« : Kolovoza 02, 2008, 19:58:59 »
Pećine su oduvijek plijenile ljudsku znatiželju. Skrivene duboko pod zemljom, obavijene tamom i velom tajni, stoljećima su bile teme usmene predaje, mjesta u kojima se, vjerovalo se, skrivaju zmajevi, duhovi i druga nadnaravna bića. Pećina Samograd nije izuzetak. Smještena je svega 2,5 kilometra od središta Perušića, duga je 240 metra i svakako je geomorfološki fenomen vrijedan pažnje. Jedna legenda kazuje da su Turci sagradili svoju kulu tek kilometar zračne linije od ulaza u pećinu, jer je nekada postojao podzemni prolaz, pa bi se Turci u slučaju pogibelji mogli neopaženo povući. Druga legenda govori da je nekada davno pas progonio lisicu i obje su životinje ušle u Samograd, ali su izašle nekoliko stotina metara dalje u jednoj drugoj pećini. Naime, vrlo blizu Samograda nalaze se nešto manje, ali prelijepe Amidžina i Medina pećina.
Brojne su fotografije odavno dočarale brojne urese kojima ta pećina obiluje. Njezinu su ljepotu stoljećima znali najodvažniji Perušićani koji su je pohodili uz svjetlost baklji.
Te je i mene znatiželja odvela i do ovog mjesta gdje sam sa kalaburom i vodičem Matijom pošao do "Samograda".
Odmah nakon dolaska pred ulaz u pećinski kompleks pogled plijeni gotovo okrugla udubina u stijenama brda Grabovača, promjera od 40 do 50 metara. Litice su mjestimice visoke više od 45 metara i predstavljaju pravu intradu, veličanstveni ulazak u nešto što se ne viđa svaki dan, nešto što priroda marljivo gradi milijunima godina.Leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se šiti u veliku dvoranu koja se opet sužava.Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama,
Spilja Samograd je velike je prirodne i kulturno-povijesne važnosti. O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača.
Dužina špilje - 240 m.
Visina kanala - od 4 m. do 30 m.
Širina kanala - od 25 do 30 m.
Prosječna temperatura oko 8° C
Vani je bilo tada 30°C pa morete misliti kako je lipo kad se izajde van, no treba se postepeno penjati gore da se tijelo malo aklimatizira
Do samograda se može doći ako dožete u Perušić. Perušić se nalazi na glavnoj cesti Otočac - Gospić tu se treba prijaviti u Općini a onda vas preuzima vodič.
Jednim dijelom se može doći autom, a onda 15 minuta pješice.I ja sam izgubio koji gram penjući se do špilje.
Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine,
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama. Do njezina kraja vodi 470 stepenica, a razgledati se može i bez baterijskih svjetiljki jer je uvedena rasvjeta koju napaja agregat.
Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva
Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;
Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;
Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;
Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povijesničara koji je dao antopološki istraživati Samograd.
Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode-danas ga nema.
Unutrašnjost špilje
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
Pećinski park „Grabovača“
1886.g.osnovan Odbor za uređenje Samogradske špilje, prema podacima iz stručne literature smatra se prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj.
05. kolovoza 1889.g. špilja prvi put osvjetljena. Odbor je na svečan način otvorio Samograd za posjetitelje i o tom događaju pisao je list "Obzor". To je ujedno i prva novinska vijest u Hrvatskoj o otvorenju neke špilje za posjetitelje.
Putevi i stube kroz Samograd spominju se još 1889.g., a temeljito su uređeni 1903.g. kada je, prema zapisanim povijesnim podacima, u Liku trebao doći ban Khuen Hedervary.
Prvo oduševljenje ljepotama ove špilje donijelo je i korisne rezultate. Naime, oko 1910.g. pristupa se prvoj izradi geodetskog nacrta, a postepeno se uređuju sigurnije betonske stepenice za laganije prolaženje pećinom.
Geodetski nacrt izrađen u to vrijeme ( 1911.g.) bio je velika novina u istraživanju podzemlja. Nacrt je objavljen uz prvi popis-u ono vrijeme-156 poznatih špilja ličko-krbavske županije. To je ujedno bio i prvi katastar špilja u nas i prvi objavljen nacrt jedne Hrvatske špilje.
Crtež . Prvi geodetski nacrt špilje Samograd iz 1911.g.
Godine 1835. Samograd je posjetila i skupina austro-ugarskih časnika. Svoj su boravak zabilježili na jednom suhom i zaštićenom komadu stijene. Arhaična slova i prezimena hrvatskih korijena završavaju na »ich« i svojom posebnošću predstavljaju još jedan pećinski artefakt i danas predstavlja povijesnu važnost jer svjedoči o jednom minulom vremenu,
ali sa aspekta zaštite i očuvanja nažalost predstavlja i vandalizam.
Da bi stvar bila gora, to nije jedini slučaj kada su posjetitelji htjeli ovjekovječiti svoje prisustvo, pa su tako na mnogim mjestima i kroz dugi niz godina ostavljali napisane grafite, tragove vatre, ali najgori primjer čovjekove gluposti bio je odnošenje jednog predivnog sigastog stupa iz Samograda koji se danas nalazi u gospićkom gradskom parku "Kolakovac" i čini centralni dio fontane.
Čovjek je često zaboravljao da je priroda stvarana tisućama godina i da su njegovi vandalozni tragovi samo ružna slika ljudske gluposti koju ostavlja za sobom.
Čovjekova nesavjesna potreba da dio te ljepote fizički odnese sa sobom i općenito osjećaj da ovlada prirodom i da se prema njoj odnosi kao prema svome osobnom vlasništvu, učinili su nepopravljivu štetu čovječanstvu koje mnogi nisu ni svjesni.
Danas je svaki način ostavljanja tragova u pećini u smislu potpisivanja, oštećivanja, uništavanja i odnošenja sigovina, živog svijeta iz speleoloških objekata, fosilnih ili arheoloških nalaza, najstrože zabranjeno i zakonski se sankcionira.
U zemlji ima željeza, a sa otapanjem i kapanjem taloži se na dnu u boji rđe
Nakon 80-tak metara strelica pokazuje ulaz u spilju, a pret nama je jos oko 160 metara
i na povratku pred izlazom
Više slika pogledajte klikom na ovu sliku ovdje
Više o Pećinskom parku Grabovača ovdje
>>> www.pp-grabovaca.hr
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Pećinski park „Grabovača“ (Posjeta: 6842 )
