« natrag naprijed »
 Str: 123   Dolje

Autor Tema: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji  (Posjeta: 77820 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« : Travnja 20, 2009, 20:36:48 »
                               LIÄŒKA PREZIMENA
    Porijeklo prezimena i obitelji je posao bez kraja i nikada nije konaÄan i pitamo se kolika je toÄnost podataka s kojima baratamo. Neki autori su uložili veliki trud i skupili podatke i hvala im na tome radu. Navodimo podatke o nekim obiteljima koje su doselile u Slavoniju. Ubuduće će se ovi podaci nadopunjavati. Ako imate kakve podatke javite nam.

BaÄić

    Iz bunjevaÄkog roda su i u 17. st. su iz Dalmacije doselili, najprije u Sveti Juraj i druga mjesta Podvelebitskog Primorja a kasnije u Liku oko Smiljana.
    Danas BaÄića ima GradiÅ¡ci, Vinkovcima, Brodu, Äakovu, Požegi i Miholjcu. Prema popisu iz 1930. god. osam obitelji BaÄić je živjelo u GradiÅ¡ci, sedam u Äakovu, pet u Brodu, tri u Smiljanu, po dvije u Slatini, Vinkovcima i Požegi, te po jedna u ÄŒazmi, Bjelovaru, Novskoj i Miholjcu. Plemstvo i grb dodijelio je kralj Leopold I Gabrijelu BaÄiću 25.08.1699. god.

Badanjak

    TipiÄno prezime za Ogulinski kraj, posebno OÅ¡tarije. Jedno od najvećih rodova ogulinskog kraja porijeklom iz psetske župe (Cazinska krajina) nastale u 15. st. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka neki su odselili u Kladare kraj PitomaÄe. Tu je prezime poznato kao Badanjek. Badanjci sele u Äabno kraj Siska krajem 19. st. PoÄetkom 20. st. puno će ih doseliti u okolicu Kutine, posebno Kutinskoj Slatini.

Banić

    Spominju se na podruÄju Gacke. Like i Krbave u pisanim dokumentima krajem 15. st. i živjeli su oko PeruÅ¡ića i Kosinja u selu Sokolci i potjeÄu iz plemena PoletÄića. PlemiÄki stalež dobio je od cara Josipa II u BeÄu, 25.08.1783. god. zastavnik OtoÄke graniÄne pjeÅ¡aÄke pukovnije Ivan Banić. Spominje se da su 1525. god. Turci nakon pada Karlobaga odveli izmeÄ‘u ostalih u ropstvo kneza Juraja Banića. MeÄ‘u Baniće se ubrajaju i neki potomci obitelji

Frankopan.
    Danas Banići žive u OtoÄcu i ÄŒoviću. Prema popisu iz 1930. u Novskoj je bilo pet obitelji Banić, tri u Brodu, dvije u NaÅ¡icama i jedna u Požegi.

Bertović

    Jedna od najveći rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 16. st.Nakon osloboÄ‘enja od Turaka jedni sele u KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice. Krajem 19. st. sele u okolicu Nove GradiÅ¡ke, selo Magić Malu.

Blažanin

    Stari brinjski rod podrijetlom iz sela Blagaj kod Slunja. Tijekom naseljavanja Like i Krbave, naseljavaju Ubinu, PodlapaÄu i joÅ¡ neka mjesta.
    U 19. i 20. st. naseljavaju BiÅ¡kupce i Budainku (Slav. Brod), Karlovac, Sigetec (Koprivnica), Požegu, Stare Mikanovce, Vinkovce i Zagreb.

Blašković

    Velika rodovska zajednica nastala na podruÄju ModruÅ¡a u 15. st. Prvi puta se spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. Tijekom nažešćih ratova s Turcima u 16. st , BlaÅ¡kovići se raseljavaju a jedni sele u zapadnu Slavoniju (Radovckica, Idrija). Nakon osloboÄ‘enja od Turaka doseljavaju u podruÄje oko Podavske Slatine. [3]
    U 18. st. sele u Gornji Predrijev kraj Podravske Slatine. Krajem 19. st. sele u Planjek kraj Siska. [14]

Božić

    Na podruÄju Gacke prvu puta spominju se u popisu vlaÅ¡kih naseljenika na Gackom polju iz 1660. god. Posljednji Božić odselio je u Požegu. [2]

Boban

Porijeklom su dalmatinsko-hercegovaÄki ili iz ogulinskog kraja. U ispravama Krste Frankopana u Ogulinu se 1630. god. spominju Bobani. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka sele u okolicu Virovitice, selo BaÄevce. [3]

Bobinac

    Porijeklo je iz sela Bobine Vasi na Krbavi. Nakon prodora Turaka naselili su se u Gacku, najviÅ¡e u Gornji Prozor, kao i u OtoÄcu. Osim u Lici Bobinci danas žive u Petrinji, Kutini, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Äakovu, Županji i Valpovu. [1]

Bogdanić

    Pripadaju starom rodu HzmÄana iz Bužima i Smiljana. U vrijeme tusrkih nevolja, Bogdanići iz Senja gdje su bili posada tvrÄ‘ave, sele u OtoÄac gdje su opet bili Äasnici i vojnici.
    Prema popisu iz 1930. Bogdanići žive u OtoÄcu, Brodu na Savi, NaÅ¡icama, Bjelovaru, Novskoj, Pakracu, GradiÅ¡ki, Valpovu i Miholjcu. [1]

Brajković

    Velika rodovska zajednica nastala na podruÄju Gacke i ModruÅ¡a u 15. st. U Dalamaciji takoÄ‘er postoje Brajkovići. Za vrijeme turskih osvajanja Brajkovići su se raselili diljem Hrvatske. U Lici su doÅ¡li u OtoÄac, Prozor, PeruÅ¡ić, LiÄko Lešće i Sinac. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka, Brajkovići naseljavaju OtoÄac.
    Prema popisu iz 1930. Brajkovići su živjeliu: OtoÄcu, PeruÅ¡iću, oko Bjelovara, Kutine, ÄŒazme, Pakraca, Äakova, NaÅ¡ica, Požege, Valpova, Vukovara i GareÅ¡nice. Danas u Slav. Brodu žive Brajkovići koji su izgleda doÅ¡li nakon II svj. rata. [1]

Brbot

    Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom naseljavanja nakon 1689. sele na brinjsko podruÄje, posebno Lipice. U 19. i 20. st. sele u Orahovicu, Valenovac (Orahovica), Sisak, Zagreb i Vukovar. [2]

Butković

    Srednjovjekovna rodovska zajednica nastala u ModruÅ¡koj župi. Neki rodovi Butkovića pripadaju Bunjevcima-Krmpoćanima.
Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice.
    Tijekom 19. st. i izmeÄ‘u dva rata, kao i nakon II sv. rata puno obitelji je odselilo u Slavoniju: GareÅ¡nicu, Kutinu, Bjelovar, Pakrac, GradiÅ¡ku, Slavonski Brod, Vinkovce, Äakovo i NaÅ¡ice


Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #1 : Travnja 20, 2009, 20:54:09 »
Cetinjanin

    Mala rodovska zajednica nastala u 16. st. u otoÄkom kraju. Prvi puta se spominju u popisu vojnika u Senju, OtoÄcu i Brinju. Krajem 19. st. sele u Vrbovu i Strao Petrovo Selo u Slavoniji. [14]

Cindrić

     Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je ondje nastala u 15. st. Prezime je nastalo od rijeÄi cindra - starinsko glazbalo tipa tambure. Prvi se put spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. ogulinski graÄ‘ani Bartol, Tomica, Ive, Juraj, Petar, Mate i Luka. U izvješću o pobuni Ogulinaca iz 1640. spominju se pobunjenici Vuk i Jure Cindrić. Sredinom 18. st. sudjeluju u naseljavanju Poilovlja gdje se nastanjuju u selu KaniÅ¡ka Iva (11) kod GareÅ¡nice. U razdoblju 1765.-68. odlaze u virovitiÄki kraj gdje se nastanjuju u Suhopolju (21) i Gornjem Predrijevu (ondje nose prezimenski oblik Cindra). PoÄetkom 19. st. sele u brodskoposavsko selo Oprisavci (15) te u istoÄni Srijem gdje se nastanjuju u selima Hrtkovci, Kukujevci i Nikinci. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. brojni kordunski Cindrići sele u Slavoniju: novogradiÅ¡ki kraj - Vrbova (88), Staro Petrovo Selo (65), Dragovci (24), Gornji Bogićevci (14), OÅ¡tri Vrh (17); istoÄna Slavonija - Stari Mikanovci (39), Novi Mikanovci (23), Osijek (42). [4], [14]

Cvitković

    Spominju se na viÅ¡e strana, prpadnici plemena Vladihović iz okolice Slunja, iz plemena Nebljusa u Lapcu, iz podruÄja Neretve, iz sela Buhovo-Krmpotić. Nakon osloboÄ‘enja Like od Turaka doselili su u Liku i Gacku, Donji Lapac i Udbinu. Spominju se kao stari rod u OtoÄcu, prema podacima iz 1644. god.
    PoÄetkom 20. st. u Slavoniji Cvitlovići žive u Petrinji, GareÅ¡nici, ÄŒazmi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Bjelovaru, Županji, Äakovu i Slunju. [1]
Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #2 : Travnja 20, 2009, 21:39:14 »
Došen

    Pripadaju Bunjevcima i naselili su Smiljan, Lovinac, Bilaj i Gospić.
Prema popisu iz 1930. god. Došeni žive u Lovincu, Smiljanu, Slav. Brodu, Garešnici, Bjelovaru, Valpovu, Požegi, Vinkovcima, Županji, Čazmi, Našicama, Miholjcu i Vukovaru. [1]

DevÄić

    Pripadaju bunjevaÄkom rodu. PoÄetkom 17. st. naselili su Smiljane i BaÅ¡ke OÅ¡tarije. Krajem 17. st. DevÄići naseljavaju ÄŒoviće, kasnije u Å vicu. Prema popisu iz 1712. god. zapisani su na Krbavi u selu PisaÄ. Iz Volarica kraj Sv. Jurja dolaze u Krasno, Å vicu, Prozor, ÄŒoviće i OtoÄac.
    U Slavoniji DevÄiće nalazimo u: Petrinji, GareÅ¡nici, Kutini, ÄŒazmi, Novskoj, Virovitici, Vinkovcima, Slav. Brodu, Äakovi i Požegi. [1]

Draženović

    Porijeklom su iz Bosne iz koje su pobjegli pred Turcima. Na brinjskom podruÄju Draženovići živjeli su u VuÄetićima i Kutu Velikom.
    Prema popisu iz 1930. god. Draženovići su živjeli u: Brinju, OtoÄcu, Sisku, Novoj GradiÅ¡ci, Vinkovcima, Äakovu i Petrinji. Draženovića joÅ¡ ima u Jezeranama i Slavonskom Brodu. [1]

DumenÄić

    PotjeÄu s otoka Raba i za vrijeme velikih seoba naseljavaju brinjsko podruÄje. Ima ih i u Mekinjaru kraj Udbine.
    U 19. i 20. st. sele u ÄŒajkovce, Äakovo, Gornje Bogićevce, Komletince (Vinkovci), Levinovac (Virovitica), Lipovec (Slunj), Rodin Otok (Virovitica), Slobodnicu (Slav. Brod), Staro Petrovo Selo, Trapinska, Zageb i okolicu i Žubrica (Virovitica). [2]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #3 : Travnja 20, 2009, 22:08:46 »
Filipović

    Pripadaju Bunjevcima-Krmpoćanima. PoÄetkom 17. st. naselili su Krmpote, PazariÅ¡te i drugim dijelovima Like. Car Franjo Josip dodijelio je u BeÄu 12.10.1798. god. plemstvo i grb Mihaelu Philipovichu iz DuboÄca.
    Prema popisu iz 1930. god. Filipovići su živjeli u GareÅ¡nici, PazariÅ¡tu, Krmpotama, GradiÅ¡ci, Slav. Brodu, Županji, Novskoj, Slatini, Viru, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, NaÅ¡icama i Valpovu. Ima Filipovića i islamske vjeroispovijesti.[1]

Franić

    To je stara plemićka obitelj iz Makarske krajine a dio ih je kasnije odselio u Hercegovinu. Franići u Lici pripdajau bunjevaÄkim obiteljima.
    Danas žive u OtoÄcu, Gospiću, MuÅ¡aluku, Rudopolju, a nekoliko obitelji je nakon II sv. rata odselilo u GrubiÅ¡no Polje, Vinkovce i Požegu.[1]

Franjković

    Franjkovići su velika rodovska zajednica nastala u 16. st. u ModruÅ¡koj župi. Franjkovići se prvi puta spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. U 18. st. sele u Poilovlje, selo KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice u Slavoniji. Tu im je prezime Franković. [14]

Fumić

    Fumići se spominju 1549. god. kao stanovnici Blagaja i Novigrada (danas LiÄki Novi). Živjeli su i Kostajnici kraj Cazina 1549. god. U 16.st. pred Turcima bježe u ogulinski kraj, na otok Pag i Brinje. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka sele u Srijem, selo Hrtkovce. [14]
Fumići su doselili 1922. iz Jezerana u Vlatkovac kraja Požege. [6]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #4 : Travnja 20, 2009, 22:11:18 »

Gašparović

    Postoji viÅ¡e nesrodnih zajednica diljem Hrvatske. U 15. st. bilježimo GaÅ¡paroviće u ogulinskom kraju. PoÄetkom 19. st. sele u Srijem, selo Golubinci. Krajem 19. st. sele u Vrbovu kraj Nove GradiÅ¡ke i Stare Mikanovce kraj Vinkovaca. [14]

GrÄević

    GrÄeviće susrećemo u Kompolju i Å vici gdje je neki Petar GrÄević bio vlasnik mlinice. U Å vici se GrÄevići ubrajaju u starije stanovnike a doselili su iz Kompolja. U selu Ponori kuću i posjed obitelji Pajić kupio je mlinar Petar GrÄević. Iz Donje Å vice su u prvom svj. ratu sudejlovali Petar GrÄević i Mile GrÄević. roÄ‘en 12.02.1899. god. Nakon I svj. rata uspostavljanja je kraljevine SHS. U poÄetku formiranja vlasti izabrani su pouzdanici za uspostavu mira i reda. Za Å vicu je jedan od njih bio Petar GrÄević. [15]
    Spominju se GrÄevići iz zaselka Pod Krajem u Kompolju da su imali mlinice u Å vici. [16]

Grdić

    Prvi puta se spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. PoÄetkom 19. st. sele u Srijem, selo Hrtkovce. PoÄetkom 20. st. nekoliko obitelji doselilo je u selo Rodin Potok kraj Virovitice. [14]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #5 : Travnja 20, 2009, 22:13:53 »

Holjevac

    Stara plemiÄka obitelj iz Brinja. Nakon osloboÄ‘enja Like od Turaka nekoliko obitelji je doselilo u Udbinu.
    Prema popisu iz 1930. Holjevci su živjeli u Brinju, MauÅ¡aluku, Novskoj, Sisku, Pakracu, Äakovu , Valpovu, ÄŒazmi, Slav. Brodu, ReÅ¡etarima i Vukovaru.[1]


Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #6 : Travnja 20, 2009, 22:14:52 »

Ivanac

    Porijeklom su iz Cazinskog kraja gdje se spominju 1494. god. Postoje nesrodne zajednice u zadarskom i makarskom kraju (Brela). Iz Cazina su pred Turcima pobjegli u ogulinski kraj. U 18. st. sele u VlaÅ¡ki i BaÄevce, virovitiÄko-slatinski kraj. [14]

IvÄević

    Manja rodovska zajednica nastala u ogulinskom kraju u 16. st. Spominju se u popisu krizmanih u ogulinskoj župi 1723. god. U 18. st. sele u virovitiÄki kraj, selo Pothumlje. [14]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #7 : Travnja 20, 2009, 22:17:22 »
Jelić

    Jelići su 1919. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Jurjević

    Pripadaju Bunjevcima iz skupine Vojnića. Jedna grana obitelji je krajem 18. st. doselila u Valpovo. Druga grana se zadržala u Hrvatskom primorju i nosi prezime JurÄić. Spominju se Jurjević u OtoÄcu u 16 st. Kao stari rod Jurjevići ili JuriÅ¡ići spominju se kod Ostrovice u Lici.
    Živjeli su u Lovincu, Ribniku, OtoÄcu, Podravskoj Slatini, Slavonskom Brodu, Županji, Vinkovcima, Äakovu, GareÅ¡nici, Bjelovaru, NaÅ¡icama, Požegi i Vukovaru.[1]

JuriÄić

    Prvi puta se spominju u srediÅ¡njoj Lici sredinom 15. st. gdje su bili relativno veliki rod. Pred Turcima su u 16. st. preselili u ogulinski kraj. Krajem 19. st. sele u Novu Kapelu. [14]

Jurković

    Prvi puta se spominju u 1359. st. u selu TolÅ¡ić a kasnije oko Donjeg PoÄitelja. Pripadaju rodu Bukovljana iz straog plemena Mogorovića u Lici. Rod se kasnije proÅ¡irio u Brlogu, Dubravi (BrloÅ¡koj), ÄŒanku, PeruÅ¡iću, Kuterevu i drugim mjestima. Prema popisu iz 1712. spominju se Jurkovići u Budaku i PeruÅ¡iću kao doseljenici iz Gorskog
Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #8 : Travnja 20, 2009, 22:20:42 »
Kaurić

    Kaurić je turcizam a znaÄi nevjernik. Nastali su poÄetkom 16. st. na turskom podruÄju a krajem 16. st. jedan dio Kaurića dolazi u ogulinski kraj. Prvi puta se spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. U 18. st. Kaurići sele u virovitiÄko-slazinski kraj, selo Kozice. [14]

Klišanin

    KliÅ¡ani su iz Klisa. Oblik prezimena je joÅ¡ KliÅ¡an i KliÅ¡anić. Nakon neuspjele pobune protiv Turaka, veća skupina stanovnika Klisa preselila se u Senj i Vinodol. PoÄetkom 17 st. sele u KliÅ¡anić kraj Brinja, Zabare kraj OtoÄca i ogulinski kraj. Sredinom 18. st. sele u KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice. [14]

Kolić

    Ima viÅ¡e nesrodnih zajednica Kolić. Jedna od njih je nastala u 15. st. u ogulinskom kraju. Prvi puta se spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. Sredinom 18. st. Kolići su odselili u KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice. PoÄetkom 20. st. sele u Novu Kapelu, Magić Malu i Vrbovu. [14]

Krakar

    Krakari su 1922. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Krznarić

    Stari otoÄki rod. Pripadaju starom rodu iz plemena LapÄana u Vasci, selu u Bužanima. Nastali su na podruÄju Gacke u 15. st. Krznarići iz OtoÄca sele u 17. st. u Brinje, Križopolje, Letinac, Lipice i Stajnicu. Nalazimo ih u Udbini.
    Tijekom migracija u 19. i 20. st. sele u AndrijaÅ¡evce, Otok, Retkovce, Rokovce (sve u okolici Vinkovaca), Belišće, Hrastelnicu, BudaÅ¡evo i Cerje (okolica Siska), Dalj, Daruvar, ÄŒazma i okolica, Husain, Ilova i Kutina s okolicom, Äakovo, ÄurÄ‘evac, Gornje i Donje Plavnice (Bjelovar), Karlovac, LipovaÄa (Slunj), Lomnica (Velika Gorica), okolica Slavonskog Broda, Molve (ÄurÄ‘evac), Osijek s okolicom, Podvinje (Slavonski Brod), Požega i okolica, RepaÅ¡ (ÄurÄ‘evac), Sisak, Valenovac (Orahovica), Varaždin, Vinkovce, Viroviticu, Vukovar, Zaluka (Karlovac), okolicu Županje i Zagreba. [2]

Kolaković

    Živjeli su u Senju, OtoÄcu, Brlogu, Brinju i Prozoru. Spominju se joÅ¡ 1619. god.
Prema popisu iz 1930. god. Kolakovići su živjeli u OtoÄcu, PeruÅ¡iću, Slav. Brodu, Vinkovcima, Sisku, Bjelovaru, GradiÅ¡ci, Vukovaru, GareÅ¡nici, Petrinji i Požegi. Danas najviÅ¡e obitelji ima u Prozoru. [1]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji
« Odgovori #9 : Travnja 20, 2009, 22:22:11 »
Luketić

    Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 15. st. na podruÄju srednjovjekovne ModruÅ¡ke županije. Prezime je nastalo od rodonaÄelnikova osobnog imena Luketa koje je izvedenica od svetaÄkog imena Luka. Prvi se put spominje u ModruÅ¡kom urbaru 1486. u selu Gojmerje (Gomirje kod Vrbovskog) kmet Mihalj Luketić. Sudjeluju u kolonizaciji Korduna i plitviÄkog kraja gdje se nastanjuju u selima Drage (24), OÅ¡tarski Stanovi (23), Crna Draga (11), Korana (83) i RastovaÄa (20). TakoÄ‘er sele u srediÅ¡nju Liku, u kosinjski i gospićki kraj. Krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. Luketići, većinom kordunski, sele u brojna slavonska mjesta. U novogradiÅ¡kom kraju nalazimo ih u selima Magić-Mala (28), Starci (27) i Vrbova (18). U istoÄnoj Slavoniji nastanjeni su u Lovasu (35) kod Vukovara i u Osijeku (28). [5]

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante
 Str: 123   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle LiÄke novine TV & Radio
VeÄernji list OtoÄac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP PlitviÄka Jezera Zdravlje LiÄke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ OtoÄac Ordinacija Lika Expres HR OtoÄac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top