Autor Tema: Devčić  (Posjeta: 6663 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

jodevcic

  • Gost
Devčić
« : Siječnja 10, 2008, 08:22:03 »
Pl.grb Devčić




Podrijetlo prezimena Devčić to je Hrvatsko prezime porijeklom iz Senja.Relativno najvise Devčića u proteklih 100 godina rođeno je u Krasnom.Ime dobivaju od deve,devko od toga nastaje Devčić to ime dobivaju u Hercegovini od tuda kreću na put sa rijeke Bune prodorom Turka u Hercegovinu.Dan danas Krasnari nazivaju Bunjevci tako i Devčići.Nakon napada turaka na Herecegovini bjezu u okolicu Makrske u mjesto Podogora tamo stoji Kameni grb na nadgrobnoj ploči na groblju sv. Tekle u Podgori.
Iz makarskih spisa u kojima je zabilježen rodoslovni prikaz prvih pokoljenja plemića Devčića, možemo pouzdano ustvrditi da je rodonačelnik te obitelji bio Stijepan ili Stipan Devčić.
Makarska povjesnica zabilježila je STJEPANA DEVČIĆA, junaka Kandijskog rata, kao što se junaštvom istaknuo i od Bartola Kačića opjevani pukovnik MARKO DEVČIĆ.
Devčić pripadaju bunjevačkom rodu, doselili su se početkom 17. stoljeća iz Dalmacije (Makarsko primorje).
Od Makrske dalje idu prema Obrovcu,Zemuniku i Razncu i krajem 17.st 1654 naselavlaju podrucje Karlobga danas imate tamo mjesto Devčić Draga od tuda krecu prema Sv.Jurju i Krasno di dolaze godine 1683.Danas imate zaselak Devčić u Krasnom.1690 godine naselavaju Gacku Dolinu a u 18.st dolaze u Svicu iz Krasna.Zapisa o prezimenu Devčič ima i na Krabavskom podrucuju u selu Pisaći 1712 godine.
Prema popisu iz 1930. godine, na području Svetog Jurja bilo je oko 120 obitelji Devčić, u Podgorju 15, a u Otočcu 10 obitelji.
Devčići su pl.obitelj promaknuta 1763. godine iz Podogre u plemstvo.
Brojnost:U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Devčića vise od 800 domačinstava,Devčići su 178.prezime po brojnosti.
Pokrivenost po županijama:Prisutni su u svim Hrvatskim županijama u ukupno 122 općine i 227 naselja pretezno u urbanim sredinama(66%).Danas ih najvise zivi u Zagrebu(400),Rijeci(200),Krasnom(180).Požegi(110) i u Gospicu(80)

Zaselak Devčiči(Krasno)

Zaselak Devčići 1863 godine evo imena koja se spominju:
1.Pavša Devčić
2.Luka Devčić
3.Rade Devčić
4.Vicko Devčić
5.Ivan Samarzija

Evo sto je pisalo na jednoj kuci u zaselku Devčić kuća je radena 1903:
R.D.K.B 25
G.D 1903
BOG I HRVATI
M.S KLESAR

Rade Devčić kućni broj 25
godina 1903
Bog i Hrvati
Mate Samrzija klesar



PLEMENSKI RIJECNIK LICKO-KRBAVSKE ZUPANIJE iz 1915god

DEVČIĆ-185 kuca

1)Brinje-1
2)Brusani-1,
3)Buzim-3,
4)Crni Dabar(ostarije)-6,
5)Covici-2,
6)Gospic-7,
7)Krasno(Sv.juraj) -81k,
8)Kucista-5,
9)Lukovo(Sv.juraj)-26,
10)Otocac-1,
11)Podlapac-2,
12)Prozor-2,
13)Smiljan-15,
14)Devcic Brijeg(Starigrad)-19,
15)Ivanca(Starigrad)2,
16)D.Svica-4k,
17)Volarice-8



Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline stdevcic

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 2
  • Karma: +0/-0
Odg: Devčić
« Odgovori #1 : Prosinca 17, 2008, 18:32:55 »
  Iz popisa stanovnika po ličkim mjestima 1700. god. nalazimo u Smiljanu, Hrvate doseljenike iz Velebitskog Primorja: Kovačić, Maras, Vrban, Mažuran, Devčić, Špalj, Miškulin, Krpan itd. Također iz istog popisa nalazimo u Krasnom Polju Devčiće kao doseljenike Bunjevce.
[izvor:   A.Mohorovičić, M.Marković: Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 53, HAZU, Zagreb 1995.]
     Spominje se naseljavanje Like nakon oslobođenja od Turaka Bunjevcima Krmpotske grane iz Primorja te se spominju Devčići. Među plemičkim obiteljima kao članovima vojnij postava u 17. i 18. st. u utvrđenim mjestima (Otočac, Prozor, Dabar, Vrhovine Brinje i Brlog) navode se Devčići.
     Početkom 17. st. doselili su se iz Makarskog primorja, najprije u Obrovac, Zemunik i Ražanac a zatim na područje Sv. Jurja oko 1683. god. Zatim sele u Karlobag, iz kojeg dolaze u područje Smiljana i Baških Oštarija. Oko 1690. god. naseljavaju područje Gacke, najprije u Čoviće. U Švicu su došli u 18. st. iz Krasna gdje i danas postoji zaselak Devčići. 1763. god. Mletačka vlast je Devčiće iz Podgore promakla u plemiće. [Enver Ljubović-Grbovi plemstva Like, Gacke i Krbave]




Offline stdevcic

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 2
  • Karma: +0/-0
Odg: Devčić
« Odgovori #2 : Prosinca 17, 2008, 18:35:19 »
Blaž Devčić(1916-1987)kipar i umjetnik,ucenik Ivana Mestrovica

BLAŽ DEVCIC ŽIVOT I DJELO
Kipar Blaž Devcic fascinirao je zajednicu
i pojedinca svojim ponašanjem, životnim kredom
ali i bogatim kiparskim opusom odnosno
ostvarenjima. Njegova djela su uobliceni likovi
njegove fikcije ovjekovjeceni u glini i drvetu.
Roden je u Krasnu 2. veljace 1916.
godine. Još kao dijete pokazivao je znakove
kiparskog talenta zbog cega nakon završene
osnovne škole odlazi u Zagreb na usavršavanje u
kiparsku radionicu Ivana Meštrovica.
Ubrzo pokazuje talent oblikujuci forme u
glini kad dolazi do izražaja njegova nadarenost
što je uocio i Meštrovic. U njegovom ateljeu
upoznao je kipara Antuna Augustincica koji se
takoder zanimao za Devciceve radove. Nakon
nekoliko godina napušta Meštrovicev atelje,
osjecajuci se sposobnim za samostalni rad kao
kipar. Neumorno radi stvara umjetnicka djela, te
se pojavljuje na brojnim izložbama. Uz
samostalne izložbe izlaže i na nekoliko skupnih
izložaba o kojima je tadašnja kritika vrlo
pozitivno pisala.
Uz pomoc Antuna Augustincica postaje
student Umjetnicke akademije u Zagrebu. Ubrzo
napušta Akademiju i nastavlja samostalno raditi
kao i prije odlaska na Akademiju. U to vrijeme u
mramoru je isklesao glavu Beethovena koju je od
njega otkupio Augustincic a koja se nalazi u
posjedu umjetnikove obitelji. U svom
umjetnickom stvaranju želio je biti samostalan,
odnosno ne dozvoliti da se u njegovom stvaranju
osjeti utjecaj velikih umjetnika kod kojih je ucio
kiparsko umijece. Rezultat te borbe protiv uzora
Meštrovica je uništavanje jedne prekrasne
skulpture klesane u mramoru koja je prikazivala
majku s djetetom, jer je mislio da previše slici
Meštrovicevim djelima. Uz svu borbu i opiranje
ta nit velikog Meštrovica ipak je prisutna kod
nekih njegovih kiparskih radova. Radio je
kompozicije, figure i portrete. Njegovi reljefi
sugestivno djeluju arhajskom jednostavnošcu
svojih oblika. Veliku smetnju njegovom stvaranju
cinilo je umjetnikovo zdravstveno stanje koje se
povremeno pogoršavalo, vezalo ga za bolesnicki
krevet te ga odvajalo od rada.
Poboljšanje zdravstvenog stanja znacilo
je odlazak u rodno Krasno, odnosno dobrovoljan
bijeg u samocu uz veliko odricanje od brojnih
životnih pogodnosti. Vodio je veliku bitku sa
samim sobom, a dio te borbe dogadanja iz života
prenio je u drvo.
Iako veliki zaljubljenik u kiparstvo sam je
rekao “znam raditi na nekoj skulpturi godinama i
ako mi neki detalj ne ispadne dobro naljutim se i
sve uništim”.
Mnogi su pitali umjetnika Devcica osjeca
li se usamljenim. Odgovarao je negativno, “nisam
sam vec drugujem sa pticama i planinskim
zvijerima i na kraju sa svojim djelima, reljefima
skulpturama, koje pricaju o brojnim religijskim
temama, a neke od njih i moju životnu pricu”.
Na stvaralacki opus Blaža Devcica
inspirativno je djelovala priroda - šuma koja ga je
okruživala. Kaže: “šuma je puna oblika i glasova,
kad ih cujem nemam mira, moram raditi odnosno
svojim djelima izraziti videno, zamišljeno”.
Veliku podršku u stvaralaštvu dao mu je
svecenik Josip Jurkovic i akademski slikar Ivan
Tomljanovic koji mu je poklonio i rezbarski alat
za rad i stalno ga podržavao u kiparskom radu,
upoznao ga sa mnogim poštovateljima
umjetnikovog djela zbog cega su njegova brojna
djela razasuta po cijeloj Hrvatskoj, ali i izvan
njezinih granica. Gospodinu Tomljanovicu
trebamo biti zahvalni jer je potaknuo ideju o
postavi ove izložbe o životu i djelu umjetnika
Blaža Devcica.
Posebno mjesto u Devcicevim djelima
zauzima religiozna umjetnost i to u njegovim
zrelijim godinama. To mu je bila omiljena tema.
Nadahnule su ga biblijske teme, najcešce su to
radovi u drvu. Unutrašnjost brojnih crkava krase
Devcicevi radovi, medu kojima se posebno isticu
kipovi svetaca, reljefi križnih putova, jaslice i
raspela. Kroz njegove radove doživljavamo razna
stanja: radost, patnju, žrtvu i uskrsnuce.
Medu prvim ostvarenjima su radovi
izradeni za crkvu u Gornjem Draganovcu kod
Cazme (oltar i križni put u drvu), zatim slijede
radovi za svetište u Krasnu, crkve u Jablancu,
Senju, Gosmom gradu, Švici, Sv. Jurju, Zadru, Baškim
Oštarijama, Otoccu, te brojni radovi koje je
izradio pojedincima.
Buduci je izradio brojne radove sa
biblijskim temama, namece se pitanje što je Blaž
Devcic mislio o vjeri i Bogu. Za njega je Bog
neuhvatljiv, neshvatljiv, tajanstven, velicanstven
a povrh svega dobar.
Za Blaža Devcica život je u rascjepu
dobra i zla, a kroz svoja djela želi progovoriti o
egoizmu, ljubavi, uskogrudnosti i patnji. Njegov
pristup djelima ide od realistickog do
naturalistickog i sasvim modernog pristupa, što
znaci da u tijeku umjetnickog stvaranja pokazuje
sklonost mijenjanju kiparskog jezika.
Cilj ove izložbe je predstaviti javnosti
bogat umjetnicki opus, te oteti zaboravu jednu
pažnje vrijednu ljudsku i umjetnicku pricu jer je
kao covjek specificne osobnosti nadasve
umjetnik, boem i samotnjak to zasigurno
zaslužio.
Osim nas, životna i umjetnicka prica
Blaža Devcica zainteresirala je i gospodina Karla
Badera iz Graza koji je pokušao djelice njegovog
života i rada složiti u monografiju te tako odati
priznanje ovom nadarenom i neobicnom covjeku,
umjetniku i zaljubljeniku u kiparstvo.
Posljednje godine života Devcic je
proveo u Krasnu kao velebitski samotnjak.
Iznenada umire 1987. godine u Senju.
Na kraju zahvaljujemo svima koji su nam
ustupili svoje eksponate, te tako doprinijeli
ostvarenju ove izložbe o Blažu Devcicu.

 


Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Devčić
« Odgovori #3 : Veljače 01, 2012, 18:58:26 »
 Devčići vuku podrijetlo od Makarske, Podgore i iz te Krajine, ali su preko Klisa doprli i u okolicu Nina i Ražanca, odakle su s vremenom ušli i u Podgorje, gdje su se nastanili oko Karlobaga, u Volaricama, u Starigradu, Ivanči i uLukovu; s toga tla oni su prešli u Krasno i tu su razvili osamdesetak kuća, a plodni su bili i u Podgorju

 


Back to top