Autor Tema: ┼ávica  (Posjeta: 32415 )

0 ─îlanova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Dra┼ża

  • Super Moderator
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 660
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: ┼Żenski
  • Ljubi bli┼żnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Švica
« Odgovori #10 : Velja─Źa 10, 2012, 14:27:53 »
HIDROCENTRALA U ŠVICI
                                         
    ila_rendered
Švica
        ila_rendered
Švica
Tu┼żni ostaci hidrocentrale na Skeli u ┼ávici probu─Ĺuju pa┼żnju svakog prolaznika kojeg put namjeri u ili kroz ┼ávicu. A sve vi┼íe je i mladih ┼ávi─Źana koji imaju pokoju informaciju od starijih sumje┼ítana kada je ova hidrocentrala sagra─Ĺena, do kada je radila i tako se sve njome koristio. O hidrocentrali u ┼ávici ima pokoji sporadi─Źni napis, no ni┼íta sistematizirano. Tome treba poslu┼żiti ovaj ─Źlanak i rasvijetliti davne poku┼íaje kori┼ítenja hidropotencijala rijeke Gacke u proizvodnji  struje.

PRVI NEUSPJELI POKUŠAJI ISKORIŠTAVANJA RIJEKE GACKE


Ve─ç po─Źetkom 20. stolje─ça pojavile su se ideje kako iskoristiti potencijal rijeke Gacke za proizvodnju elektri─Źne struje. Mnogi koji su kao turisti  krajem 19. stolje─ça dolazili u ┼ávicu, bili su osupnuti ljepotom njezinoga slapa, prekrasnim mlinicama, pilanama i ko┼íevima ali i obiljem vode. Temeljem toga u ne─Źijim glavama pojavila se ideja kako slapove u ┼ávici iskoristiti u proizvodnji struje. Prvi poku┼íaj bio je sasvim po─Źetak 20. stolje─ça kad se smjeralo otkupiti mlinicu Petra Gr─Źevi─ça na lijevoj obali Gacke i napraviti hidrocentralu. O─Źito da zbog nemogu─çnosti dogovora i manjka poduzetni┼ítva doma─çeg ─Źovjeka ova ideja nije nikad ostvarena. Drugi ozbiljnije poku┼íaj bio je 1908. godine. Za iskori┼ítavanje vode rijeke Gacke u ┼ávici utemeljeno je iste godine  trgova─Źko dru┼ítvo u Rijeci. Antun barun Sesseler ÔÇô Herringer iz ─îabra, Adolf barun Pittel iz Be─Źa, Luigi Facononi iz Be─Źa, Emelio Cimadori-ravnatelj Audisina Werke iz Trsta, geodet Andrea Gira ÔÇô gra─Ĺevinski poduzetnih iz Trsta i Vinceze pl. Terzi ÔÇô in┼żenjer  iz Rijeke ÔÇô osnovali su Societa del Literalte per impianti idroellektrici. Dru┼ítvu su se namjeravali priklju─Źiti i neki hrvatski kapitalisti iz Rijeke ali i drugih hrvatskih kraljeva. Ovo dru┼ítvo je me─Ĺu prvima uvidjelo potencijal rijeke Gacke, ali ne samo skromni potencijal slapa, ve─ç mnogo sve obuhvatnije, ┼íto se pokazati njihov pristup, istra┼żivanje i planovi. Dru┼ítvo je namjeravalo vodu iz ┼ávice odvesti tunelom (dugim 20 km) izme─Ĺu ┼ávi─Źkog i Kosinjskog jezera (ispod ┼ávi─Źkog vrha) sve do Brloga, spojiti ga sa sjevernim krakom rijeke Gacke i s visinom od 400 m nad morem spustiti se u Spasovac. Planirano je da bi  na taj  na─Źin dobili vodenu snagu od 80.000 KS (konjskih snaga). U toj namjeri po─Źelo je pregovarati s op─çinskim zastupstvom u Oto─Źcu. Paralelno s tim, dru┼ítvo se bacilo na odre─Ĺena istra┼żivanja. Tijekom ljeta i jeseni 1908.god. mjerenje je provodio Ing.Carl.Borione s pomo─çnikom Petrom Schwartzom. Mjerio se vodostaj Gacke i Dolnjeg ┼ávi─Źkog jezera. Mjerni instrument je bio postavljen uz kameni most. No, nije se mjerio samo u ┼ávici, predmetom obrade je bila cijela rijeka Gacka, ali i dio senjskog bila I Velebita.
Nakon mjerenja sa─Źinjen je elaborat i 30. prosinca 1908.god. u Oto─Źcu je provedena danas bismo rekli ÔÇ×javna raspravaÔÇť. Na temelju te rasprave i zapisnika, ┼żupanijska oblast u Gospi─çu je 20. sije─Źnja 1909.god. izdala dozvolu dru┼ítvu da iskori┼ítava vode rijeke Gacke i udaoljnjeg ┼ávi─Źkog jezera uz ispunjenje odre─Ĺenih obveza. A te obveze su se sastojale od tri glavna zahtjeva zastupstva oto─Źke op─Źine; da dru┼ítvo sagradi dvije tvornice u Oto─Źcu i jednu u ┼ávici ÔÇôu kojoj bi se zaposlilo oko 600 radnika. Bili je jo┼í nekih manjih zahtjeva. Nakon dobivene dozvole, dru┼ítvo je po─Źelo otkupljivati zemlji┼íte u  Doljnjom ┼ávi─Źkom jezeru i to po dvojakoj cijeni, privatnim posjednicima je pla─Źalo tri krune po ─Źhv, a op─çini za njeno zemlji┼íte (dno jezera koji nije bilo u privatnom posjedu)jednu krunu po ─Źhv. Namjera im je bila otkupiti sve zemlji┼íte kako ne bi bilo nikakvih imovinskih smetnji za iskori┼ítavanje Gacke i jezera. Nekoliko vlasnika zemlji┼íta je dobilo isplatu, ─Źak jedan vlasnik mlinice. Istra┼żivanja su marljivo provo─Ĺena i 1909.god. U dru┼ítvu je do┼ílo do odre─Ĺenih promjena u projektu. Zatra┼żilo je preinaku dozvole za iskori┼ítavanje Gacke. Ponovno je otvorena ÔÇ×javna rasprava ÔÇ×21.prosinca 1909. god. u ┼íkoli u ┼ávici. Raspravi su prisustvovali ─Źlanovi dru┼ítva,koje je promjenilo naziv ADRIATIKQUE  ELELECTRICITE, predstavnici ┼żupanije, oblasti i op─çine te ne┼íto gra─Ĺana. Sljede─çe godine nije bilo nikakvih aktivnosti. Tek 20.lipnja 1911.god. izdana je dru┼ítvu za izmjenjeni projekt koncesija. Nakon dobivene koncesije dru┼ítvo je nastavilo odre─Ĺena mjerenja u ┼ávici i okolici od 15. rujna-do 6. prosinca. Mjerenja su vr┼íili dr. Bela pl. Gnoth Imre Kreisler i Bela Grunvald, rad je koordinirao Karlo pl.Grosschmid. Grosschmid je s ing. Guszom obavljao mjerenja na Senjskom bilu, upravo ondje gdje bi se tunel trebao spu┼ítati prema moru. Grosschmid i Groosza postavili su mjerni istrument u Dolnjem ┼ávi─Źkom jezeru iza Bezdanke (PERINKE) radi pra─çenja vodostaja. Mijernje vodostaja u Jezeru i na ┼ívi─Źkom malom mostu obavljao je Ilija ┼áarini─ç za naknadu od 40 kruna mjese─çno. ADRATIQUE ELECTRICITE je nastavilo s intenzivnim istra┼żivanjima 1912. god. Mjerenja su obavljena od 19. rujna do kraja listopada. Na terenu su bili in┼żinjeri dr. Bela Gnoth i Antun pl. Dragani─ç. Ova obimna istra┼żivanja imala su svojih razloga. Naime, dru┼ítvo je po─Źesto mijenjalo i prigo─Ĺavalo projekt. Te godine bio je uoticaju posljednji i kona─Źni projekt. Gacku su namjeravali od sredine odvesti od sredine voodopada otvorenim kanalom rubom Dolnjeg ┼ávi─Źkog jezera, a dalje tunelom u Vla┼íku dragu kod Sv.Jurja. Sve predradnje do kona─Źkom elaboranta dru┼ítvo su stajala oko 500.000 kruna. Kad je dru┼ítvo zgotovilo eleborat, odr┼żana je i tre─ça ÔÇ×javna raspravaÔÇť u Oto─Źcu 24. travnja 1913.god. ┼Żupanijska oblast u Gospi─çu je 6. kolovoza iste godine  dru┼ítvu dala koncesiju na iskori┼ítavanje rijeke Gacke. No, ─Źinilo se da iskori┼ítavanje Gacke od srane ADRIATIQUE ELETRICITE nije pro┼ílo tek samo tako. Shvativ┼íi da je ovo dru┼ítvo veoma duboko zgazilo projekt, pojavile su se odre─Ĺene doma─çe snage koje je tako─Ĺer interesirala koncesija, a postavljali su se i upiti i trebali li iskori┼ítavanje Gacke prepustiti jednom stranom dru┼ítvu. U tome je prednja─Źio Zagreb, a preko svog poglavarstva zatra┼żio je od Vlade da se njemu dodijeli koncesija ne samo na Gacku ve─ç i na Liku,jer bi se spajanjem te dvije rijeke dobila ogromna vodena snaga od 125.000 KS.

ila_rendered
Švica
  ila_rendered
Švica
  ila_rendered
Švica

Izvor:Oto─Źac 6 
Nastavlja se>>>


Offline Dra┼ża

  • Super Moderator
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 660
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: ┼Żenski
  • Ljubi bli┼żnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Švica
« Odgovori #11 : O┼żujak 06, 2012, 19:18:18 »
   
          [blink]Klikni[/blink] na slike da povecas     
           

ila_rendered
Švica
Za slu─Źaj da se to ispunilo, to bi bila tada najve─ça hidrocentrala u srednjoj europi. Potporu tome dala je trgova─Źko-obrtni─Źka komora u Senju i gradsko zastupni┼ítvo Senja nagla┼íavaju─çi da koncesiju treba dobiti konzorcij primorskih i gacko-li─Źkih op─çina pod vodstvom grada Zagreba. Tako─Ĺer isti─Źu da ─çe protiv koncesije ADRIATIQUE ELECTRICE podnijeti ┼żalbu. No, ni dru┼ítvo ADRIATIQUE ELECTRITE nije mirovalo. I ono je ulo┼żilo prosvjed protiv dodjeljivanja koncesije gradu Zagrebu, isti─Źu─çi da je dobilo valajnu koncesu 1911.god. na Gacku. Jer grad Zagreb je tako─Ĺer je dobio koncesiju 1. kolovoza 1911. god. za predradnje na iskori┼ítavanju voda rijeke like za proizvodnju elekti─Źne energije. ─îini se da je grad Zagreb mogao i uspjeti i dobivanju koncesije na rijeku Gacku, ali da je gre┼íkom izostavljena Gacka u njihovom zahtjevanju po┼íto je istaknuta samo rijeka Lika. Gradnja hidrocentrale i svi drugi radovi na dovo─Ĺenju vode trebali su po─Źeti 1914. god. No, prvi svjetski rat je sve prekinuo. Jeli ADRIATIQUE ELECTRICITE poduzimala neke pravne radnje u vrijeme rata nije poznato. Hrvatska vlada je kona─Źno ukinula koncesiju po┼íto ADRIATIQUE ELECTRICITE nije u roku otpo─Źela s izgradnjom hidroelektrane iskori┼ítavaju─çi vode Gacke. Hrvatski sabor je donio zakon po kojem su po─Źele predgradnje sa iskori┼ítavanje ne samo rijeke Gacke ve─ç Like. Te predgradnje su bile do kraja 1. svjetskog rata dogotovljene i osigurano je vi┼íe milijuna zlatnih kruna za po─Źetak rada. 1918. su tijekom ljeta vr┼íena odre─Ĺen aispitivanja. Nadzor su vr┼íile ing.Rajmunt Fantoio prof. ┼áumarskog fakulteta Pavao Horvat. Tako─Ĺer 1919. su po─Źetkom lipnja ispitivanja vr┼íili: Viktor pl. Joneelli, Antun ┼átimac i Milivoj Frkovi─ç. 4. kolovoza iste god. na ispitivanja su do┼íli: Pavao Horvat, Du┼ían Gjurki─ç, Jospi Rugola-apsolvent iz ┼íumarstva, Stipe ┼áuri─ç i Zvonimir Pere-student ┼íumarstva, neki Adanovi─ç ÔÇôstudent tehnike te Muharem Mujagi─ç i Ibrahim ┼áulji─ç-studenti geodezije. Mujagi─ç i ┼áulji─ç su stavali u Ponorima. No zbog opasnosti da ne bi do┼żivjeli neugodnosti zbog svoje i vjeroispovijesti me─Ĺu pravoslavnim ┼żivljem, nazivali su se Milan i Stojan. Tako Ponor─Źani nisu nikad saznali da su pru┼żili stan i hranu dvojici muslimana. Po novom projektu,iskori┼ítavanje rijeke Gacke bilo je zami┼íljeno ne┼íto druga─Źije od prija┼ínjih planova. Naime, smjeralo se ukinuti sjeverni krak Gacke i svu vodu usmjeriti prema ┼ávici. Prije ulaska Gacke u Gornje ┼ávi─Źko jezero vodotok bi se pregradio branom na 447 m nad morem. Odatle bi se dova otvorenim kanalom i oko 2 km dugim tunelom vodila do Doljnjeg ┼ávi─Źkog jezera. Tunelom se smjeralo rijeku Liku dovesti do same ┼ávice. Tunel bi izlazio negdje na polovici Dolnjeg ┼ávi─Źkog jezera(na kraju kranjskog sela). Na  tom izlazu planiralo se sagraditi hidrocentralu. Izlaskom vode iz hidrocentrale, Lika bi se spajala sa Gackom te odvodila ┼íto otvorenim kanalima ┼íto tunelima do primorja (ukupna du┼żina 23 km do vodospreme na Velebitu). Doljnje ┼ávi┼íko jezero bi ostalo, slu┼żilo bi rezervoar vode za izravnavanje  godi┼ínjih koli─Źina. Plniralo se zatvoriti ponore na dnu jezera i po potrebi pumpama ubacivati vodu u kanal  kad bi Gacka imala manji vodostaj. Gradnja┼ívi─Źke hidrocentrale planirala se na rijeci Liki prije spajanja s Gackom. Ostvario bi se pad od 22 metra, s koli─Źinom vode o 14 m3 u sekundi dobila bi se snaga elektarne od 3300 KS. Prema tome, i ovim projektom Gacka bi se bitno osakatila. Nestao bi sjeverni krak Gacke, nestalo bi Gornjeg ┼ávi─Źkog jezera i starog vodotoka od Gornjeg jezera do slapa, nestao bi slap, nestale bi mlinice, pilane, ko┼íevi i stupe.

GRADNJA HIDROCENTRALE  NA SLAPU

Niti projekt stvoren u novonastaloj dr┼żavi nije ostvaren. Svi projekti gradnje velike hidrocentrale propali su. Kako nije bilo mogu─çe ostvariti ove projekte, op─çina Oto─Źac je svojim skromnim sredstvima pristupila gradnji male hidrocentrale na Skeli u ┼ávici, sve to na inicijativu na─Źelnika Dane Mileti─ça po─Źetkom ─Źetrdesetih godina pro┼ílog stolje─ça. Za ovu namjenu je op─çina Oto─Źac dobila pripomo─ç Kraljevske banske uprave u Zagrebu. Hidrocentrala se garila na zemlji┼ítu zadruge Vuksan kbr.164 iz Ponora na mjestu gdje je stajala njihova star pilana i mlin i gdje su Vuksani imali pravo na iskori┼ítavanje vodnog dobra. 25. lipnja 1934. god. sklopljen je ugovor izme─Ĺu zadruge Vuksan, zastupane po Petru Vuksanu i op─çinske uprave u Oto─Źcu, zastupane po re─Źenom Dani Mileti─çu. Ugovor je regulirao da op─çinska uprava smije na Vuksanovom vodnom dobru sagraditi elektranu koja ─çe koristiti vodenu snagu  koju je do tada koristila pilana  i mlin zadruge Vuksan. Op─çinska se uprava se obvezala davati  trajno i besplatno struju zadruzi besplatnu rasvjetu za njihove objekte na Skeli od 15 rasvjetnih mjesta (10kom.po 25W i 5 kom po 40W). Ugovor sadr┼żi jo┼í nekoliko manjih ugovornih obveza prema zadruzi Vuksan. Prvi radovi na gradnji otpo─Źeli su 15. lipnja 1935. god. Radovima je rukovodio elektrotehni─Źki in┼żenjer Kompanec. Gradnja je tekla dosta brzo. Sagra─Ĺena je ove─ça ku─ça na katu u koju su smje┼ítene turbine tipa Francis. Nikakvi posebni dovodni i odvodni kanal nije bio gra─Ĺen. Centrala je koristila vodu na jednak na─Źin kao prethodna Vuksanova pilana i mlinice. Koli─Źina vode koja je pokretala turbinu centrale bila je vi┼íe nego skromna -1,19m3/sek. Snaga joj je bila 105 KS uz 340okretaja u minuti. Turbina je bila Voith-St. Polten, a trofazni generator BBC od 100 kVA, 400 V i 50 Hz.
U probni rad centrala je pu┼ítena 14. prosinca 1935. g. Kapacitet elektrane je za tada┼ínje potrebe bio prevelik, zbog male potro┼ínje struje. Osim nekoliko rasvjetnih  tijela na Vuksanovim objektima, drugih potro┼ía─Źa nije bilo. Obveza snabdjevanja strujom Vuksanove pilane i mlinice otpo─Źela je tek 1936. g. kad je zadruga napravila novu pilanu. Stoga se poradilo na tome da se iskoristi  kapacitet centrale pa je uvedena javna rasvjeta na Skeli u ┼ávici. Doma─çinstva u ┼ávici su slabo uvodila  rasvjetu, za siroma┼íne ljude to je bio skup podhvat. U to vrijeme je postavljen prvi dalekovod  u Gackoj, Lici i Krbavi u du┼żini 5,5 km i to od ┼ávice do Oto─Źca. Dalekovod je bio 10 kV, na drvenim stupima i sa ┼żeljeznom ─çicom. Tako je Oto─Źac dobio jeftiniju i kvalitetniju struju za doma─çinstva i javnu rasvjetu.
U vrijeme Drugoga svjetskoga rata centrala u ┼ávici je mahom radila. Bilo je manjih zastoja. Odlaskom partizana krajem sije─Źnja 1944. g. u Gacku su do┼íli Njemci. Preuzeli su kontrolu nad centralom u ┼ávici. Za rukovoditelja centrale, odnosno direktora Elektri─Źne centrale Oto─Źac, kako se zvalo poduze─çe, postavili su Marka ┼Żubrini─ça, tehni─Źara iz ┼áume─çice. Isti je osposobio transformator centrale i struja je ponovno potekla za Oto─Źac. Iste godine elektri─Źna mre┼ża je dovedena u Kranjsko selo i Gornju ┼ávicu. Do samoga kraja rata centralu su nadzirali tri njema─Źka vojnika. Slu┼żila im je za punjenje akumulatora za njihova vozila. Na odlasku, Njemci su htjeli minirati centralu. To je bio prire─Ĺen eksplozi. No zalaganjem Luke Vuksana, u ─Źijoj su ku─çi spomenuta trojica Njemaca stanovala, centrala je po┼íte─Ĺena. Onesposobljen je za rad manjim kvarovima. Dolaskom u ┼ávicu partizani su tako─Ĺer pridonijeli onesposobljavanju centrale, poskidali su ko┼żno remenje odnijev┼íi ga sa sobom za pod┼íivati ÔÇ×cokljeÔÇť. Stabiliziranjem ratnih prilika trebale su osposobiti centralu za rad. Dio skrivenog remenja imao je Luka Vuksan, a dio je nabavljen u Oto─Źcu. Za rukovoditelja poduze─ça, promijenjen mu je naziv u Elektri─Źno poduze─çe Oto─Źac, postavljen je Marko ┼Żubrini─ç koji je otklonio ostale kvarove pa je centrala nastavila s radom. Partizanska dr┼żava nije bila spremna po┼ítovati prijeratni sklopljeni ugovor sa zadrugom Vuksan. Poni┼íteo je pravo zadruge da ÔÇ×trajno dobiva besplatnu strujuÔÇť kao naknadu za izgubljeno vodno dobro. Spor je trajao preko tri godine na ┼ítetu zadruge Vuksan. Centrala u ┼ávici je u nekoliko poratnih godina proizvodila dovoljnu koli─Źinu struje. No, industrija u Oto─Źcu je ja─Źala a potrebe su bile sve ve─çe. 1946. g. kilometarskim dalekovodom je dovedena struja do oto─Źke ciglane 1952.g. struja je dovedena do DIP-a Oto─Źca, a 1953.g. priklju─Źena je i Ko┼żara Oto─Źac. Kako je kapacitet centrale u ┼ávici s vremenom postao ograni─Źavaju─çi faktor gospodarskom razvoju, rodila se ideja da joj se kapacitet pove─ça. Pripreme za rekonstrukciju su po─Źele jo┼í 1949. g. Naime, nakon rata bilo je dosta elektrana koje su ostale van funkcije. Jedna od njih je bila termoelektrana u Puli, bila je to rezervna elektrana ratne mornarice. Iz pulske termoelektrane su 1950. g. skinuta dva generatora od po 250 KVH, svaki
ila_rendered
Švica
ila_rendered
Švica

ila_rendered
Švica
ila_rendered
Švica

1951. g. doveden u ┼ávicu. 1952. g. pristupilo se radovima na centrali. Za potrebe centrale ure─Ĺen je dovodni betonski kanal koji je od 1,19 pove─çao dotok vode 5m3/sek. Isto tako je ure─Ĺen odvodni kanal. Tlocrtno je zgrada centrale ostala ista, s tim ┼íto je skinut krov i betonska deka. Rekonstrukcija unutra┼ínjosti je bila potopuna. Generatori su smje┼íteni u prizemlju zgrade, a niskonaponske razvodne plo─Źe, transformatori i i rastavlja─Źi na katu. Obnovljena je centrala pu┼ítena u rad u kasu jesen 1954. g. Kapacitet joj je pove─çan za 4,5 puta u odnosu na staru centralu. Na monta┼żi centrale radili su;J oso ┼áimuni─ç, Rudolf ┼Żubrini─ç, Ivan ┼Żubrini─ç i Filip Crni─ç. Nakon pu┼ítanja u rad ostali su raditi kao vo─Ĺe smjene. Centrala u ┼ávici imala je izuzetnu nisku struju u odnosu na druge proizvo─Ĺa─Źe. Struja se prodavala po 8 din za kWh, za doma─çinstvo (tim se stimulirala ve─ça potro┼ínja u doma─Źinstvima) dok je ostalim potro┼ía─Źima prodavana po 22-30 din za kWh. I pored ovog, kapacitet hidrocentrale ostao je neiskori┼íten pa je iste godine sagra─Ĺen 10 kW dalekovod Oto─Źac-Tonkovi─ç vrilo (du┼ż-14 km) zbog napajanja ┼żelje┼żni─Źke punpne stanice (tzv.ma┼íinhauza) na samom izvoru. Tom prilikom je jedan dobar dio Vrila dobio struju u domora─Źinstva. Potro┼ínja struje je rasla svake godine. Od 1961. g. u ljetnim mj. se osje─çalo pomanjkanje i centrala u ┼ávici nije mogla podnijeti vr┼íno optere─Źenje. Tada bi radila sa sni┼żenim naponom.

ila_rendered
Švica

Da bi se dobila kvalitetna struja, Oto─Źac je ve─ç 1959. g povezan 35 Kw vodovodom preko Senja s Vinodolom. Tim je polako ┼ávi─Źka centrala po─Źela gubiti svoj zna─Źaj. Kona─Źno 31. prosinca 1961. g. centrala u ┼ávici zatvorena, a Elektri─Źna poduze─Źa Oto─Źac likvidirano. No nije ┼ávicu likvidacijom centrale stigla nesre─ça. Mnogo ve─çe je uslijedila realizacijom plana gradnja HE SENJ. Tunelom spojena Lika s Gackom je odvedena u Gusi─ç polje, odatle na turbine u Sv. Juraj. Uni┼íten je sjeverni krak Gacke bez vode je ostala ┼ávica, nestao je slap, nestale su mlinice, pilane, stupe i ko┼íevi. Vlasnici mlinica i pilana od dr┼żave naknadu. No, sudovi su presudivali su u koris dr┼żave. U─Źinjen je bezobzirni ekocid i kulturocid. ┼ávica je platila danak novom komunisti─Źkom re┼żimu zbog elektrifikacije. Mnogo je dala, ni┼íta dobila. Pretvorena je u besperspektivno otu┼żno selo. Sve je propalo, ljudi su se po─Źeli iseljavati, odlaziti na posao u druge krajeve, a Skela je ostala kao tu┼żni spomenik ljudskoj gluposti ne promi┼íljenosti. Da besmisao bude ve─çi, ┼ávica je jedna od rijetkih sela u Gackoj koje ni danas nema javnu rasvjetu, a bilo je prvo koje ju je imalo. Ako je to i kazna-previsoka je.

  ila_rendered
Švica
  ila_rendered
Švica

Izvori i literature:
1. Spomenica op─çe pu─Źke ┼íkole u ┼ávici
2. Narodne novine, Zagreb 1918, br. 138
3. Fantoni, Raimnod: kratki opis osnove za iskori┼í─çenje vodne snage Gacke i Like, Li─Źki kalendar, Zagreb 1934.
4. Markovi─ç, Prpi─ç, Plic i Bussato: Razvoj elektrifikacije Hrvatske, I.Dio, Zagreb 1984.
5. Elktrifikacija Like-Monologija



Offline Dra┼ża

  • Super Moderator
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 660
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: ┼Żenski
  • Ljubi bli┼żnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Švica
« Odgovori #12 : Velja─Źa 11, 2013, 16:54:32 »
┼ávi─Źki most




Bio si nekad ponos i dika
Švice i njenih prolaznika.
Bio si nijemi svjedok prošlosti slavne
povijesti ne tako davne.

Kada bi znao pri─Źati
tisu─çe pri─Źa o ljubavi mogao bi ispri─Źati,
jer svodovi tvoji kameni
skrivali su tragove prvih ljubavi.

Bio si srce Švice,
a tvojim venama tekla je Gacka
ona ti je duša bila
dok se nije tiho ugasila.

Osušilo se korito, obraslo u grmlje
srce ti je slomljeno ostalo bez duše
a svodovi tvoji kameni sada se ruše.

Boli li te to?
Zapita li se itko kadaÔÇŽ
A bio si srce Švice nekada.


Offline Mile

  • Admin
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *
  • Points: 943
  • Postova: 1096
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Mu┼íki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Švica
« Odgovori #13 : Travanj 15, 2013, 19:37:22 »
Slike prekrasnih slapova nekada, nadamo se da ─çe se ponovo ─Źuti huk vode, ali ne samo za vrijeme remonta, nego da ─çe Gacka za stalno pote─çi svojim starim tokom i ponovo o┼żivjeti stare uspomene.

[blink]Klikni na slike i pove─çaj[/blink][/b]

ila_rendered
Švica
ila_rendered
Švica

ila_rendered
Švica
ila_rendered
Švica
ila_rendered
Švica

ila_rendered
Švica
ila_rendered
Švica

ila_rendered
Švica
ila_rendered
Švica


Klikom na link ispod pogledajte ┼ávi─Źke slapove iz 1932.godine


Aoj Liko kamena dr┼żavo,
tebe mi je ostaviti ┼żao.

Offline Dra┼ża

  • Super Moderator
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 660
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: ┼Żenski
  • Ljubi bli┼żnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Švica
« Odgovori #14 : Travanj 15, 2013, 20:46:51 »
Pa ti Mile ne presušeni izvor,a ovo što si stavi je jako lijepo,onaj tko ovo vidi s radošću se sjeti slapova i njezinih šumova. ;super ;super

Offline Mile

  • Admin
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *
  • Points: 943
  • Postova: 1096
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Mu┼íki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Švica
« Odgovori #15 : Rujan 26, 2019, 13:33:23 »
I opet je potekla Gacka svojim starim tokom kud je stoljecima tekla, ali samo na par dana, a nama ostaje da vidimo dali ce je nasi politicari vratiti kako su i obecavali....

Klik na link ispod


ila_rendered
Švica
   ila_rendered
Švica


ila_rendered
Švica
   ila_rendered
Švica


ila_rendered
Švica
   ila_rendered
Švica


ila_rendered
Švica
   ila_rendered
Švica


ila_rendered
Švica
   ila_rendered
Švica

Aoj Liko kamena dr┼żavo,
tebe mi je ostaviti ┼żao.

 


Back to top