/5 tereta prevozilo konjskom, a 1/5 parnom vuÄom. Opsežnim obrazloženjima i vrlo obimnom dokumentacijom dokazuje se opravdanost i ekonomiÄnost ovakve željezniÄke pruge s kombiniranom vuÄom."
Originalni naslov Priloga I je:
"
Projetto di una strada a guide di ferro nel Regno di Croazia fra Carlstadt e la Sava a Galdovo con diramazione a Sziszek ed alla Sava rimpetto Agram"
Stulli piše:
"Ovo je jedan od najopsežnijih elaborata o projektima željeznica u Hrvatskoj. Obuhvaća 566 stranica teksta. Priložen mu je bio i "Atlas" s 94 karte i plana. Radi uvida u cjelinu, a posebno radi uvida u sadržaj ovdje izostavljenih dijelova elaborata, objavljujemo u cjelini pregled sadržaja elaborata i atlasa:
Indice Generale Delle Materie Contenute Nel Progetto
.
.
Documenti Annesi Alla Esposizione Generale
.
.
Memorie A Corredo Della Esposizione Generale Dell Piano Tecnico-Economico
.
.
Indice Dell Atlante
.
.Riconoscenze planimetriche lungo la linea fra Carlstadt e Sziszek distinte per comunita