« Odgovori #1 : Kolovoza 08, 2007, 17:40:51 »
U podnožju Velebita u nekadašnjoj buškoj župi nalazilo se >>Donje Žažično<<, gdje je na vrhu Gračini godine 1490 bio Pavlinski samostan.O tom govori povijesna isprava od 01.Studenog 1411 godine ovako; >>Plemeniti ljudi Draškovići iz sela Žažična dolnjega, na kih deli iminja je vrh, ki se zove Gradčina, osnovaše na tom vrhu molstir (manastir) i crikvu sv. dive Marije, te ju daju redovniokom sv. Pavla.<<Drži se da je današnje donje Pazarište upravo tamo gdje je u srednjem vjeku bilo Donje Žažično.
Šematizam Senjske biskupije od godine 1896 kazuje da župljani još i saa svoju crkvu sv. Jakova zovu <<kloštar<<; čine to zato, što je tu zaista nekada bio samostan redovnika Pavlina, koji se (valjda od straha pred Turcima) preselie u Crikvenicu, te je narod od preostalih ruševina podigao sadašnju crkvu.Opisujući Liku i Krbavu odine 1696 javlja Senjski biskup Sebastijan Glavinić da se ispod sela Pazarište, Ostrovica i Hoteš nalaze ruševine od 4 crkve.Jedna od tih crkvi ima zidane stijene i svod, ali nema krova, koji bi je štitio od kiše i snijega, u toj crkvi postoji još i krstionica od četvornoga kamena sa starim natpisima.
Vjerovatno je narod ovu crkvu pretvorio u svoju župnu crkvu. Učiniše to svakako krajem 17. Stoljeća. Imamo naime popis Ličkih župa koji je godine 1700 sastavio Senjski biskup Martin Brajković.U tom popisu glede Pazarišta stoji bilješka; U novije doba podignuta je crkva uzašašća djevice marije. Župnik živi od sabiranja (lukna), koje doprinose katolički Vlasi inače zvani Bunjevci, njhovih je kuća mnogo. Pod Pazarištem je star crkva ispod tvrđe Ostrovice.Tamo bi radi množine stanovnika trebala biti župa, ili bi ondje imao neprekidno biti Kapelan.
Major Bach pisac povijesti Otočke pukovnije veli da je župna crkva Uzašašća blažene djevice marije u Gornjem Pazarištu sagrađena godine 1690, a župni dvor 1818. Isti Bach tvrdi da je župna crkva sv. Jakova u Donjem Pazarištu sagradjena prije 1700 godine, ali da je bila filijalka župe u Gornjem Pazarištu.
Pazarište je isprva pripadalo ličkoj krajiškoj pukovniji.Od nje je godine 1765 odvojeno i pripojeno Otočkoj pukovniji. Sva tanošnja okolica od Velebita do rijeke Like činila je posebnu krajišku satniju, kojoj ipak nije bilo sjedište u Gornjem ili Donjem Pazarištu, nego u selu Klancu.
U Klancu kao sjedištu krajiške satnije osnovana je pučka škola godine 1834. U Gornjemu Pazarištu otvorena je škola iste 1834 godine .
Prigodom popisa koji je obavljen 31.Prosinca 1910 godineživio je 331 žitelj u onom Pazarištu koje se prije zvalo Klanac, te gdje se 1910 godine nalazilo sjedište upravne općine. Samo 66 žitelja biješe u Donjem, a 230 u Gornjem Pazarištu, premda je porezna općina Gornje Pazarište brojila 1152, a porezna općina Donje Pazarište 2182 žitelja. Cijela upravna općina Pazarište brojila je 1910 godine 5632 žitelja od toga 5627 rimokatoličke, a samo 5 pravoslavne ispovijesti.
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Pazarište (Posjeta: 31366 )
