Autor Tema: Puholov  (Posjeta: 85916 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Željko

  • Mladi Ličan/ka
  • **
  • Points: 20
  • Postova: 95
  • Karma: +4/-0
  • Spol: Muški
Puholov
« : Travnja 22, 2012, 21:38:59 »
                                               PUHOLOV

Stanovnici  Saborskoga i okolnih sela  od daleke prošlosti se bave lovom na puhove. Ta mala umiljata životinja živi u Lici, Gorskom kotaru pa i na nekim otocima naše Dalmacije. Povijest kaže da su baš dalmatinci najpoznatiji puholovci s čime se baš i ne slažem, al' nek im bude.
Puh(glis-glis) naraste i do 30 cm, krzno mu je mekano, sive je boje a trbuščić bijele. Hrani se isključivo šumskim plodovima ( žir, kesten, mladi list, četina, jagode) a malo je poznato da  je mesojed, kako stručnjaci tvrde.Puh spava zimski san od kraja studenog do početka proljeća. Kad se bude iz zimskog sna izlaze iz tzv. pušina koje se nalaze u škrapovitim djelovima šume  do dubine  od 30 metara gdje ih ima i nekoliko stotina komada. Čak mogu biti i u hibernaciji sedam godina. U proljeće kad izađe van, ako osjeti da je godina loša  vrati se nazad na spavanje. Tjekom proljeća i ljeta  obitavaju u dupljima stabala,  mužjaci ostaju dulje pod zemljom dok ženke u dupljima prave  leglo za mlade. Mogu imati od 4 – 7 komada mladih a imao sam priliku vidjeti i devet  mladih u jednom leglu. Godišnje tj. u sezoni svaka ženka ima po  tri  legla. Mužjaci  u jesen ranije idu spavati  za razliku od ženki i mladih prije nakupe masne naslage koje su im potrebne tijekom hibernacije. Ženke s mladima sam znao naći u dupljima  i na kraju studenog. Pogotvo ako je vrijeme  lijepo i nema snijega.
Za  hvatanje puhova   ima raznih načina. Evo dva poznata načina da ukratko opišem. Lov pomoću škrinjca (slika 1 i 2)  Škrinjica je mala kutijica u koji se stavi komadić jabuke, napne se opruga za mali zasjek na limiću na kojem se nalazi jabuka. . Spremna kutija stavlja se na štap (prut) dužine 3- 4 metra i prisloni se u krošnju stabla. Kada puh gurne glavu u kutijicu i krene jest , u tom trenutku povuče i limić koji drži oprugu . Opruga se oslobodi i priklješti ga oko vrata. Ovaj način hvatanja puhova obavlja se noću, puh je noćna životinja. Nakon postavljanja  zamki , u lijepoj noćnoj tišini, duboko u šumi, puholovac  naloži vatru na kojoj se ugrije (jesenske noći su prohladne) i peče špek, kobasice....  Tako čeka oko sat - dva da se puhovi uhvate u zamke. Uz pomoć baterija se ide u obilazak zamki i poberu se uhvaćeni puhovi.  Škrinjice se  zapinju iznova  i tako sve dok ne osvane zora.   
 Lov iz duplja (slika 3 i 4) za ovaj način potrebno je znati za dvadesetak dupalja u šumi, ja ih znam toliko da mi treba dva dana da ih obiđem. Duplja se nalaze najčešće u bukvi a rijetko u jeli i javoru. Ima ih u visini čovjeka i naviše u samoj krošnji drveta. Za tako visoka duplja potrebno je imati  stubu ili manje stablo jele koje se posiječe da ostanu djelovi grana. Tako odsječeno drvo prislone se na stablo na kojem je duplje i po njemu se popne do duplja. Od tanje grane se napravi kuka dužine jednog metra koja se lagano gurne u duplje. Nakon čega se puh oglasi ako je u duplji.Laganim guranjem kuke po duplju se  procijeni koliko je duplje veliko i dal' ima mladih unutra duplje. Iskusan puholovac procijeni bez problema. Ako nema mladih u duplju  pomoću dima počinje  se kadit puhove. Dim se dobiva na razne načine. Nekada se iz starih bukava vadio unutarnji truli dio i sušio na suncu. Osušena trulež (žeg) kad se zapali prizvodi dima u izobilju, doda  se stare krpe nakon čega se dim upuhuje u duplje. Dim opije puha i on padne na sam ulaz duplja i pomoću kuke se izvadi van. U novije vrijeme se koristi sporogoreći štapin koji također prizvodi dim. Od 30 – 50 cm štapina se zapali i gurne u duplje . Sve rupe na stablu se zatvore i pričeka oko pet minuta. Opijeni puhovi se vade van isto pomoću kuke.U duplju zna biti do deset puhova poneka i više. Ovakav način puholova se obavlja po danu.
Moram naglasiti da sezona puholova traje od 16. rujna do 30. studenog.
Puhovo meso je ukusno . Pušja mast je odlična u liječenju opeklina i rana. Puh je tražena životinja i lovi se najviše zbog masti  i ukusnog mesa a nekad i zbog lijepog krzna.
 

   

huhu;jj huhu;jj huhu;jj huhu;jj huhu;jj huhu;jj
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Puholov
« Odgovori #1 : Travnja 24, 2012, 08:32:19 »
Željko moram priznat jako lijepo, kod nas u Lici ima razni načina kako se love, ja sam topila mast od njih, a dok odem gore onda ču poslikat s čim su naši lovili puhove,....čak sam se od srca nasmijala ovom tekstu jer su mog tatu zvali puvić... hoho hoho hoho hoho

Offline Željko

  • Mladi Ličan/ka
  • **
  • Points: 20
  • Postova: 95
  • Karma: +4/-0
  • Spol: Muški
Odg: Puholov
« Odgovori #2 : Svibnja 15, 2012, 15:59:12 »
                                  JOŠ MALO PUHOLOVA

Posjetivši prijatelja jednog ovdje  u Ogulinu , isto puholovca ali na drugi način, hvatanje puhova iz zemlje ili tako zvanih pušina. Pokazao mi je ovu sliku i rekao da je to dobar način puholova. Da ih na taj način isto uhvati i do sto komada za  jednu noć . Ova zamka se postavi na ulaznu rupu takozvane pušine tako da puh kad ide iz zemlje mora proći kroz jedan od ovih otvora na zamki, prilikom izlaska pomakne ovaj komadić oblog drvca i oslobodi feder koji potisne ovaj jezičak koji je okomito i taj jezičak ga pričepi po vratu i nemože više nit napred nit nazad .   Ovaki zamki valja postavit bar desetak  i kada se zapnu čeka se od prilike dva sata, kada se ide u obilazak zamki  naravno lovina se pobere a zamke zapnu ponovno u ovakav način lova ide se noću .   U međuvremenu dok se čeka  peče se špek domaće kobase i pričaju razne šale   tako da i ova vrsta lova ima svoje lipe strane uživanje u lovu i noćnoj tišini naših lipih šuma.                           

ila_rendered
Puholov
  ila_rendered
Puholov


Offline Željko

  • Mladi Ličan/ka
  • **
  • Points: 20
  • Postova: 95
  • Karma: +4/-0
  • Spol: Muški
Odg: Puholov
« Odgovori #3 : Rujna 13, 2012, 08:19:23 »
 huhu;jj huhu;jj pozdrav puholovcima sezona puholova se bliži zira ima u izobilju  puhovi su debeli  puholovci jeteli spremni  jestel žeg osušili, skrinjice pregledali  sve to valja uradit do početka sezone lova a ona je blizu  ;vesel ;vesel

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Puholov
« Odgovori #4 : Rujna 13, 2012, 10:44:44 »
Željko pa puhići su tako lijepe životinjice mogu bit i kućni ljubimci  kekek; kekek; sa kanarincima kekek; kekek; ,kako ih možeš kokat  sram te bilo... zviz; ;lala

Offline Vera

  • Lektor Foruma
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 610
  • Postova: 1284
  • Karma: +25/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Puholov
« Odgovori #5 : Rujna 13, 2012, 11:21:53 »
 huhu;jj da on njih samo kokaaaaa, ajme on ti njih i jede, kaže delikatesa  huhu;jj
Volim Liku a Lika daleko!!!

Offline Željko

  • Mladi Ličan/ka
  • **
  • Points: 20
  • Postova: 95
  • Karma: +4/-0
  • Spol: Muški
Odg: Puholov
« Odgovori #6 : Rujna 15, 2012, 17:44:42 »
 boze bozeO Dražo ma jesu lipi al kaji ja mogu kad su fini za  ist; prava delikatesa pivu;

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Hvatanje puhova u Lici
« Odgovori #7 : Ožujka 10, 2013, 17:33:39 »
Hvatanje puhova u Lici


Kad god u Lici rodi bukvica, a to je svake pete ili šeste godine, stvori se najedanput šuma puna puhova. Od kuda ih dođe toliki nitko ne zna, oni čim bukvica počme zoriti, kao da izviru iz zemlje. Naši ljudi vele da puhovi sele kao neke ptice.
Lijepe su to životinjice. Izgledaju kao veliki od 16 cm u tijelu dugački sivi miš, koji ima vjeveričin rep od 13 cm duljine. Po danu se zavuku u duplja i tamo miruju, a navečer izlaze van da traže hranu. Kada je rodna godina, sav bukvik šušti cijelu noć od trčanja i skakanja te natjerivanja puhova.
Njihova je proždrljivost užasna. Jedu sve do čega dođu: bukvicu, žir, lješnjake, voće, koje kave sjemenke, kukce, male ptice, a i jedan drugoga. Muškaći se radi ženskih  bore na život i smrt. Kad jedan drugog izgrize na mrtav, on ga tada jednostavno još i pojede.
Nakon mjesec i pol dana okoti ženka 3-6 mladih. Oni kratko vrijeme sisaju mater i poslije toga sami počmu tražit hranu. U jesen se od bukvice ili žira tako udebljaju da izgledaju okrugli kao kugla. Čim postane hladnije, a to je u hladnijim krajevima već u kolovozu, a u toplijim u listopadu, legne puh spavati i to redovito više njih zajedno. Prije toga si natrpaju svoje duplje koje kakvom hranom. Oni spavaju vrlo čvrsto, dapače tako da ih se može prenašati, ali se i kad kad probude u zimi i onako saneni pojedu od svojih nagomilanih zaliha te zaspu tvrdo nanovo.
Redovno spavaju tvrdo 7 mj. do konca travnja i onda se bude. Ako se slučajno koji ranije probudi dok drugi spavaju on jednostavno pojede sve ostale jednog po jednog. Puh se neda prilagoditi. Puh nema nikakva, a naročito neugodna mirisa, pa je dobar za jesti. Rimljani su ga smatrali posebnom poslasticom pa su bogati imali glatkim zidovima ograđene bukove i  hrastove gajeve u kojima su ih gojili. Glatka je bila radi toga da se puhovi ne mogu penjati i pobjeći.
I u Lici se u nekim krajevima jedu puhovi. Pravoslavci ih neće da jedu iz neke predrasude.
Uhvaćeni se puh očisti i dlaka mu se opali na vatri kao prasetu i onda se na ražnju peče. Da se mast ne izgubi, a ta je bila finoga mirisa,posiplje se puh za vrijeme pečenja kukuruznim brašnom tako da izgleda, kad je pečen, kao da je “pohan”. Inače se puhovi razrežu i suše u dimu poput svinjetine i rabe za zamašćivanje zelja. Četvrt puha može zamastiti zelje za cijelu familiju. Radi toga ih najviše hvataju siromasi. Od puhovog krzna se rade kaputi. Krzno nije čvrsto i ne traje dugo. Puh pravi gnijezdo obloženo mekanom mahovinom u škuljma bilo u zemlji, bilo na stablu, u starim gnijezdima švraka i drugih ptica. Pravi puhar nosi uvijek sobom šibice, čvrste špage, truda, i krpe. Svatko od njih zna svoj rajon u šumi i zato zna gdje je spremio  kuku  tj.kao ruka debelu 2-3 metra dugačku motku s kvakom na kraju te jednu 4-5 metara dugačku motku tj.tanju jelvicu s parošcima, koja se može na stablo nasloniti, da se može po njoj penjati kao po lojtrama. Važan je alat za puhara  još i tzv. gurača  jedana od 40-50 cm dugačka šiba, na kojoj se  čvrsto ostavi  na kraju mala kuka. Duplja na stablu u kojima se puhovi zadržavaju, mogu biti pri dnu, a polovici debla ili visoko na deblu. Dali ima puhova na stablu, pozna se po svježim izmetima uz stablo na zemlji. Čim se puhar po izmetima uvjeri da ih ima onda gura gurač i gura ga u duplje. Poplašeni puhovi polete van, ali ga vješti puhar ukliješti guračem na otvorenu otvoru duplja, vješto ga uhvati za vrat i zubima mu progrize lubanju. Ako je duplje u sredini debla tako visoko da ga se može dokučiti ostrvom onda puhar svuče cipele prisloni ostrvu i popne se do duplja. Da se uvjeri da ih ima prisloni uho da čuje, ako su puhovi unutra oni se gunđanjem oglasuju. Ako se puh javio, puhar tada turi u duplje nešto krpe, zapali bukova truda i metne ga na krpu, krpom zatvori otvor duplja i čeka par minuta. Čim krpa uhvati vatru od truda, počme se dimiti. Dim omami  puha i on padne na dno duplja. Omama ne traje dugo tako da se puhar požuri s kvačicom na gurača potegne puha k otvoru i okrene ga tako da mu rep viri van. Kad je jednoga izvadio, proba puhar opet puhati u duplje, ako slućajno ima još koji te ih na isti način hvata. Većinom su puhova duplja tako visoko na bukvama da se ne mogu dosegnuti sa zemlje niti sa ostrvama. U takvim slućajevima puhar svuće obuću, uzme veliku kuku pod pazuh pa se popne na koju tanku jelu ili smreku ili na bukvu tanju, koja je u blizini puhovog duplja. Kad se puhar popne na vrh on zanjiše stablo tako jako da može kukom dokućiti bukvu puharicu, zakvači  kukom granu puharice ili samo duplje i priteže vrh stabla na kojem stoji sve više i više dokle god može. Kad  ne može više vrh prisegnuti on izvadi špagu priveže drugi kraj kuke za vrh stabla na kojem visi. Sada počima žongliranje. Puhar stane na kuku i balansira u visini 10,15 a i 20 metara prema bukvi puharici i kad je uhvatio  ravnomjerje, zakorači prema ovoj i uhvati se za granu ili za duplje. Čovjek slabijih živaca to ne može taj prizor ni gledati  jer vidi puhara kako lebdi između života i smrti.

[blink]Klikni na sliku i povećaj
[/blink]

ila_rendered
Puholov


Offline Željko

  • Mladi Ličan/ka
  • **
  • Points: 20
  • Postova: 95
  • Karma: +4/-0
  • Spol: Muški
Odg: Puholov
« Odgovori #8 : Rujna 12, 2013, 15:42:19 »
E dragi moji ličani ove godine je bukvica ili bukov žir rodio  obilato i puhova ima na svim terenima.  bit će puholova i pušije masti u izobilju Uhhh jedva čekam da sezona počme mada ove godine nekako sve kasni pa tako i početak lova na puhove u dupljima su još maleni puhovi i nije poželjno još počet sa lovom zato puholovci pričekajte kraj deveto mjeseca pa onda idemo svim snagama  u lov do tada lipi pozdrav od  Starog puholovca  pozz:

Offline Snježana

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 105
  • Postova: 210
  • Karma: +10/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Puholov
« Odgovori #9 : Rujna 12, 2013, 17:27:47 »
 wqe wqe o tako male životinjice loviti! Stid te i sram biloooooooo! ne; ne;

...još nas ima....

 


Back to top