Autor Tema: Pećinski park „Grabovača“  (Posjeta: 6842 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Pećinski park „Grabovača“
« : Kolovoza 02, 2008, 19:58:59 »
Pećine su oduvijek plijenile ljudsku znatiželju. Skrivene duboko pod zemljom, obavijene tamom i velom tajni, stoljećima su bile teme usmene predaje, mjesta u kojima se, vjerovalo se, skrivaju zmajevi, duhovi i druga nadnaravna bića. Pećina Samograd nije izuzetak. Smještena je svega 2,5 kilometra od središta Perušića, duga je 240 metra i svakako je geomorfološki fenomen vrijedan pažnje. Jedna legenda kazuje da su Turci sagradili svoju kulu tek kilometar zračne linije od ulaza u pećinu, jer je nekada postojao podzemni prolaz, pa bi se Turci u slučaju pogibelji mogli neopaženo povući. Druga legenda govori da je nekada davno pas progonio lisicu i obje su životinje ušle u Samograd, ali su izašle nekoliko stotina metara dalje u jednoj drugoj pećini. Naime, vrlo blizu Samograda nalaze se nešto manje, ali prelijepe Amidžina i Medina pećina.
Brojne su fotografije odavno dočarale brojne urese kojima ta pećina obiluje. Njezinu su ljepotu stoljećima znali najodvažniji Perušićani koji su je pohodili uz svjetlost baklji.


Te je i mene znatiželja odvela i do ovog mjesta gdje sam sa kalaburom i vodičem Matijom pošao do "Samograda".



Odmah nakon dolaska pred ulaz u pećinski kompleks pogled plijeni gotovo okrugla udubina u stijenama brda Grabovača, promjera od 40 do 50 metara. Litice su mjestimice visoke više od 45 metara i predstavljaju pravu intradu, veličanstveni ulazak u nešto što se ne viđa svaki dan, nešto što priroda marljivo gradi milijunima godina.Leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se šiti u veliku dvoranu koja se opet sužava.Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama,



Spilja Samograd je velike je prirodne i kulturno-povijesne važnosti. O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača.

Dužina špilje   -  240 m.
Visina kanala  -  od 4 m. do 30 m.
Širina kanala   -  od 25 do 30 m.
Prosječna temperatura oko 8° C
Vani je bilo tada 30°C pa morete misliti kako je lipo kad se izajde van, no treba se postepeno penjati gore  da se tijelo malo aklimatizira
Do samograda se može doći ako dožete u Perušić. Perušić se nalazi na glavnoj cesti Otočac - Gospić tu se treba prijaviti u Općini a onda vas preuzima vodič.
Jednim dijelom se može doći autom, a onda 15 minuta pješice.I ja sam izgubio koji gram penjući se do špilje.





Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine,

ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“


a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama. Do njezina kraja vodi 470 stepenica, a razgledati se može i bez baterijskih svjetiljki jer je uvedena rasvjeta koju napaja agregat.



Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva

Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine –Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;
Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;
Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;
Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povijesničara koji je dao antopološki istraživati Samograd.
Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode-danas ga nema.

Unutrašnjost špilje

ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“

ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“

ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“
  ila_rendered
Pećinski park „Grabovača“


1886.g.osnovan Odbor za uređenje Samogradske špilje, prema podacima iz stručne literature smatra se prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj.

05. kolovoza 1889.g. špilja prvi put osvjetljena. Odbor je na svečan način otvorio Samograd za posjetitelje i o tom događaju pisao je list "Obzor". To je ujedno i prva novinska vijest u Hrvatskoj o otvorenju neke špilje za posjetitelje.

Putevi i stube kroz Samograd spominju se još 1889.g., a temeljito su uređeni 1903.g. kada je, prema zapisanim povijesnim podacima, u Liku trebao doći ban Khuen Hedervary.

Prvo oduševljenje ljepotama ove špilje donijelo je i korisne rezultate. Naime, oko 1910.g. pristupa se prvoj izradi geodetskog nacrta, a postepeno se uređuju sigurnije betonske stepenice za laganije prolaženje pećinom.

Geodetski nacrt izrađen u to vrijeme ( 1911.g.) bio je velika novina u istraživanju podzemlja. Nacrt je objavljen uz prvi popis-u ono vrijeme-156 poznatih špilja ličko-krbavske županije. To je ujedno bio i prvi katastar špilja u nas i prvi objavljen nacrt jedne Hrvatske špilje.

Crtež . Prvi geodetski nacrt špilje Samograd iz 1911.g.



 Godine 1835. Samograd je posjetila i skupina austro-ugarskih časnika. Svoj su boravak zabilježili na jednom suhom i zaštićenom komadu stijene. Arhaična slova i prezimena hrvatskih korijena završavaju na »ich« i svojom posebnošću predstavljaju još jedan pećinski artefakt i danas predstavlja povijesnu važnost jer svjedoči o jednom minulom vremenu,



ali sa aspekta zaštite i očuvanja nažalost predstavlja i vandalizam.

Da bi stvar bila gora, to nije jedini slučaj kada su posjetitelji htjeli ovjekovječiti svoje prisustvo, pa su tako na mnogim mjestima i kroz dugi niz godina ostavljali napisane grafite, tragove vatre, ali najgori primjer čovjekove gluposti bio je odnošenje jednog predivnog sigastog stupa iz Samograda koji se danas nalazi u gospićkom gradskom parku "Kolakovac" i čini centralni dio fontane.

Čovjek je često zaboravljao da je priroda stvarana tisućama godina i da su njegovi vandalozni tragovi samo ružna slika ljudske gluposti koju ostavlja za sobom.

Čovjekova nesavjesna potreba da dio te ljepote fizički odnese sa sobom i općenito osjećaj da ovlada prirodom i da se prema njoj odnosi kao prema svome osobnom vlasništvu, učinili su nepopravljivu štetu čovječanstvu koje mnogi nisu ni svjesni.

Danas je svaki način ostavljanja tragova u pećini u smislu potpisivanja, oštećivanja, uništavanja i odnošenja sigovina, živog svijeta iz speleoloških objekata, fosilnih ili arheoloških nalaza, najstrože zabranjeno i zakonski se sankcionira.

U zemlji ima željeza, a sa otapanjem i kapanjem taloži se na dnu u boji rđe



Nakon 80-tak metara strelica pokazuje ulaz u spilju, a pret nama je jos oko 160 metara



i na povratku pred izlazom



Više slika pogledajte klikom na ovu sliku ovdje

Više o Pećinskom parku Grabovača ovdje >>>  www.pp-grabovaca.hr

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Pećinski park „Grabovača“
« Odgovori #1 : Rujna 19, 2009, 11:59:59 »
Grabovača


Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Vera

  • Lektor Foruma
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 610
  • Postova: 1284
  • Karma: +25/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Pećinski park „Grabovača“
« Odgovori #2 : Kolovoza 28, 2011, 18:51:50 »
Pećinski park Grabovača se nalazi u blizini važnih prometnih pravaca, na državnoj cesti D-50 između Otočca i Gospića, u mjestu Perušić, na autocesti Zagreb-Split, izlaz Perušić, 2,5 km od centra Perušića.
 

Grabovača je uzvišenje-brdo, dio kontinentskog dijela srednjeg Velebita, smještena između ličke krške zaravni i Perušićkog polja. Nalazi se na 770 m nadmorske visine.
 
Na Grabovači se nalazi neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleološlih objekata u Hrvatskoj. Sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava na prostorno ograničenom lokalitetu od svega 1,5 km2.
 

Šest špilja i jedna jama od kojih su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode:

   1. Samograd
   2. Medina špilja
   3. Amidžina špilja
   4. Velika Kozarica
   5. Tabakuša
   6. Slipica - Jama / Japaga

Volim Liku a Lika daleko!!!

 


Back to top