Autor Tema: Sertić  (Posjeta: 9488 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Sertić
« : SijeÄnja 14, 2008, 11:47:54 »



                         Sertić

Stari brinjski rod. Sertići se u dokumentima spominju 1645. godine prigodom dijeljenja brinjskog zemljišta između starosjedilaca Hrvata i doseljenih Vlaha. Sertići vode podrijetlo iz Udbine, a u Gacku (Sinac i Brinje) naselili su se nakon bitke na Krbavi. (Ljubović)

Car Franjo Josip podijelio je 6. lipnja 1882. godine austrijsko plemstvo i grb pukovniku Karlu Sertiću - Brinjogradskom, zapovjedniku 78. Ugarsko-slavonske regimente iz Osijeka (BojniÄić, Militär-Shematismusi). Obitelj Sertić bila je i uskoÄka ÄasniÄka obitelj. Dala je nekoliko istaknutih graniÄarskih Äasnika koji su služili u raznim dijelovima Senjske kapetanije, ali i Å¡ire. U popisu Senjske vojne posade iz 1540. godine, spominju se dva niža Äasnika, Ivan i Toma, a u brinjskoj vojnoj posadi takoÄ‘er je bilo nekoliko Älanova obitelji Sertić. U brinjskom tvrÄ‘avnom naselju imali su god. 1701. pet porodica. (Ljubović

Nakon oslobaÄ‘anja Hrvatske od Turaka u 18. st. Sertići se naseljavaju na osloboÄ‘ena podruÄja Krbave, Like i Korduna (Udbinu, BreÅ¡tane, Sertić Poljana, Podlapac i PlitviÄki Ljeskovac (Korenica), DrežniÄko SeliÅ¡te (Slunj), Gospić, Saborsko, PodlapaÄu…)

Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadrže podatke za 14 kućnih zadruga.
U 19. stoljeću znaÄajnije naseljavaju podruÄje Banovine: Sisak i bližu okolicu-Hrastelnicu, Komarevo, Slovince, Sunju, Timarce, TiÅ¡inu, a kasnije BudaÅ¡evo, Novo Selo, Galdovo i Topolovac. U manjem broju naseljavaju Novsku i okolicu.

Krajem 19. i poÄetkom 20. st. naseljavaju se u Slavoniju, Podravinu, Podunavlje i ostale krajeve Hrvatske- Bjelovar, Brekinska (Pakrac), Cernu, VoÄ‘ince i Komletince (Vinkovci), okolicu Nove GradiÅ¡ke (Starci, Vrbova), Crni Potok, Donje Andrijevce, Grabarje, Podvinje, Trnjanske Kute i Brodski Stupnik, (Slavonski Brod), ÄŒaÄince (Orahovica), ÄŒajkovce (Äakovo), Äakovo, Daruvar, ÄurÄ‘evac, Gola, Sigetec i Peteranec (Koprivnica), Zaistovec (Križevci), Gudovac (Bjelovar), Hrastin (Osijek), Karlovac, Kutinu i okolicu, Levinovac, Rodin Potok (Virovitica), Markovac i Martin (NaÅ¡ice), Osijek, Rijeku, SladojevaÄki Lug (Podravska Slatina), Požegu, Å arengrad (Vukovar) i najviÅ¡e u Zagrebu preko 150 obitelji. :tongue:
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Sertić89

  • Novi LiÄan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 7
  • Karma: +0/-0
  • Spol: MuÅ¡ki
    • ja
Odg: Sertić
« Odgovori #1 : VeljaÄe 16, 2008, 00:31:39 »



                         Sertić

Stari brinjski rod. Sertići se u dokumentima spominju 1645. godine prigodom dijeljenja brinjskog zemljišta između starosjedilaca Hrvata i doseljenih Vlaha. Sertići vode podrijetlo iz Udbine, a u Gacku (Sinac i Brinje) naselili su se nakon bitke na Krbavi. (Ljubović)

Car Franjo Josip podijelio je 6. lipnja 1882. godine austrijsko plemstvo i grb pukovniku Karlu Sertiću - Brinjogradskom, zapovjedniku 78. Ugarsko-slavonske regimente iz Osijeka (BojniÄić, Militär-Shematismusi). Obitelj Sertić bila je i uskoÄka ÄasniÄka obitelj. Dala je nekoliko istaknutih graniÄarskih Äasnika koji su služili u raznim dijelovima Senjske kapetanije, ali i Å¡ire. U popisu Senjske vojne posade iz 1540. godine, spominju se dva niža Äasnika, Ivan i Toma, a u brinjskoj vojnoj posadi takoÄ‘er je bilo nekoliko Älanova obitelji Sertić. U brinjskom tvrÄ‘avnom naselju imali su god. 1701. pet porodica. (Ljubović

Nakon oslobaÄ‘anja Hrvatske od Turaka u 18. st. Sertići se naseljavaju na osloboÄ‘ena podruÄja Krbave, Like i Korduna (Udbinu, BreÅ¡tane, Sertić Poljana, Podlapac i PlitviÄki Ljeskovac (Korenica), DrežniÄko SeliÅ¡te (Slunj), Gospić, Saborsko, PodlapaÄu…)

Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadrže podatke za 14 kućnih zadruga.
U 19. stoljeću znaÄajnije naseljavaju podruÄje Banovine: Sisak i bližu okolicu-Hrastelnicu, Komarevo, Slovince, Sunju, Timarce, TiÅ¡inu, a kasnije BudaÅ¡evo, Novo Selo, Galdovo i Topolovac. U manjem broju naseljavaju Novsku i okolicu.

Krajem 19. i poÄetkom 20. st. naseljavaju se u Slavoniju, Podravinu, Podunavlje i ostale krajeve Hrvatske- Bjelovar, Brekinska (Pakrac), Cernu, VoÄ‘ince i Komletince (Vinkovci), okolicu Nove GradiÅ¡ke (Starci, Vrbova), Crni Potok, Donje Andrijevce, Grabarje, Podvinje, Trnjanske Kute i Brodski Stupnik, (Slavonski Brod), ÄŒaÄince (Orahovica), ÄŒajkovce (Äakovo), Äakovo, Daruvar, ÄurÄ‘evac, Gola, Sigetec i Peteranec (Koprivnica), Zaistovec (Križevci), Gudovac (Bjelovar), Hrastin (Osijek), Karlovac, Kutinu i okolicu, Levinovac, Rodin Potok (Virovitica), Markovac i Martin (NaÅ¡ice), Osijek, Rijeku, SladojevaÄki Lug (Podravska Slatina), Požegu, Å arengrad (Vukovar) i najviÅ¡e u Zagrebu preko 150 obitelji. :tongue:


Svaka Äast :embarrassed: :embarrassed:  croatia
Kordun plaÄe, Lika suze briÅ¡e,
rodni kraju volim te najviše!

 


Back to top