« : Kolovoza 09, 2007, 16:44:09 »
U srcu Like u pitomom mjestu u slikovitom Gackom polju, na padinama Velebita i Kapele, u nedirnutoj prirodi gorske Hrvatske nalazi se mjesto Sinac.
Nadmorska visina 460 m.
Površina 41,15 km2.
Stanovništvo 630 (2001.).
Domaćinstava 207.
Ispod brda Godače na desnoj obali Gacke. Iako se malo u javnosti spominje, Sinac resi rijeka Gacka sa živopisnim poljem, ekološkim njivama s tradicionalnom prehranom žitelja. Posebno su poznati po mesnim, mliječnim i biljnim proizvodima. Nadaleko je poznat sir škripavac, janjetina s ražnja, pršut, pastrva iz Gacke i rakija šljivovica. Naseljavaju ga po narodnosti isključivo Hrvati, po vjeroispovijesti katolici.
Naselje 11 km jugoistočno od Otočca. Na lokalitetu Gradina na Rudinama pretpovijesno je utvrđeno naselje. U okolici su u živoj pećini usječena dva mitreja (oltari) s reljefom Mitre Tauroktona.
Prvi put se pod tim imenom javlja 1408. (
villa Synacz), ali je naselje na onom prostoru mnogo starije. U vrijeme kada je u blizini bila turska granica (1537-1689), kraj je opustio, ali je poslije naseljeno dosta domorodačkog stanovništva iz okolice, što se primijeti u sinačkom govoru. Sinac prigodom popisa stanovništva 1857. imao je 2.106 stanovnika, sve katolici osim 9 pravoslavaca. Na prijelazu stoljeća bilo je jako iseljavanje u Ameriku, tako da 1910. broj pada na 1.485 stanovnika. Godine 1939. broj se popeo preko 2.800. Tada opet dolazi do opadanja. Godine 1974. Sinac je imao 1.300 stanovnika a danas oko 603(popis 2001).
Tradicionalna materijalna i duhovna kultura u selu Sinac očuvala se kroz autohtono graditeljstvo, posebno na izvoru rijeke Gacke - Vrila Gacke .
Majerovo vrilo
Također je sačuvana i tradicionalna narodna nošnja. Tradicionalni glazbeni izričaj žitelja Sinca putem tamburice i narodnog plesa, te narodnih običaja "gacko prelo" i "čijana" , poseban su doživljaj kako za sve Ijude tog kraja, tako i svakog gosta. Značajno mjesto u umjetnosti ima i usmena i pisana književnost - epska i lirska. Književno stvaralaštvo Gacke i Sinca obilježio je duhoviti pučki pjesnik Mate Šepo Nikšić (1897. Sinac - 1976. Otočac), autor "Kronike" i "Vrapca" (1965.), te Josip Sarkotić roden u Sincu 1860. godine, završio filozofiju u Grazu, Jadranka Prša rodena u Sincu 1960. godine - čakavski stihovi "Krosna" (1996.) Među znamenitim osobama rođenim u Sincu ističe se hrvatski general Austro-Ugarske vojske Stjepan Sarkotić
rođen u Sincu 04.listopada 1858. Posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.