« natrag naprijed »
 Str: 1   Dolje

Autor Tema: Brinjski kraj proÅ¡lost i sadaÅ¡njost  (Posjeta: 33143 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Brinjski kraj prošlost i sadašnjost
« : Studenoga 29, 2007, 20:58:14 »
  Mjesto i zemljiÅ¡no nazivlje  

Naziv imena naselje BRINJE, pisan, kako smo vidjeli, u viÅ¡e grafijski sustava, potjeÄe od rijeÄi brnja, naziva za drviliku biljku s karakteristiÄnim bobiÄastim plodovima koji mogu biti uporabljeni za peÄenje rakije.
Prema nekim navodnim staro ime ze JEZERANE bilo je Jestine. Današnje ime te ono iz 15st. svakako duguje, kako rekosmo, pojavi plavljenja jezeranskog hatara vodom.
   KRIŽPOLJE  pisano fontanski, zvalo se nekad KriževaÄko Polje. Po legendi ime je dobilo otuda Å¡to se u davnini na taj predjel spustio veliki Križ.
   LETINAC   je, prica se, svoje ime dobilo od 2. lica imperativa glagola letit, dakle <leti> !
Etimologija imena sela LIPICE mogla bi biti u svezi navlastito na predjelu Brbotove Lipe sa stabaljem lipa kojih je tamo u davnini mnogo bilo.
   STAJNICA  je naziv koji bi se možda mogao dovesti u svezu s rijeÄju stanica, postoja, mjesto gdje su se dakle zaustavljala poÅ¡tanska kola. Legenda pak, kako smo naveli spominje, i staro ime Ostavica.
   LUCANI  je ime sela koje se moglo izvesti od imenice luka, ćije je starije znaÄenje bilo istoznaÄnica za livadu te vodoplavni predjel zemljiÅ¡ta. LuÄani (i LuÄane) bi dakle bilo selo usred ili pokraj livada.
   VODOTEC je složenica za ime naselja, nekad pisana i VodotiÄ i VodoteÄje. Unazivu prepoznajemo, preko imenice i glagola, pojavu u svezi toka vode.

Od nesloženih imena naselja ili dijelova naselja u Brinjskom kraju, bez onih nastalih od obiteljskih imena, spominjemo sljedeća: Ivakiša, Moreve ( nepoznata porijekla), Ritavac, Dobrica, Grabar, gdje su u osnovi, možda, glagolritati se, te vjerojatno pridjev dobar i zasigurno fitonim grab.

Dijelovi naselja Veliki i Mail Kut vjerovatno su dobili svoja imena prema položaju u sklopu naselja Križpolje, kamenit teren motivirao je nastanak za imena obiju Kamenica, ona Brinjske i one kod Križpolja. Postajanje imena dijela naselja Jelvice valja dovesti u svezu s nazivom crnogoriÄnog drveta jela. Dio naselja s imenom Plašćica dovodi nas na pomisao o vezi sa starom rijeÄju plasa, Å¡to znaÄi polje, iskrÄeno zemljiÅ¡ta.

Bukovlje Brinjsko i Drenovac su izraziti fitonimi, a ÄŒrnaÄ i Razvala duguju svoja imena nekima prirodnim osobitostima. Ovamo se može pridodati i ime naselja Bakarska Draga i Žuta lokva. Ime zaselka Županjol skraćivanjem je nastalo od Županj Dol, dok je stariji naziv glasio Županj Hum.

ViÅ¡e naselja navlastilo dijelova naselja i Brinjskom kraju nose onakva svoja imena, kako se sada prezivaju ili je tako bilo kod osnivanja, najbrojniji obitelji. Neki istoimeni zaselci moraju se oznaciti i posebnim posvojnim pridjevom, pa je zaselka Holjevci i Brinjski i Jezeranski, Rajkovići, pak i u LetinaÄki i StajniÄki, Mesići su i LipiÄki i StajniÄki. U samom Letincu ima dva zaselka Fumića : Stojani i Balte, jedni Perkovići su MateÅ¡ini a druge ÄŒuÄe.

Hatari u selima Brinjskog kraja, kao i u drugim hrvatskim krajevima, obiluju zemljiÅ¡nim nazivljem. Svaka oranica, livada, gaj, Å¡umarak, uzvisina i dol, paÅ¡njak i pustopoljina, vrelo i potok - sve je to oznaÄeno svojim znaÄenjskim osobitostima te svojim oblikom svjedoÄi o jednom davnijem vremenu nastanaka te o tadaÅ¡njem govornom stanju na podruÄju Brinjskog kraja. ona svjedoÄe i o narodnom geniju koji je ta imena iznalazio, i njima oznaÄavao prostore oko kuće i po hataru gdje je u poslu provodio dobar broj dana u godini.


Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Kretanje stanovništva
« Odgovori #1 : Prosinca 01, 2007, 09:36:40 »
Kretanje stanovništva


Godine 1551. popisano je po prezimenima brinjsko stanovniÅ¡tvo. Tada su tamo zateÄeni Altinici, Almanici, Bartolivoco, Blazani (2 kuće), BrajÄići, Cvitanovići, GriÄići, Jankovići, Karsunovići, KladuÅ¡anici, KuÄinici, Lukckovivi, Lovrakovići, Martinici, Mesići, MilÄići, MudrovÄići, ObrovÄani, Ogulinci ( 2 kuće), Plavcici, Rudarici, Sabljaci, Å ojići, Slunjani, Å imiÄevići, Å imunići, TomaÅ¡ići, VlaÅ¡ići (2 kuće), Zabarci, i pop Grur. Sudeći po prezimenima, te haramije bile su porijeklom s toga podrucje, od Dabra, Blagaja, Ogulina, Senja i bližih krajeva. Od tih rodova održali su se do danas jedino Blaženi i Mesići.

16. stoljeće jest i vrijeme stogodiÅ¡njeg hrvatskog-turskog ratovanja - koja vrijeme omeÄ‘uje poraz hrvatske vojske pod banom Emerikom Derencinom na Krbavskom polju (9.rujne 1493.g.) i hrvatska pobjeda pod Siskom (22.lipnja 1593.g.) Äiji je bio ban Toma Bakac Erdödy. To je doba bilo oznaÄeno ne samo ratovanjem nego i velikim raseljavanjem hrvatskog življa iz ugroženih krajeva. BrojÄano jaka migracijska struja kretala se, osim iz drugih krajeva i s podruÄja danaÅ¡nje Like, ukljuÄujući tu i Brinjski kraj, u pravcu onodobne zapadne Ugarske danaÅ¡njeg GradiÅ¡ta, koje se od kraja Prvog svijetskog rata nalazi najvećim svojim dijelom i Australiji, manjim pak dijelom u MaÄ‘arskoj, kao i neÅ¡to malo prostore u jugoslaviji i SlovaÄkoj. Iz te seobene struje napućivali su Hrvate u jugoistoÄne predjele Mornacske danas ÄŒeÅ¡ke. Na tim prostorima, te u nekoć hrvatskim a danas ponijemÄenim selama Donje Australije, na Moravskom polju (Machfeld), i u susjednim krajevima, susretala su se u proÅ¡losti ili se pak susreću i danas prezimena nazoÄna i u Brinjskom kraju: Babić, Car, DorÄić, Fumić, Janković, JelaÄić, Jelić; Matković, Marinici, Marković, Perković, Rajković, Petrinić, Perlic; Stefanc, Tomasić, Vlasić, ViÄić, Vuković i dr, do ovih podataka u navednim zemljama doÅ¡li smo vlastitim istraživanjima po brojnim joÅ¡ uvjek hrvatskim selima, kao i po onima koja su već odnaroÄ‘ena. S pravom pretpostavljamo da su ti Fumići , Rajkovići, ViÄići i dr starinom Brinjaci jer i danas Äuvaju svoju staru ÄakavÅ¡tinu - izvorni govor Brinjskog kraja. Odseljavanja tamoÅ¡njeg stanovniÅ¡tva bilo je napose u druge krajeve Like, a nakon ukidanja Vojne krajine i u druge udaljenije hrvatske krajeve.

Na Brinjsko podrucÄe, i dalje prema Stjepanu PaviÄiću, vlaÅ¡ki se živalj poÄeo doseljavati 1682.g. Njihovo je doseljavanje, kako smo vec naveli, uredila Primorska krajina, koja ih je svojom cestom i dopratila s turskog zemljiÅ¡ta. Novi su naseljenici napuÅ¡etni zapadni i jugozapadni dio brinjskog polja, gdje ima dosta dobre zemlje. U toj seobi pristiglo ih je samo 13. obitelji, ali ih je neÅ¡to kasnije stiglo joÅ¡ 13. Medju njima bili su ovi rodovi: Banjeglavi, Bozanići, Bukvići, Djurci, Galovići, Gostovići, Hajduci, Kneževići, Kosovci, LonÄari, Maljkovići, Maricici, Milasevici, Orlici, Orlovici, Platise, Protulipici, Rajacici, Rapajici, Skakavci, Smiljanici, Stamici, Susnjri, Vranesi i Vujici. Doseljavanja vlasko-pravoslavnog ziteljstva u Brinjski kraj bilo je i u kasnijemVremenskim razdobljima.

Nakon prestanka turske vlasti u Lipica koncem 17. st. uÄestala su naseljavanja Brinjskog kraja. Uz starinaÄke rodove Blazenina (u davnini doslo od Blagaja) , Mesića, Draženovića, Holjevaca; Pavlovića, NovaÄića, Sertića, Vukovića, Pernara (njihov stari zaviÄaj je selo Perna kod Topuskog) Murkovića, Rajkovića i dr.  od kraja 17.st. nahode se u Brinju i okolici mnogi novi rodovi, od kojih se za jedan dio njih zna gdje im je bio stari zaviÄaj, za rijetke meÄ‘u njima i prazaviÄaj. MeÄ‘u rodove, Äiji se stari zaviÄaj uglavnom samo nagaÄ‘a, spadaju i stajniÄki Murkovići, kojima da bi to bila Hercegovina.

Već citirani Stjepan PaviÄić bilježi staro porijeklo viÅ¡e rodova Brinjskog kraja kako slijedi; iz Senja su stigli Ugarkovići, Stojkovići i RupÄići - ovim posljednjim prazaviÄaj bio je Klis. ViÅ¡e rodova iz kraja oko Ledenica stigao je u Brinje i okolicu koncem 17.st. i kasnije. MeÄ‘u njima su se nalazilli Bunete, Butkovici, JelaÄići, Kalanji, Komadine, SmolÄići, Uremovići i Vidakovići. I Primorje je dalo Brinju dosta prinova u stanovniÅ¡tvu. Tako su iz kraja od Novoga pa do Kastva, pristigli u Brinje i susjedna sela BleÄica, Brboti, Cari, Javori, Movrići, Parići, Svetići, Sarari, Toljani, Tominci, Trtnji, Tonasi i ZoriÄići. PreÅ¡avÅ¡i planinu Kapelu, stari Gvozd, i neki su Ogulinci i ModruÅ¡ani prispjeli u Brinjski kraj. MeÄ‘u te obitelji bilježe se BožiÄevići, Fumići, Galetići, MateÅ¡ići, Markovići, Petrovići, RadenÄići, Vranići i VuÄići. Jaka je bila i Goranska migracijska struja od Broda i Gerova, koju su saÄinjavali rodovi s prezimenima Borići, BrozinÄević, Gerovac, Hobar, Levar, Lokmer, Mufić, PavliÄić, Å ebalj i Å prajc. Iz OtoÄca su pristigli Dasovići i NikÅ¡ići. Primorski bunjevci starinom su Biondići, Duići, DevÄići, Prpići i TiÄci. Za stanovit broj rodova Brinjskog kraja nije zabilježeno otkuda su doÅ¡li. U odseljavanjima iz Brinja u Dabar i okolicu sudjelovali su BiÄanići, Draženovići, Krznarići, Rajkovići, Å ebalj i ViÄići. Jedan broj Brinjaka naselio je Podalapac, Udbinu, MuÅ¡aluk i druga LiÄka naselja.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan

Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
GOVOR
« Odgovori #2 : Prosinca 01, 2007, 09:39:32 »
GOVOR

Brinjski Äakavski govor sastavni je dio kontinentalnih hrvatski Äakavskih govora, koji se protežu od prostora doline Gacke , pa na sjever preko OtoÄca i Brinja te potom prema sjeveroistoku preko Kapele, predjelima preko ModruÅ¡a, Josipdola, Ogulina; Duge Rese pa mrežniÄkim krajem gotovo do Karlovca. Ta se Äakavica u nekim krajevima mijeÅ¡a s kajkavskim i Å¡tokavskim govorima.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Hrvatsko planinarsko društvo
« Odgovori #3 : SijeÄnja 29, 2008, 14:55:21 »
Hrvatsko planinarsko društvo

H.P.D  Å KAMLICA BRINJE 10.V.1934

ila_rendered
Brinjski kraj prošlost i sadašnjost


Å portsko-rekreativnim djelatnostima u Brinju i okolici trebala je poslužiti i Podružnica Hrvatskog planinarskog druÅ¡tva <Å kamnica> osnovana u Brinju 28.sijeÄnja 1943.g. Već ranije citirana <<LiÄka sloga >> donosi 1934.g. o tome kraću vijest da je ta Podružnica osnovana u nazoÄnosti Kotarskog predstojnika Petra Kraljića i Općinskog neÄelnika Mane Hajdukovića. Prvim predsjednikom izabran je Vladimir VuÄić, dopisnik << Jutarnjeg lista >>, a tajnikom g. Marijan Prpić, trgovac. Blagajnik je bio Ivan Javor, dok su u upravni odbora uÅ¡li Stjepan Babić, trgovac, Vladimir Parac, industrijalac, a Älanovima nadzornog odbora postali su već spomenuti Mane Hajduković i Marko Javor, postolar.
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Vatogasaci u Brinju
« Odgovori #4 : SijeÄnja 30, 2008, 11:32:51 »
Vatogasaci u Brinju




Da su se Brinjaci i Brinjke, dakako i žitelji okolnih sela u meÄ‘uratnom razdoblju znali i zabaviti i to na kulturnoj razini, pokazuje sluÄaj doÄeka Nove godine 1934. Vrijedni, no nepotpisani komiÄar - za kojeg rekosmo da je to najvjerojatnije bio Brinjak Vladimir VuÄić - bilježi kako su na Silvestarskoj vatrogasnoj zabavi ( 31.XII.1993) ....  diletanti pobudili buru smjeha sa Å¡aljivim komadom Jarosy Rudolf u <Njegova Otilija >. Ne bi se sramili da su i u većem mjestu. Posebnu je sanzacija pobidio Å¡aljivi komad <Kod fotografa >. Gg. Stjepan KranjÄević, stari Brinjanin,  i Zvonimir PeroÅ¡, fotograf, pobrali su silan aplauz u ovom Å¡aljivom komadu. Gospodin KrajÄević odigrao je na sveopće zadovoljstvo starog Brinjanina Miku iz Plašćice. Već sa originalnim nastupom i kostimom, a osobito Äakavskim brinjskim govorom, ne bi se sramio ni da nastupi na daske zagrebaÄkog pozoriÅ¡ta. Prelaz Stare i doÄek Nove godine izveden je alegoriÄnim komadom i uz živu sliku rasvjetljenom bengalskom vatrom DruÅ¡tveni jazz-orkestor je svirao neumorno tako da se ples i animirana zabava otegnula sve do zore....

Kad je rijeÄ o brinjskom vatrogastvu, valja istaći da je ono utemljeno 1896.g. , kao Dobrovoljno vatrogasno druÅ¡tvo ( DVD ). Za njegov osnutak posebno su bile zaslužne obitelji Prpić i JelaÄić. Prvi predsjednik brinjske vartogasne organizacije bio je Ivan Prpić. Danas DVD u Brinju broji 69 djelatnih Älanova, u vlastniÅ¡tvo mu je vraćen Vatrogasni dom te posjeduje viÅ¡e vartogasnih vozila. Na Äelu danaÅ¡njeg DVD Brinje jest njegov predsjednik Ive ViÄić.
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Brinjski Sportaši
« Odgovori #5 : SijeÄnja 30, 2008, 12:40:27 »
Brinjski Sportaši

http://slike.nasa-lika.com/albums/Slike%20za%20Forum/svastara/Sokolac_Brinje.jpg
Brinjski kraj prošlost i sadašnjost

  
  Od Brinjskih Å¡portaÅ¡a valja istaći nogometaÅ¡e, trećeg desetljeća - dakle prije viÅ¡e od 60 godina. Sve do oko 1950.g. dobili su ime po Frankopanskom gradu <SOKOLCU >  tada su preimenovani u NK < Jedinstvo >, a 1990.g. uzeli su svoje staro ime - NK <SOKOLAC> . U prvo vrijeme igrane su samo prijateljske utakmice sa susjednim klubovima, nakon Drugog svjetskog rata i prvenstvene, kao Å¡to se i sada prakticira.
  U Jezeranama je od tridesetih godina postojao Å K<LIÄŒANIN>, a u Stajnici Å K<KAPEL>. Treniralo se i igralo sezonski, Å¡to će reći od proljeća da jeseni, a najviÅ¡e ljeti, kad su se Ä‘aci vratili kući na ljetne Å¡kolske praznike. Utakmice ovih dva klubova, meÄ‘u kojima je vladao veliko rivalstvo, prolazilo je u burnom raspoloženju. Nisu izostale ni utakmice s klubovima iz daljeg susjedstva.
   Zanimljiv je opis osnutka i poÄetnog djelovanja momÄadi Å K "LiÄanin" iz 1934. g. Inicijativom ovdaÅ¡njih trgovaca, obrtnika i studenata u mjesecu srpnju 1933. godine osnovan je u Jezeranima Å K "LiÄanin". NajviÅ¡e su zasluga za osnutak tog kluba g. Vuković, T. Sertić, N. Sertić, ReÅ¡etar, Parac, Kustec i Jurković. Klub je odmah u razvitku naiÅ¡ao na potpuno razumijevanje i suradnju i 8 dana nakon osnutka klub je s doprinosima svojih prijatelja i simpatizera imao već potpuno nove sportske rekvizite.
   Za uspjehe toga mladog kluba najviÅ¡e zasluga od igraÄa nosi vratar Molan, prvo Å¡to je svojom spretnošću i svojom bravurom dokazao, da je najbolji golman u Lici, a drugo Å¡to je bio trener momÄadi. Odmah je u poÄetku klub imao Å¡to izvrÅ¡nih i podupirajućih 80 Älanova.
   Odbor kluba saÄinjavaju g. V. Vuković, predsjednik, J. Kreužar, potpredsjednik, M. Kustec, tajnik, M. StenÄec, revizor, A. Jurković, blagajnik, i odbornici: M. Mesić, I. Gerovac, T. Gerovac, T. Sertić, P. BelÄić i F. Ross.
   Za Äitavo vrijerne postanka kluba pokroviteljem je bio naÅ¡ dragi zemljak g. I. KovaÄević, ministar u miru, i ing. I. Frković, koji su mnogo doprinijeli za korist i dobrobit ne samo Å K "LiÄanina" već i za Äitav sport u Lici .
   Tako su jezeranski nogometaÅ¡i Å¡irili sportsko-natjecateljsku praksu u svom mjestu, no u tome nisu zaostaja ni druga druÅ¡tva.
    U Stajnici je klub "Kapela" osnovan 1932. godine. Uveliko su ga, navlastito novÄano, pomagala braća Slave i Vlade Murković.
Igralo se neregistrirano, uglavnom ljeti, na improviziranom igraliÅ¡tu, livadi, a igraÄi su bili u većem broju Ä‘aci. Imali su bijele dresove s hrvatskim grbom na grudima koje su im, izvezle djevojke, Å¡to su im, meÄ‘utim ponekad zabranjivali žandari. Na to su djevojke stavljale krpice da bi grbove u sljedećoj prilici opet otkrile.
   Jednom su u Stajnicu doÅ¡li igrati DrežniÄani da bi odigrali dogovorenu utakmicu, a dopratili su ih žandari, no domaći su prosudivÅ¡i držanje sumnjivih žandara otkazali utakmicu.

http://slike.nasa-lika.com/albums/Slike%20za%20Forum/svastara/sokolac.jpg
Brinjski kraj prošlost i sadašnjost

Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
OBITELJSKA I OSOBNA IMENA
« Odgovori #6 : Ožujka 02, 2008, 21:46:51 »
OBITELJSKA I OSOBNA IMENA    1.Dio

Moguce je da su Brinju  u dugom spomenutom razdoblju, u starije i novije vrijeme, prolazno ili trajnije, egzistirali joÅ¡ neki antroponimi do kojih pak nism omogli doći.
U taj popis raspoloživih nam hrvatskih obiteljskih imena spadaju sljedeća;

Alić, Almanić, Altanić,

Babić, Bartolović, Belac, Belović, Bobinac, Benić, BiÄanić, Biondić, Biskupić,Blaženić, BleÄić, BoljeÅ¡ić, Borić, Bosnić, BoÅ¡njak, BožiÄević, Božić, BrajÄić, Brbot, Brixy, BrouinÄević, Bublić, Buneta, Burzić, Butković,

Car, Crnković, Cvitanović, Cavark, Celović, Colić, Čudina

Dasović, Desić, DevÄić, Dminavić, DobrÄinovac, Draženović, Domić, DorÄić, Duić, DumenÄić

Fabijanic (frankapan), Friderikovic, Fabijanic (Fabiani??), Flanjak, FlorijanÄić, Fröhlich, Fumić

Galetić, GaÅ¡parović, Gerovac, Gersak, Gluhak, Golub, GriÄić, Gusić,

Hobar, Hofman, Holjevac

Ilinić, Ivandić

Janković, Jakovac, Javor, JakÅ¡ić , JakevÄić (?) , JelaÄić, Jelić, Jotić, Javor, JakÅ¡ić, JakevÄić (?), JelaÄić, Jelić, Jotić, JuraÅ¡ić, Jurković

Kalafatić, Klanj, KaluduÅ¡anić, KliÅ¡anić, KlokoÄ, Komadina, Koren, KoriÄić, Krakar, KranjÄević, Krznarić, KuÄinić, KuÅ¡anić

Lacković, Lasić, Levar, Linarić, LipÄinović, Lokmer, Lolić, LovinÄić, Lovraković, Ludoviković, Lukežić

MajaÄić, Marković, MarinÄić, Marinić, MartinÄić, Marković, MateÅ¡ić, Matković, Medarić, mesić, Milaković, MilÄić, Milokonjs, Moćan, Movrić, MudrovÄić, Mufić, Murat, Murković

NikÅ¡ić, NovaÄić

Obajdin, ObrovÄani (ObrovÄan), Ogulinac, Ostrnac, Ostrman, OvÄarić

Pantolović, Parac, Pavlak, PavliÄić, Pavlić, Pavlović, PerÄić, Perković, Perlić, Pernar, Petrak, Petrinić,Petrović, Pintar, PlanÄić, PlavÄić, Plivelić, Poznanović, Perlić

RajÄan, RadinÄić, Radotić, Rajković, Rebrović, Rudarić, Rumenović, RupÄić

Sabljak, Seldanić, Semenić, Sertić, Slavković, Slunjani (Slunjan), SmolÄić, Sojić,Stanković , StareÅ¡inić, Stilin, Stojković, SupanÄić, Svetić

Å abić, sarar, Å arać, Å ebalj, Å imiÄević, Å imunić, Å prajc, Å tefanić, Å vegar

Tesaković, Tićak, Toljan, Tomaš, Tomašić, Tominac, Trtanj, Turković

Udorović (Hudorović), Ugarković, <Uremović

ValeÄić, ValinÄić, ViÄić, Vidaković, Vlahinić, vlaÅ¡oć, vranić, VuÄetić, Vukasović, Vukelić, VuÄić, Vuković

Zabarac, Zambeltić , ZoriÄić.

Prezimena koja nosi ili je nosio Srpski živalj su sljedeća :

Banjeglav, Božanić, Bukvić

Äurić

Galović, Gostović

Hajduk, HajdukoviÄ

Jurić

Knežević, KojÄin, Kosovac

LonÄar, Ljubotina, LjuÅ¡tina

Miljković, Maravić, MariÄić, Marijan, Mileusnić, MiloÅ¡ević, Milovan

Orlić, Orlović

Pejnović, Platiša, Protulipac

RajÄić, Rapajić

Skakavac, Smiljanić, Stanić, Stokuća, Šušnjar

Tomić

Uzelac

Vraneš, Vrzić, Vujić, Vukadinović, Zastavniković
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
OBITELJSKA I OSOBNA IMENA
« Odgovori #7 : Ožujka 02, 2008, 21:56:21 »
2. Dio



Najveći broj od navedenih hrvatski antroponima potekao je od svetaÄkog imena, odnosno od imena nekog pretka, nositelja imena uzetog iz martirologije, rjeÄ‘e iz fonda narodnih imena. Takva su prezimena:

Blažanin, Bartolović, Butaković (od osobnog imena Butko),
BožiÄević, BrozinÄević (od imena Ambroz),
Cvitanović (od narodnog imena Cvitko),
Durić (od Dujam)
Dešić (od ženskog imena Deša,
Dminavić i Domić (oba od starog osobnog imena Dminko)
Fabijanić, FlorijanÄić, GaÅ¡parović, Ilinić, Ivandić, JakÅ¡ić, Janković, Jelić, JuraÅ¡ić, Jurković, MikÅ¡ić, Katalinać ( od Katarina) MikÅ¡ić, MilÄić, Matković, Marković, NikÅ¡ić, Pavlović, Perković, Petrak, Petrinić, Petrović, PavÄić, PavliÄić, PerÄić, Rajković ( od narodnog imena Rajko)
Radotić ( od Radovan i sl. )
Slavković, Stanković, Stojković, Å iÄević, Å imunić, Å tefanić, Toljan ( od ženskog imena Tolja, od utoliti )
Tomas, TomaÅ¡ić, Tominac, Vidaković, VuÄetić ( od Vuk, VuÄeta )
Vuković, VuÄić, ViÄić ( Od vid, Vicko )
ValinÄić, ValeÄić ( oba od osobnog imena Valentin )
ZoriÄić i dr.

Od mjesta starog zaviÄaja pretka ili srodnika u prethodnim naraÅ¡tajima nastala su sljedeća prezimena:
Bićanić ( od Bišće, Bihać)
Bosnić, Gerovac, KladuÅ¡anić (KladuÅ¡an), KranjÄević, LovinÄić, Pernar ( od mjesta Pernar kod Topuskog)
Ogulinac, ObrovÄan, PÄaÅ¡Äan ( PlaÅ¡Äanin )
Slunjan (Slunjanin), Vlahinić, Vlašić ( od Vlah).

FiziÄki ili neke druge osobine predka mogle su uvjetovati nastanak prezimena, npr.;
Belac, Belović, Bolješić ( bolji od drugih)
Crnković, DobrÄanovac ( možda od dobriÄina)
LipÄinović (lip-lipÅ¡i)
MudrovÄić, PlavÄić, Rumenović, Vranić.

U Brinjskom kraju postojala su ili joÅ¡ uvijek postoje obiteljska imena koja poteÄu od rijeÄi iz tuÄ‘ih jezika. Iz leksika njemaÄkog jezika poteÄu prezimena kao Å¡to su:
Pintar (od Binder-baÄvar)
Fröhlich (od istoimene rijeÄi koja znaÄi radostan, veseo)
Friederiković (od njemaÄkog osobnog imena Friedrich, u Äijoj osnovi jest imenica friede-mir)
Hofman ( može od Hof-dvor, Mann-Äovjek)
Lokmer (Locke-uvojak, kovrÄica)
Možda je izvorni lik prezimena bio Lockner (što bi u doslovnu prijevod glasilo onaj koji mami),
Odterman (možda je u svezi s imenom blagdana Ostern-Uskrs)
Å prajc (Spreize-podupiraÄ)
Å vegar (Schwager-Å¡urjak).

Prezimena od rijeÄi uzetih iz turskog jezika bila bi ova:
Alić (od arapskog alliy-uzvišeni)
Karakaš (kara-crn, kaš-obrva)
Murtar (murat-želja)
Uremović ( hurrem-blagi)

Iz taljanskog jezika poteÄe prezime
Frankopan ( od Frangipani).

Obiteljsko ime je moglo biti izvedeno i iz zanimanja ili društvenog statusa pretka, također i iz vladarske titule, npr.
Kalafatić (kalafat-graditelj brodova)
Krznarić Medarić, OvÄarić, SmolÄić (predak se bavio zarezivanjem drveća i skupljanjem smole)
Starešinić, Car (Caesar, cezar)

Prezime Javor motivirano je biljnim svijetom.

Bilo je sluÄajeva sa su prezimena davana iz Å¡ale, poruge i sl., npr. Benić, BiÅ¡kupić, Komadina, Zoonimi su Golub i Tićak .
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
OBITELJSKA I OSOBNA IMENA
« Odgovori #8 : Ožujka 02, 2008, 22:45:26 »
3. Dio


Fond muÅ¡kih i ženskih osobna imena u brinjskih Äakavaca je vrlo bogat. Iz grunutovnih knjiga voÄ‘enih kroz 19.st. mogli smo se upoznati s dijelom toga fonda. MuÅ¡ka imena, starija, te ona koja se danas nadijevaju, u većini su svetaÄka. Mnoga od njih, muÅ¡ka i ženska, variraju u viÅ¡e likova, kako ste to vidili kod slijedećih muÅ¡ki imena :
Gabre, Gabra, Grgo, Grga, Jose, Josa, Joja, JoÅ¡ko, Jive, Jiva, Jivić, Jure, Jura, Jurić, Jurko, Karle, Karla, Mate, Mata, Mićo, Mića, Mika, Miko, Mikica, Mijo, Mijat, Miho, Mihat, Mile, Mileta, Mila, Milić, Milica, Pave, Pava, PaviÅ¡a, Pere, Pera, Stipan, Stipe, Stipa, Stipica, Slavko, Slave, Å ime, Tome, Toma, Tomica, Vide, Vlade, Vlada, Vlatko, VoÄe, Zvone, Zvona.

NajÄešća ženska imena su kako slijedi:
Ane, Ana, Anica, AnÄa, Bare, Barica, Franca, France,Janje, Janjica, Jelka, Julka, Jule, Kata, Kate, Katica, Kajo, Luce, Ljuba, Ljubica, Manda, Mande, Mandica, Marija, Marica, Mare, Mica, Mice, Matija, MaÅ¡a, Nevenka, Nievo, Neva, Ruža, Ruze, Roža, Tonka, Vera, Zora.

Vidimo da osim osnovnog imena zastupljeni i deminutivi (umanjenice) i augmentativi (uvećanice).

Srpsko stanovniÅ¡tvo, u većem dijelu nosi drugaÄija i imena, od kojih donosimo slijedeća;
Aleska, Bogdan, DuÅ¡an, Dmitar, Gnjatija, Gojo, Jovan, Kojo, Kosta, Lazo, Mane, MiloÅ¡, MomÄilo, Petko, Rade, Savo, Simo, SrÄ‘en, Todor, Trifun, UroÅ¡, Vasilj.
Od ženski imena nabrojat ćemo slijedeća;
Anđelija, Borka, Dara; Milija, Mileva, Milosava, Narandža, Roksanda, Staka, Sava, Stoja i dr.
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
Oslobođenje Like od Turaka
« Odgovori #9 : Ožujka 12, 2008, 21:09:34 »
Oslobođenje Like od Turaka

Velikim ratom i turskim porazom pod BeÄom u danima 1638.g. te ratnim operacijama idućih godina u Ugarskoj, slavonskim i liÄkim dijelovima Hrvatske Turci su zauvijek baÄeni preko Une i Save. Godine 1689. oni su nakon jednoipolstoljetnog gospodstva izgnani iz Like te su tako ispravnim pokazale njihove zle slutnje i strahovanja Å¡to je bilo kazano u stihovima nepoznata narodnog pjesnika:

Modra s' oblak uz nebo nadvio
Od OtoÄca i Brinja kamena.

-------------------------------------------

Ja se sine, bojim OtoÄana,
OtoÄana i s njima Brinjana.

Dakako da je najslavniji Brinjaka u osloboditeljskoj vojni protiv liÄkih aga, begova i njihodomaćih i pridoÅ¡lih muslimana bio pop Marko Mesić, roÄ‘en u Brinju oko 1640.g. Njegovi kroniÄari bilježe da se on joÅ¡ za turskog vakta tj. vremena s hrabrim Brinjacima zalijetao u Liku te uznemiravao nositelje turske vojne i civilne vlasti. U konaÄnom slamanju turske uprave u Lici pop Marko je kao predvodnik puÄke hrvatske vojske odigrao gotovo presudnu ulogu, obavljajući uspjeÅ¡no svoje dužnosti, Å¡to je sažeto u dvostihu:

Zlatnu mašu maši,
britku ćordu paši.

Na zboru ustanika na Äeku Markom Mesićem, 15.lipnja 1689.g. pod tvrdim gradom Novim, nalazili su se i njegovi Brinjaci, koji su se isticali u zauzimanju turski pokuÅ¡ajima da povrate Liku pod svoju vlast 1692.g. podastire nam već citirani LopaÅ¡ić, a o oslobaÄ‘anju Krbave on izrijekom kaže: << Turci nahrupe istoga ljeta i po drugi put u Liku, a bilo ih je 3.200 momaka. I ovi zdravi ne utekoÅ¡e, već ih uhvati pop Mesić, sakupiv u brzi mah Brinjane i StajniÄane Å¡to bijahu ne poredovni ( straži ) u PodlapaÄi i na Udbini pa i druge Krbavce, te ih hametom potuÄe u dolini Tužici kod Kurjaka blizu razvalina nekadaÅ¡njeg od Äetvertasta kamena gradjene znamenite crkve. Mesić ote Turcima sav plijen, ubije 85 Turaka i ugrabi mnogo vrsnih konja >>  Pop Marko je pokrstio, većinu rekristijanizirao, 882 odrasla muslimana koji su na vlastitu želju bili pokrÅ¡teni, odnosno vraćeni u pradjedovsko katoliÅ¡tvo, a Äetiri džamije, neke od njih davne katoliÄke crkve ( PeruÅ¡ić, Budak, Bilaj i Ribnik ) - poÅ¡to su preureÄ‘ene - posvetio je za crkve. NajviÅ¡e pokrÅ¡tenika bilo je u PeruÅ¡iću, npr. Domazetovići, Hećimovići, Karići, Kasumovići, Milkovići, MurgiÄi, u Gospiću su to bili Alići, ÄŒanići - Ivan iz toga roda, kasniji carski poruÄnik, zvao se pokrÅ¡tenja Ahmet - zatim Å abići, Turići i dr. MeÄ‘u brojnim hrvatskim naseljenicima po slabo napuÄenoj Lici naÅ¡li su se nakon 1689.g. u Udbini i PodlapaÄi obitelji koje je pop Marko doveo iz Brinja, Stajnice, Jezerana i Križpolja, o Äemu će, u sklopu razvoja stanovniÅ¡tva u Brinjskom kraju u sljedećem poglavlju biti viÅ¡e rijeÄi.
Evidentirano
 Str: 1   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle LiÄke novine TV & Radio
VeÄernji list OtoÄac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP PlitviÄka Jezera Zdravlje LiÄke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ OtoÄac Ordinacija Lika Expres HR OtoÄac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top