« natrag naprijed »
 Str: 1   Dolje

Autor Tema: LiÄka kulturna proÅ¡lost  (Posjeta: 7184 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
LiÄka kulturna proÅ¡lost
« : Ožujka 30, 2008, 07:43:29 »
1686 god. Podgorci iz Karlobaga su  obraÄ‘ivali liÄka polja u Trnovcu, Bužimu i u Smiljanu ispod istoÄne strane Velebita. PoÅ¡to su turci joÅ¡ tada držali tvrÄ‘u novi  kod Gospića Podgorci su morali pod zaÅ¡titom svojeg oružja kopati, sijati i žeti. Sve do tada nisu Podgorci radili sa plugom. Tek god.1686 skovao im je prvi plug kovaÄ RajÄević iz Smiljana. Njemu su podgorci za uporabu tog pluga jedan dio požetoga žita.

1689 god. Katolici  koji su se poslije izgona turaka naselili u Liku i u Krbavu, dugo nisu imali ni jedne svoje crkve. Kada se turska mirom u Karlovcima god. 1699 odrekla svojih prava na Liku i Krbavu, moglo se pomiÅ¡ljati na gradnju katoliÄkih crkvi. Prvu katoliÄku crkvu dade god. 1700 sagraditi junaÄki pop Marko Mesić u MuÅ¡aluku, gdje se i on nastanio sa svojim roÄ‘acima.Godine 1704 graÄ‘ena je katoliÄka crkva sv. Mihalja u Lovincu, a nekako istodobno i katoliÄka crkva sv. Antuna u Novom kod Gospića

1720 god. Karlo grof Attems  dao postaviti kamene meÄ‘aÅ¡e. Do tada u Lici nisu bile toÄno odreÄ‘ene granice pojedinih posjeda. to je bio povod Äestih svaÄ‘a, osobito radi paÅ¡e za stoku. Iz takvih svaÄ‘a nastadoÅ¡e i sukobi, te se gdjekada prolila i krv. Da se susjedi viÅ¡e ne svadjaju i ne krvare, dade liÄki zapovjednik Karlo grof Attems  postaviti kamene meÄ‘aÅ¡e, ponajviÅ¡e po gorskim vrhuncima.

1764 god. 01 Studenoga Lika je dobila prvu NjemaÄku normalnu Å¡kolu, koja je otvorena u Gospiću. Kasnije su takve njemaÄke >>Oberschule<< podignute u svim sjediÅ¡tima krajiÅ¡kih pukovnija, tj. u OtoÄcu, Ogulinu, Petrinji, Glini, brodu, Novoj GradiÅ¡ci, Vinkovcima, Mitrovici itd. Po odredbi kraljice Marije Terezije morala se takozvana >>trivijalka<< otvoriti u sjediÅ¡tu svake krajiÅ¡ke satnije.

1766 god. Prvi put je biskup Manzador pregledao župe u Lici. Naredne god. 1767 dala je krajiška uprava prvi put s lancima izmjeriti sve posjede u Lici.

1768 god. U proljeće  zasaÄ‘en je prvi put u Lici krompir.Svaka je satnija dobila od krajiÅ¡ke uprave za sjeme po 2 mjere crvenog krompira. To bijaÅ¡e duguljasti krompir, koji je u Liku dovežen iz Barilovića kod Karlovca.

Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava  - Povijesne slike , crtice  i biljeÅ¡ke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 /  Pripremio Nikola Bićanić
Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: LiÄka kulturna proÅ¡lost
« Odgovori #1 : Ožujka 30, 2008, 08:18:08 »
1769 god. krajiÅ¡ka je prvi put pokuÅ¡ala u Lici zasaditi kukuruz, koji je tada LiÄanima postao glavna hrana, a do tada je bila proja.

1771 god. sagrađen je u Lici most preko rijeke Like u Budaku

1777 god. mjernici su po drugi put premjerili svo zemljiÅ¡te liÄke pukovnije, tom prigodom urediÅ¡e i mape.

1778 god. LiÄani su poÅ¡li u ÄŒeÅ¡ku, jer se spremao rat s pruskim kraljem Fridrikom II. U ÄŒeÅ¡koj su LiÄani vidjeli, kako dobro uspjeva krompir koji se dotle u lici vrlo malo sadio. Na povratku iz ÄŒeÅ¡ke ponijeli su liÄki vojnici lijepe vrste krompira koji su onda god. 1780 na proljeće zasadili na svojim njivama. Krumpir je veoma dobro rodio i od tada se u Lici posve udomio.

1779 god. BruÅ¡ani se odjeliÅ¡e od rimokatoliÄke župe u Trnovcu, te osnovaÅ¡e svoju posebnu župu.

1780 god. obavio je kanoniÄku vizitaciju biskup Cabaliny, koji je tom prilikom obiÅ¡ao i pregledao sve katoliÄke župe u Lici.

1781 zabranila narodnu nošnju koju su do tada nosile Bunjevke u Pazarištu, Smiljanu i Trnovcu. isto se pokušalo i u Lovincu, ali su tamošnje bunjevke ipak i dalje zadržale svoju staru nošnju.

Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava  - Povijesne slike , crtice  i biljeÅ¡ke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 /  Pripremio Nikola Bićanić

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: LiÄka kulturna proÅ¡lost
« Odgovori #2 : Ožujka 30, 2008, 14:04:35 »
1782 god. u Gospiću je sagradjena sadaÅ¡nja velika rimkatoliÄka crkva. Na vrh tornja staviÅ¡e pozlaćenu  jabuku, na kojoj je krila svoja razastro crni carski orao.

1872 god. u Zrmanji su pokušali zasaditi vinograd. Ovaj pokušaj ostade bez uspjeha, jer je u lici preoštra klima, te vinova loza ne može dozrijeti.

1784 god. objavljen je prvi potpuni popis svega žiteljstva u Lici. Stanovnici su toÄno popisani i razreÄ‘eni po spolu i starosti života.

1786 god. u Liku po drugi puta dolazi car i kralj Josip II. On je tom prilikom odredio da se ima graditi cesta iz Gospića preko Velebita do Karlobaga. Ovu umjetnu cestu, koja Liku izravno spaja sa morem, gradio je tadaÅ¡nji major, kasnije general Filip pl. Vuksanović. Cesta je već 1787 bila zavrÅ¡ena, a Lika je time postala neovisna od mletaÄke luke u Obrovcu, koja je dotle služila za izvoz i uvoz u LiÄkoj trgovini.

1786 god. Lika je imala samo jedan franjevaÄki samostan i to u Kaniži kod Gospića. Josip II koji je u svim svojim zemljama ukidao samostane odredio je prigodom svog boravka u Lici  da se napusti i samostan u Kaniži. BivÅ¡i redovnici iz Kaniže su poslani da budu župnici i kapelani po liÄkim selima.

Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava  - Povijesne slike , crtice  i biljeÅ¡ke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 /  Pripremio Nikola Bićanić
Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: LiÄka kulturna proÅ¡lost
« Odgovori #3 : Travnja 01, 2008, 20:31:50 »
1786 god. su u Lici sva zemljiÅ¡ta pregledana i popisana, te razreÄ‘ena po svojoj kakvoći i plodnosti. U selu PloÄa sagraÄ‘en je god. 1786 veliki magazin u kojem će se Äuvati žito za sluÄaj gladi.

1787 god. su u Lici sasaÄ‘eni prvi dudovi (murve). Tada je krajiÅ¡ka uprava odredila, da se radi osiguranja prometa uz novu cestu koja od Gospića preko OÅ¡tarija i Velebita vodi u Karlobag, imaju nastaniti LiÄani iz obližnjih sela. I zaista se onamo preselilo cijelo selo BruÅ¡ane, pola sela Komića, te jedan dio sela JoÅ¡an i Novi Mogorić. Po nesreći je naskoro buknuo rat s Turcima, te se LiÄani naskoro vratiÅ¡e na svoja prijaÅ¡nja ognjiÅ¡ta.

1789 god u Lici je graÄ‘ena cesta koja preko PloÄe  vodi u Dobroselo.

1792 god. krajiÅ¡ka je vlada dala iskopati odvodne jarke do Debelog brda, jer su nekada bile velike moÄvare kod Trnovca i Bužima. Time su spomenute moÄvare kod Trnovca i Bužima bile znatno umanjene, te se dobilo do 800 jutara livada na isuÅ¡enom zemljiÅ¡tu.

1793 god. je Liku posjetio general Gvozdanović koji dade popisati svo žiteljstvo. sve do god. 1793 pripadalo je selo RiÄice rimokatoliÄkoj župi u sv. Roku. No god. 1795 budu u Lici takozvane vikarijske crkve ( lokalne kapelanije) podignute na samostalne župe. Tada se i u RiÄicama osnovala posebna župa. Crkva sv. Magdalene bijaÅ¡e graÄ‘ena od drveta. Država je odredila, da odsada svaki župnik u lici ima plaću od 300 forinti u gotovu novcu.

Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava  - Povijesne slike , crtice  i biljeÅ¡ke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 /  Pripremio Nikola Bićanić
Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: LiÄka kulturna proÅ¡lost
« Odgovori #4 : Travnja 25, 2008, 21:40:52 »
1797 god. je Dalmacija pripojena Austriji onda je krajiÅ¡ka uprava dala prosjeći cestu iz Like preko Zrmanje za Knin. Tom je prilikom sagrÄ‘en mot kod PreviÅ¡a. A  godine 1798 bude probijen put od Dublja iz KlepetuÅ¡e do Trstenice, a u  Gospiću god. 1800 podignuta mlinska brana na NovÄici.

1800 god. krajiÅ¡ka uprava u Lici je mnoge paÅ¡njake pretvorila u livade, po carskoj zapovjedi trebalo je u Lici povećati prirod boljim obraÄ‘ivanjem zemljiÅ¡ta. U tu svrhu bude godine 1800 u svakoj liÄkoj satniji nekoliko polja prije sjetve triput preorano, kako se to Äinilo u NjemaÄkoj i ÄŒeÅ¡koj. Ipak niti ova obradba nije donijela oÄekivani uspjeh, jer u Lici treba mrÅ¡ave zemlje dobro i gnojiti, a tada se gnoj većinom rastresao po paÅ¡njacima.

1800 god. dade General Lezini popisati sav narod u Lici. Tom je prigodom bilo ureÄ‘eno stanje onih LiÄana, koji su služili kao krajiÅ¡ki vojnici. Neki su naime LiÄani kroz 8 godina (1792-1801) neprestano izbivali izvan Like kao strijelci i Å¡erežani u ratu s Francuzima

1804 god. u Gospiću je graÄ‘en kameni most preko rijeke NovÄice. Iste je godine u Gospiću sagraÄ‘ena i nova glavna stražara, koje je kasnije (1873) izgorjela. kameni most u Medaku preko rijeke Like sagraÄ‘en je 1806 god. Mjernici su 1807 god u Lici traingulacijom izmjerili najviÅ¡e vrhunce. u RiÄicama je god. 1811 nanovo sagraÄ‘ena crkva sv. Magdalene.

Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava  - Povijesne slike , crtice  i biljeÅ¡ke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 /  Pripremio Nikola Bićanić

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.
 Str: 1   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle LiÄke novine TV & Radio
VeÄernji list OtoÄac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP PlitviÄka Jezera Zdravlje LiÄke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ OtoÄac Ordinacija Lika Expres HR OtoÄac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top