« Odgovori #1 : Kolovoza 23, 2007, 12:53:11 »
Nadmorska visina 552 m.
Površina 53,85 km2.
Stanovništvo 207 (2001.).
Domaćinstava 107.
Tik danasnjeg sela Dabra vide se razvaline staroga frankopanskog grada na 692 metara visokom brdu Vucjaku. Nije se tesko uspeti na tu gradinu, kojoj sadasnji ljudi dadose ime "Sokolic grad" dok se nekada zvao "Dabar", a pripadao je tako zvanoj "Gackoj zupi".
Prvi put se Dabar spominje u listini od godine 1449, kada sinovi hrvatskoga bana Nikole Frankopana mede sebe podijelise frankopanska imanja. Tom prigodom knez Sigismund Frankopan dobio gradove (tvrdave): Otocac, Prozor, Dabar i Vrhovine. Sigismund je unro godine 1465., ostaviv samo udovicu Jelenu i 2 kceri: Barbaru i Doricu. Tada je Dabar zaposjeo Sigismundov brat Martin Frankopan.
Godine 1486, oteo je Frankopanima (Ivanu i Anzu) grad Dabar i cijelu "Gacku zupu" kraj Matija Korvin. Odsada su u Dabru sjedili kraljevi kastelani. Medutim je Dabru naskoro zaprijetila pogibelj od Turaka, koj su 1527 osvojili cijelu Krbavu i zaposjeli juzni dio Like. Dabar je 1561 pregledao vojno povjerenenstvo, koje izkazuje, da bi tu tvrdavu trebalo jace utvrditi; narocito bi se morala sto prije popraviti vrata, krovovi i kule, u koje bi trebalo staviti stalnu posadu (32 vojnika).
I general Ivan Lenkovic godine 1563 proporuca kralju Ferdinandu, neka pojaca tvrdu Dabar, u koju neka se postavi barem 6 vojnika. U Dabru je vojnu posadu godine 1572 cinilo 40 njemacki sluga (placenika), koji su mjesecno dobivali 193 forinti.
Novi kralj Maksimilijan povjerio je brigu za Krajinu svome bratu Karlu, koji je vladao u Kranjskoj, Stajerskoj i u Koruskoj. Nadvojvoda Karlo izkazuje 30. kolovoza 1577., da se u gradu Dabru nalaze: 3 topa, koji bacaju zeljezne kugle, teske 6 funti; nadalje 4 topa trifuntasa, 6 malenih (starih) topova, 2 zeljezna muzara, 99 pusaka i 30 centi baruta.
Vojnicka posada u Dabru dobiva oruzje i municiju iz Senja, a hranu iz Ogulina. Posada cini 35 haramija t.j. hrvatski vojnika, koji u narodnom odjelu sluze za mjesecnu placu.
Isprvice je Dabar spadao pod krajisku kapetaniju u Senju. 1578 dode pod slunjsku kapetaniju. Odsada su vojnu posadu cinili 1 kapetan, 1 "vojvoda" i 20 haramija. Kapetan je dobivao mjesecno 20 forinti, a "vojvoda" i haramije zajedno 177 forinti. S tom su placom morali sebe hraniti, oblaciti i obuvati. U Dabru je 1581 godine zapovijedao kapetan Andrija Tadiolovic, koga je 1586 naslijedio njegov sin Nikola.
Tecajem 16. i 17. vijeka prelazilo je iz Turske u Hrvatsku mnogo Uskoka i Vlaha. Tako je i pod grad Dabar 1672 doslo 90 vlaski obitelji. Njima je tadasnji karlovacki general Josip grof Hernerstein dao zemlje u Velikom Glibodolu, koje su dotle drzali Brinjani.
Vaznost tvrde Dabar prestade 1689, kada je pop Marko Mesic istjerao Turke iz Like i Krbave. Kako se prestalo uzdrzavati krovove na zgradama i kulama, poceo se Dabar pretvarati u rusevinu. Zato se vec godine 1773 u sluzbenom iskazu starih tvrda spominje Dabar kao "posve propali grad".
Dok je zub vremena rusio staru tvrdu, dotle se pod njom razvijalo selo Dabar. Prigodom popisa godine 1857 brojilo je Dabar 131 kucu, u kojoj stanovah 1904 zitelja, od toga 1157 grcko-istocnih, a 747 rimokatolika. Za grcko-istocne zitelje bijase u Dabru parohija crkve sv. Jeremije, a za rimokatolike zupna crkva sv. Mihalja arkandela. (Dabar je od 1730 godine imao posebnog kapelana, a 1807 godine postade i samostalnom katolickom zupom.)
Dabar je 1857 imao i pucku skolu, koja je utemeljena 1835 godine.
U pogledu uprave spadao je Dabar pod krajisku satniju u Skarama.
Prigodom popisa 1910 godine brojil je Dabar 2394 zitelja, od toga 1235 grcko-istocne, a 1159 rimokatolicke vjeroispovjesti.
Tada se vec razlikovalo samo selo Dabar sa 144 zitelja (116 rimokatolika i 28 grcko-istocnih) od okolisnih sela i zaselaka (Antici, Bobici, Lug, Ljustine, Krznarici, Zabarja, Zapolje i Zivica).
Ovim podatcima se morete zahvaliti:
VELIKOM HRVATSKOM RODOLJUBU I PRESUCIVANOM POVJESNICAROM DR. RUDOLF HORVATOM.
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Dabar (Posjeta: 17578 )
