Autor Tema: O Velebitu i ostala brda i planine  (Posjeta: 23638 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji Ličan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 222
  • Karma: +7/-1
  • Spol: Muški
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #10 : Prosinca 18, 2010, 18:38:01 »
Stipanov Grič

Offline Vera

  • Lektor Foruma
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 565
  • Postova: 1275
  • Karma: +25/-2
  • Spol: Ženski
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #11 : Veljače 06, 2011, 15:08:50 »
VELEBIT

Siv, zelen, kamenit, šumovit,
šaren, crven i pomalo rumen,
pitom, divlji, veličanstven, tajan,
tih, buran, snježan i nježan,
visok, strm, okomit i ravan,
uzdignut, nadvijen i povijen,
pogrbljen, pa vitak i tanašan,
ukorjenjen sa stotinu lica,
ne zna ti se kraja svih litica.
V.B.


Pogledaj ovdje >>> VELEBIT

Volim Liku a Lika daleko!!!

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #12 : Ožujka 10, 2011, 16:17:29 »
     PLANINA JEDINSTVENE LJEPOTE—VELEBIT   

Velebit  je najljepša, a i ujedno najduža  hrvatska planina (145km) i čini najveći masiv u Republici Hrvatskoj (2.274 km2).Kontinentalna mu je strana obrasla  gustim šumama bukve,bukve i jele dok na primorskoj  padine  djelomično submediteranske degradirane šumama ,krški pašnjaci ,kamenjari i većim djelom golet.
Velebit je jedinstvene ljepote ,izrazito je  krške   morfologije ,s velikim  brojem krških  fenomena i izrazitim  pomanjkanjem vode,što je stanovništvo  nadoknađivalo  izradom  brojnih lokava  i pojila,a ljeti korištenjem  ledom i snijegom iz  brojnih „snižnica“.Tvore ga naslage mlađeg paleozinika,mezozoinika,mlađeg paleogena i kvartara.Stijene su sastavljene od vapnenca,manjim djelom od dolomita.
Klimu Velebita možemo  podijeliti  na tri zone:primorska padina ima oblike submediteranske, kontinentalna strana  kontinentalnu,a planinski vrhovi  alpsku klimu.
Biljni svijet Velebita  vrlo je raznolik i obilan.Tu raste veliki broj  endemičnih biljaka( velebitska degenija, hrvatska sibireja,i dr.)Obiluje i brojnim  endemičnim vrstama  faune,karakteristične za taj masiv.Te su endemične vrste  mekušaca, leptira, kornjaša i dr.Od ptica i sisavaca  zastupljene su gotovo sve  tipične vrste mediteranskog  odnosno kontinentalnog područja.Tu je obitavalište bjeloglavog supa (kanjon M.Paklenica),surog  orla, orla zmijara, ostalih sokolovki  i sova.U planinskim šumama ima svoje obitavalište  veliki tetrijeb.Od sisavaca tu obitavaju medvjed, srna, obični jelen, divlja svinja,divlja mačka, vuk, kuna,lasica, ris,,puhovi i brojne druge  životinja.Na primorskim padinama  uspješno su naseljeni  muflon i  jelen lopatar.No mnoge su od tih vrsta  divljači  vrlo rijetke (nap.jelen i srna),a brojnošću  donekle  zadovoljavaju smeđi medvjed i divlja svinja.-S obzirom na  posebnu vrstu Velebita(Park prirode,,Međunarodni rezervat  biosfere,Nacionalni park Paklenica) rijektko je potrebno ponovnim unošenjem  povećati brojne vrste divljači..


Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #13 : Ožujka 13, 2011, 20:39:44 »
                                                                       VELEBIT


1.Velebit je  u najvećem dijelu vapnenačka planina  i zato govore  sve geomorfološke  zanimljivosti idu u domenu krškog reljefa.Najčešće  su to slikoviti  vrhovi, različiti oblici u kamenu i krške depresije  raznih oblika i dimenzija.Ono po čemu Velebit  nema premca onda u ono vrijeme  brojni su i često bizarni stjenoviti  kukovi i grede ,razbacane po planini.Geomrfološko  bogatstvo ujedno je i glavni nosilac  pejzažnih vrijednosti Velebita:one su međutim ,do danas vrlo slabo uočene i na žalost,  posve neiskorištene.U nastavku se navode zanimljivi lokaliteti  i zone s aspekta geomorfologije i krajolika.

a)Sjeverni Velebit


Idući od sjevera  k jugu,kao prve dvije pejzažno  zaniljive zone ističu se Zavižan-Vučjak- Balinovac i Mali Rajnovac –Jezera..Obje karakterizira  slikovit odnos i šumovitih  površina u sklopu nekoliko stožastih vrhova  s kojih se pružaju  daleke  vizure prema moru(Zavižan, Balinovac,Vučjak) i Lici (Mali i Veliki Rajinac) Mali Rajinac je  najviši vrh  sjevernog Velebita (1699 m),ali bez dominacije ,jer su navedeni ,a i drugi vrhovi  oko njega, jedva nešto niže .Jezera su  največa pašnjačka površina  u zoni najviših vrhova sjevernog Velebita.Radi se o nizu  plićih  ponivaka, u kojima se za kiša i snijega  formiraju lokve (jezera).Jedna od tih  lokava  ne presušujeVrijednost zone Zavižan-Vučjak  podvlači činjenica  da ovuda ide najviše  velebitska cesta (pod Vučjakom na 1560 m),a tu su i planinarski dom,meteorološka-klimatološka stanica i botanički vrh.Južno od opisanih područja nalazi se Rožanski i Hajdučki kukovi.Nigdje u Velebitu  nije na okupu  našlo toliko stjenovitih kukova kao ovdje.Neki  od njih ,posebno oni u Rožanskoj  skupini ,okomiti su i visoki oko 200m .Rdai atraktivnosti ,kroz srce Rožanskih kukova majstorski je izvedena 1930-1933.poznata Premužićeva staza ,a zbog kompleksnih  prirodnoznanstvenih  obilježja (ne samo geomorfološkuh,nego i florističkih,šumsko-vegetacijaskih i faunističkih) ovo područje  je ,u veličini od 12 km.,proglašeno  strogim prirodnim rezervatom.Kao najviši vrh Kukova označena je na topografskoj karti Gromovača—1675 m.,ali prema planinskim mjerilima čini se da  je najviša kota
Krajačev kuk(najjužniji i na  topografskoj karti neoznačeni vrh Rožanskoj planini) s 1690 m.Neposredni nastavak na Kukove čini pejzažno i geomorfološki  zanimljivo područje Lubenovac—Kozjak.I ovdje su bitna obilježje kukova ,ali ovoga  puta  pojedninačni i pejzažno izolirani:Veliki Kozjak—1620 m,Mali Kozjak  1466 m.iBegovačkikuka1407m.Između njih su šumovite  doline—dulibe,Bevandovac i Jurekovac,a  a pored njih omalne polje Lubenovac.Crnogorične šume, iz kojih poput  otoka  izranjaju bijeli kukovi  i jedan od najljepših velebitskih  proplanaka Lubenovac(1265 m) čini jedinstven doživljaj ,a posebno  s vrha inpozantnih  litica Velikog Kozjaka ,Cijelo je područje relativno  lako dostupno  jer kroz Jurekovac i južnim rubom Lubenovca  ide šumska cesta  koja spaja Begovaču (na uzdužnoj velebitskoj cesti) s Velikim Alanom.Duž velike poprečne velebitske ceste V.Alan –Mrkovište proteže se nekoliko  ljeskovitih  ponivaka i dolaca.Zbog ovog oblika  i raspada šumsko-livadnih  površina poslužuju  pažnju ,to više  što su neposredno ispod ceste Narod ove depresije zove Padeži  ili svaku posebno prema prezimenima  obitelji koji su  koristile  ove pašnjake –Dundović—padež,Šegotski padež,Bilenski padež,i Mirovo.Promjeri ovih lijevaka  su oko 500 m.  s dubinom oko 100 m. Zbog dubine  to su mrazišta  s čistim smrekovim sastojinama koje čine Padeže  još slikovitijima i specifičnim detaljem Velebita.U prvom uzdužnom  grebenu primorske padine Velebita ističe se kao  posebno surov i vrletan Jablanački greben(nazvan ovako u nedostatku odgovarajućeg narodnog naziva) u dužini od desetak kilometara.Njegova relativna  visina(iznad  prve velebitske terase)iznosi u prosjeku 400-500 m.,a u nizu denudacionih i korozivih forma ističe se visoki kameni obelisk Strogir ,klanac Turska vrata  i na samom početku  grebena,iznad magistrale u Živim bunarima ,prirodni kameni most.Ovakvi „mostovi“ kod nas su veoma rijetki,a ovaj je vjerojatno najljepši …>>>


Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #14 : Ožujka 15, 2011, 10:27:59 »

b) Srednji Velebit



Srednji je Velebit  u odnosu na prostor  koji zaprema(između V.Alana i B. Oštarija)  nešto manje atraktivan dio planine ,ali ćemo i u njemu naći nekoliko vrijednih i zanimljivih zona.
Najprije ističemo područje Štirovača-Šatorina.Iako su ovo u prvom redu  šumski predjeli ,šume su ovdje kao malo gdje u Velebitu  poprimile i pejzažnu dimenziju ,jer se radi o oko  8km  dugoj i 1-2 km širokoj depresiji (Štirovača-Klepina duliba) gotovo ravnog dna ,na visini 1000-1100 m i izuzev  3 manje livadne oaze (Štirovača, Jovanovića padež i Crni padež) posve pod šumom  (uglavnom crnogorica).Posebnu vrijednost ovom kompleksu  daje piramidalni vrh Šatorina ,najviša kota Srednjeg Velebita (1624 m) i jedan od najmarkantnijih  vidikovaca  na kontinentalnoj strani Velebita.Dok je Šatorina  u jurskim vapnencima  zona Štirovača –Klepina duliba  u trijaskim je naslagama ,znatnim djelom  klastičnog facijesa,pa se ovdje  na nekoliko mjesta  javlja živa voda.Tri kilometra zračne linije  od Šatorine ,na primorskoj padini  smještena je jedna  od najslikovitijih krških uvala—Mlinište,na visini od oko  1000 m.Uvala je poput korita, gotovo geometrijski formirana ,a dimenzijama dna  1x0,5 km.Nekad je Mlinište bilo  jedno od najnapučenijih  sezonskih naselja u Velebitu,jer je uz stočarenje imalo obradive zemlje ,a i živu vodu (jedinu na  primorskoj  padini srednjeg Velebita).Dabri  su geomorfološki  i pejzažno  najzanimljiviji dio srednjeg Velebita .Riječ je o nizu  krških  depresija---uvala i dolaca,od kojih  tri nose  ime Dabri(Crni Dabar,Ravni Dabar i Došen—Dabar), a tri  dulibe—(Došen duliba,Babić duliba, i Crna duliba)  .Nadmorska im je visina 650-900m. Između njih ,odnosno njihovim  rubom  poredani su najljepši kukovi  srednjeg Velebita ,s visinama  od 900-1300 m. ;Bačić-kuk,Čelina,Kukaline,Kiza,Alaginac i dr.Glavna je zanimljivost  i ljepota upravo  u tom spletu pitomih zelenih  uvala  i strmoglavih bijelih litiva.Izuzev Crne dulibe  koja je pod đšumom ,svi su Dabri i Dulibe  donedavno bili  obrađivani i naseljeni.Na prijevoju iz srednjeg Velebita  u južni poznata je zona starijih stijena –Brušani—Oštarije.Riječ je  o  karbonsko-permskim i trijaskim naslagama raznolikog i često klasičnog  facijesa,pa ovo  područje  odudara od večeg  dijela inače  vapnenačkog Velebita.Zbog stijena  koje se normalno površinski spiraju  izostao je krški reljef,a Brušanska  je dolina  poprimila neke pejzažne elemente  alpskih dolina.To je ujedno i razlog pojavi stalnih  vodotoka u Brušanskoj dolini i na Oštarijama.>>>


Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #15 : Ožujka 19, 2011, 17:25:26 »

c)Južni Velebit


Južni Velebit  zaprima prostor od Oštarijskog prijevoja,a to znači polovicu cjelokupne planine.Unutar tako dugog poteza  možemo izdvojiti nekoliko djelova ,fizionomski dosta različitih:
1) sjeverni s prilično ujednačenim  visinama ,uglavnom do   1500m i s 2-3  niza glavnih vrhova,
2)srednji, u kojem su najviši vrhovi Velebita  i u kojem kao da je došlo do sabijanja u jedan jedinstven greben
3)područje između  Sv.brda i Crnopica,u kojem se planina snizuje u prosjeku  za čitavih 500m.
-U prvoj trećini  južnog Velebita  najmarkatniji i najviši vrh je Visočica—1619 m..Visočica  izrazito dominira  ličkom stranom Velebita,i  budući da oko nje  nema  vrhova slične visine, predstavlja jedan od najljepših vidikovaca cijelokupne  planine. Ističe se piramidalnom  formom i  bujnim planinskim pašnjacima.Masiv visočice  formiran je u jurskim vapnencima.Primorska strana  tog dijela Velebita  nema tako dominantnog vrha, kao Visočica, ali se odlikuje inzvarendnom reljefnom dinamikom, s  nizom  vrletnih kukova i malim pitomih dolaca.Prema najvećim docima ovu bi smo zonu mogli nazvati Barić dolac-Stap-Bili Sinokos.Među brojnim kukovima  i gredama  najslikovitija je svakako Stapina(među planinarima poznata kao Simonovića stapina) u obliku  glatkog  i okomitog obeliksa(kota 1125 m.) kukovi uz dolac Splitvinu,skupina Javorovog kuka i dr.U nastavku  ove zone slijedi Rujno (Veliko i Malo)—najveće „polje“ na primorskoj padini Velebita.Ukupna dužina Malog i Velikog Rujna je oko 6 km.,širina oko 1 km.,a nadmorska visina 800-900 m.Rujno je neobično  značajan kvartarno-geološki lokalitet jer je većim djelom  ispunjeno fluvijo-gracijalnim šljunkom.Čak i Rujničku kosu,s relativnom visinom od 100m.,izgrađuje ove naslage.Za razliku od prethodne  zone, gdje se kukovi isprepliću s docima,ovdje su kukovi  i gorske kose  poredani rubom Rujna.Na sjevernoj strani ističu se klisure Višerujna(1623 m.)Bojinac je relativno manje uočen i poznat dio Velebita iako se   po geomorfološkim svojstvima i po njihovoj  atraktivnosti može  usporediti s Tulovim gredama.Središnji dio  južnog Velebita  čini pojas Badanj—Sv.brdoTu su najviši vrhovi Velebita :Badanj,1639 m.-Babin vrh,1741 m.-Vganski vrh,1758,m.-Segestin,1725m.Malovan 1709m.-Babin vrh,1746 m.-i Sv. Brdo 1753 m.Cijeli pojas izgrađuje jurske naslage  koje su više slojevite nego konpaktne  i zato su vrhovi  bez kukova  i oštrih forma.Strmo odlomljena lička strana  uvjetovana tektonski (rasjedom),a ne petrografski. Najljepši vidikovac i  najmarkantniji  vrh svakako je Sveto Brdo8dugo se držalo da je ovo  najviši vrh Velebita)  jer je posljednji u nizu pa otvara  vizure na sve strane,Inače je cijeli taj  najviši pojas (izuzev  donjih padina Badnja) bez šume.Na primorskoj je strani  ovog pojasa Nacionalni park Paklenica  čiji su  geormofološko-pejzažne osobine  dobro poznate  pa nema potrebe da se ovdje navedu.Jugoistočno od ceste preko Malog Alana  nalazi se reljefno jedan  od najzanimljivijih  i najbizarnijih dijelova Velebita. To je zona Tulove grede-Prosenjak.Na dužini od 5-6 km priroda je stvorila ponovno niz denudacionih  i korozivih oblika u kamenu(grede,kukovi,prirodni mostovi „čučavci“ itd.) kao i pitomih travnatih dolaca  koje zajkedno tvore jedinstvene i neponovljive  krajolike.Najviša i najveća skupina su Tulove grede (1127 m),neposredno uz cestu.Pod njima su dolac  pod Tulom,Krajnji dolac,i Dolac Tulo Maričića .Slijede doci Bužanjka, Lađa( s dva kamena obeliksa zvana Ladovi)Čuževac,Čabar(prirodni most Šuplji kamen i drugi oblici)Puči(prirodni most  i stijena Tominka u obliku nosoroga)i Prosenjak(najveći dolac s „čučavcim“,tornjičima,i kamenim stupovima)U krajnjem jugoistočnom dijelu Velebita,neposredno uz cestu Gračac-Obrovac,Velebit se  po posljednji put  značajnije uspinje  iznad 1 000 m. i u  skupini Crnopac,dostiže 1404 m.Crnopac je ujedno  posljednja pejzažno –geormofološki atraktivna skupina kukova.Ovdje se kukovi  pretežno  gromadni i masivni .Dalje od Crnopca Velebit  se spušta u valovitu i pejzažno  monotonu visoravan.


Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #16 : Ožujka 31, 2011, 16:37:09 »
                          VELEBITE PLANINO.......

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #17 : Lipnja 26, 2011, 22:22:31 »
.

Offline Milovac

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 1
  • Karma: +0/-0
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #18 : Veljače 12, 2012, 09:39:55 »
U kanjonu Paklenice

ila_rendered
O Velebitu i ostala brda i planine


Offline Jura

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 182
  • Postova: 108
  • Karma: +8/-0
  • Spol: Muški
    • http://www.rakovica.com
Odg: O Velebitu i ostala brda i planine
« Odgovori #19 : Studenoga 20, 2012, 20:55:56 »
Prijevoj Prezid koji spaja Liku i Dalmaciju (cesta Gračac - Obrovac u donjem lijevom kutu slike)



Pogled s Ćelavca na srednji i sjeverni Velebit



Odašiljač na vrhu Ćelavac





Pogleda na Gračac (lijevo je jezero Štikada)



 


Back to top