Autor Tema: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara  (Posjeta: 36875 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« : Ožujka 23, 2009, 17:47:55 »
Škripavac


Da bismo dobili 1 kilogram sira škripavca treba nam 7 litara mlijeka. Svježe pomuženo mlijeko treba zagrijati na 36 stupnjeva zatim dodamo 4 žlice soli i 1 žlicu sirišta tako podsireno mlijeko mora stajati na toplom mjestu oko 1 sat.
Nakon toga podsireno mlijeko tzv. gruš se sa pjenjačem izmješa na veličinu lješnjaka i ostavi stajati 5 minuta, nakon toga gruš se ponovno usitnjava na veličinu kukuruznih zrnaca i ostavi stajati daljnih 5 min.
Zatim se gruš izlije u cjedilo gdje se laganim stiskanjem oslobađa viška sirutke, nakon cjeđenja stavlja se u kalup u kojem stoji 1 sat, zatim ga okrenemo na drugu stranu i nakon 8-10 sati dobijemo ukusni jedinstveni škripavac.   



OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #1 : Ožujka 23, 2009, 17:50:11 »
BURA


Bura je najčešći vjetar u Lici i Primorju. Hladan je i suh, katkad orkanski (do 180 km/h), a puše iz unutrašnjosti prema Jadranskom moru. Karakteristično je što puše na mahove (refule), iz sjeveroistočnog smjera, od listopada do svibnja. Udari su joj osobito jaki u Senjskim vratima i Velebitskom kanalu, što je posljedica prelijevanja hladnog zraka iz ličke zavale preko velebitskih prijevoja.

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #2 : Ožujka 23, 2009, 17:51:08 »
SNIJEG


U Lici snijeg rano padne i dugo se zadrži. Sredinom listopada padne na vršnom pojasu Velebita i Plješivice, a na dnu zavale u drugoj polovici studenoga. Srednje maksimalne visine kreću se od 40 do 70cm u nižim dijelovima, do iznad 150cm na najvišim dijelovima. Dok se u Gospiću prosječno zadržava nešto duže od dva mjeseca, na Baškim Oštarijama skoro tri, na Zavižanu oko pola godine.

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #3 : Ožujka 23, 2009, 17:59:38 »
LIČKA PRAMENKA


Lička pramenka je pasmina koja je nastala u planinskim područjima Like i Gorskog Kotara. One su najtipičniji oblik pramenke u Hrvatskoj.

Ličke ovce nisu se zimi selile u ravničarske predjele poput nekih drugih planinskih ovaca, već su to razdoblje godine provodile bez ispaše, smještene uz naselja, pretežito hranjene sijenom. Stoga ova ovca pripada skupini srednje razvijenih ovaca, izražene otpornosti i prilagodljivosti.

Lička pramenka je čvrsto građena i snažne konstitucije. Ovce su prosječne tjelesne težine 45-55 kg, a ovnovi 65-75 kg. U pravilu je nešto izraženije dužine nego visine trupa. Visina do grebena u ovaca je 62-65 cm, a u ovnova 67-72 cm. Vrat je srednje dug i mišićav. Leđna linija je pravilna, greben izražen. Prsa nešto uža, ali izražene dubine. Trup završava repom koji seže do ispod skočnog zgloba. Tijelo je prekriveno otvorenim runom miješane vune, sastavljeno od šiljastih pramenova. Ovnovi su rogati, ovce uglavnom šute. Tipična boja je bijela, prošarana većim i manjim crnim mrljama, a rađali su se i tamni primjerci. Ovce janje do dva janjeta. Proizvodnja mlijeka u laktaciji je 120-150 litara. Janjad u dobi od 3-4 mjeseca postiže težinu 25-30 kg.

Tipične su za one ličke predjele u kojima nisu prevladavala goveda. Rasprostiru se nekada i južno od Velebita, sve do Zrmanje, te zapadno, niz njegove padine, do samog mora. Zbog ratnih razaranja i pljački, Lika je znatno promijenila svoju već i ranije izmijenjenu, staru sliku, pa tako i onu ovčarsku. Tijekom ranije povijesti, zatim neposredno prije rata od 1991. godine, a osobito nakon njega, u taj naš kraj prispijevala su dosta brojna i jaka stada podupske (travničke) pramenke, iz kojih su lički ovčari rado koristili ovnove. Utvrđivanje razlika nastalih ovim križanjem, traži pomna istraživanja. Ličko ovčarstvo danas traži obnovu i pomoć države. U tom je kraju Hrvatske ovčarstvo stanovništvu prirodni gospodarski oslonac i ponovo će se razviti.

Pretpostavlja se da se danas uzgaja oko 5 000 ovaca i ovnova ličke pramenke, pa se ne može govoriti o ugroženosti ove pasmine, s tim da je u budućnosti potrebno odrediti točan broj grla, te definirati populaciju koju treba zaštiti od upliva drugih genotipova.
   
Lička pramenka je pasmina koja je nastala u planinskim područjima Like i Gorskog Kotara. One su najtipičniji oblik pramenke u Hrvatskoj.
   

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #4 : Ožujka 23, 2009, 21:23:12 »
                                                            
         LIČKA  BUŠA


Buša spada u skupinu kratkorožnih goveda - Bos brachyeros europeus. Poznata je i pod nazivom domaće planinsko ili ilirsko govedo. Spada u primitivne (ekstenzivne) pasmine goveda koje nalazimo u krajevima u kojima je čovjekov utjecaj na uzgoj vrlo slab.

Bušu i njezine križance nalazimo u nerazvijenim brdskim, planinskim i kraškim područjima južno od Save i Dunava (Lika, Dalmacija i u nama susjednoj Bosni i Hercegovini).

Pretpostavlja se da su Iliri uzgajali sitno kratkorožno govedo. Po dolasku Hrvata na ove prostore, ilirska su se goveda križala s drugim brahicernim govedima čija su stada Hrvati doveli iz svoje stare domovine. Naša današnja brahicerna goveda najvjerojatnije su nastala ovim križanjima.

Buša je kasnozrelo govedo. Prvi put se junice pripuštaju u dobi od 2 godine. Telad je sitna, porodne težine oko 15 kg. Plodnost buše je oko 85 do 90%. Ženske životinje ostaju u rasplodu 10 do 12 godina. Živi oko 20 godina.

Lička buša je sitno govedo grube konstitucije. Greben je visine 100 do 110 cm. Krava je teška od 180 do 250 kg, a bik oko 300 kg.

Gotovo je uvijek jednobojna i to od posve svijetle, preko smeđe, prutaste (narodni naziv za buše prekrivene gustim uskim tigrastim prugama), crvene do crne boje s prugom na leđima koja je u kontrastu s osnovnom bojom. Za bušu je tipična srneća gubica tj. tamno pigmentirana sluzokoža s bijelim dlakavim vijencem oko nje. Rogovi i papci uvijek su tamne boje. Na kratkim rogovima česte su svijetle presvlake oko korijena roga, a vrhovi su redovito crni. Kosti glave su nježne, čelo redovito široko, rogovi kratki, jače ili slabije savijeni, u bazi vodoravno usmjereni. Vrat je suh, zategnute kože, s neizraženom vratnom maramom. Leđa su uska, kratka i ravna, sapi krovaste i oborene. Grudni koš je uzak, ali dubok i prostran. Noge su relativno kratke s prostranim i tvrdim papcima koji su rezultat višestoljetne prilagodbe na hodanje po golom ličkom kamenu.

Buša je rezultat slabe prehrane i oskudne njege tako da joj muznost nije veća od 700 do 800 litara mlijeka. Mlijeko je izvrsne kakvoće jer ima 4 do 6% mliječne masti. Laktacija traje oko 8 mjeseci. Proizvodnja mesa je slaba jer je buša koščata i sitna, randman mesa je oko 55%. Radna snaga buše je skromna, ali zadovoljava potrebe ekstenzivne poljoprivrede svog područja.

Kako su hranidbeni prohtjevi skromni, žilavost i otpornost je izrazita, a plodnost dobra i u vrlo lošim životnim uvjetima, buša je pogodna za pojedinačno držanje u obiteljima koje se bave ekstenzivnim stočarstvom i koje imaju skromne uvjete uzgoja, pogodna je i za jeftiniju proizvodnju goveđeg mesa i mlijeka. Odlična je za iskorištavanje strmih i malih pašnjaka, te skromnih količina zimskih zaliha koristeći usput danas neiskorištene prirodne izvore hrane.
Buša je dobra zdravlja i veoma otporna na zarazne bolesti. Goveda su se i ljeti i zimi držala vani, bilo na pašnjaku ili u toru, samo su se po najvećoj zimi i nevremenu zatvarala u staju.

Hrana im se sastojala od paše i brsta, a zimi najčešće od slame i kukuruzovine. U rano proljeće mladice drveća često su im bile jedina hrana, tako da se svojim zahtjevima za krmom više približava kozi nego govedu. Tijekom zime uz vrlo oskudnu ishranu buša bi jako oslabila, ali dolaskom proljeća i bolje ispaše izgubljenu bi težinu vrlo brzo nadoknadila. I ova činjenica svjedoči o jednoj od njezinih najbitnijih pasminskih osobina, a to je odlična sposobnost prilagodbe.


OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #5 : Ožujka 23, 2009, 22:23:04 »
 LIČKA KOKOŠ

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e9/Rjava_koko%C5%A1_v_Govejem_Dolu,_Sevnica.jpg
Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara


Lička žujica ili žujka je lička varijanta živičarke,dakle malena kokica prilagođena uvijetima i oklini u kojoj je boravila.
Ova skromna kokica koja je po cijeli dan bila u potrazi za hranom po ličkim gričima i poljima nosila je popriličan broj jaja naspram svoje veličine.
Jedina "mana" joj je bila njena veličina i svojstvo pouzdane kvočke,pa je prije nekih dvadesetak godina zamijenjena kojekakvim hibridima i stranim pasminama kokoši,koje su bile ekonomski isplatljivije.
Kako sam veći dio djetinjstva provela u Lici,sjećam se tih kokica,bile su uglavnom u raznim varijantama smeđe boje,dakle smeđe,smeđežute, pšenične,pšeničnosmeđe itd. ali uvijek sa crnim repom,pijetao je bio uglavnom crvenocrni.
Kokica je,kao i sve živičarke,rado nalazila gnijezda u grmlju i nerijetko sama izlegla piliće koji su bili vrlo otporni.

 Nekada, stanovnici svakog dvorišta, danas gotovo izumrla kokoš. Ovakav oblik kokoši, je upravo onaj stari, koji se uzgajao stoljećima u našim krajevima, dok nije došlo do uvoza raznih pasmina i stalnih križanja. Na sreću, u seoskim domaćinstvima domaća kokoš, živičarka, još i dans postoji, u svom starom obliku.

U svakom slučaju znam da se jako dobri primjerci mogu naći po Lici još kod starih ljudi da po dvorištu šetaju i čeprkaju.

                                                                                                                                             
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #6 : Ožujka 23, 2009, 22:36:34 »
BILJAC

Teški čupavi zimski pokrivač tkano od grublje debele vune  u nekoliko boja (crvena, crna…) Obavezno se spremao za udaju  i puno ljubavi se vodilo pod biljcem u dugim ličkim noćima.
Ličke noći su bile hladne i trebalo se dobro pokrit i zagrijat ispod biljca.
Najčešće kad su slive rodile, kad nije bilo struje pa su ljudi išli rano leći,nisu jimali ča delat onda su puno divanili i dicu delali.




OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #7 : Ožujka 23, 2009, 22:46:42 »
Lička soba

Spavaća soba: krevet sa slamaricom prekriven domaćom platom, šarenicom i biljcom,
do  kreveta škrinja, pored kreveta zikva ili kolijevka, a na podu tkane krpare.
Mlađi naraštaj možda i nezna kako izgled,pa ako još imaju žive bake ili nekog da im bar malo zbliži.
Kako se prije živjelo i spavalo na slamnici(slami)i kako se je slama roštala svako jutro,da bi bilo ugodno za spavat.


OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #8 : Ožujka 23, 2009, 22:50:13 »
Šarenica



Vuneni, tkani prekrivač za krevet sa šarenim uzorkom.
To su tkale naše bake ili mame, a stavljale su se i na zid.
Ukrašavali bi zid više kreveta ili stola,kad se nasloniš na zid da nebi bilo zima.


OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #9 : Ožujka 23, 2009, 22:52:04 »
Škrinja

Drveni kovčeg u kojem je djevojka spremala dotu - opremu za udaju. Ključ bi imala djevojka kod sebe, jer unutra je spremala najintimnije stvari za sebe i mladoženju. Ličke zime su jako hladne pa je tajno plela i nakurnjak za mladoženju. Svekrva je pregledavala to brižno spremano ruho, i na osnovu toga sticala prvi utisak kakva će joj snaja biti kućenica.


OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

 


Back to top