« Odgovori #9 : Lipnja 06, 2011, 08:19:19 »
[float=left]

[/float]"Dr. Josip Buturac rodio se u Grabarju kod Požege 14. 11. 1905. Polazio je pučku školu u Ruševi, gimnaziju u Požegi, Travniku i Zagrebu, Bogoslovni i Filozofski fakultet u Zagrebu, a Fakultet za crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti na Gregorijani u Rimu. Doktorirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Službovao je kao kapelan u Kutini, kao župnik u Čagliću kod Pakraca. Bio je kateheta u nadbiskupskoj gimnaziji. Radio je kao arhivist nadbiskupskog arhiva i kancelarije, kao viši arhivist Kaptolskog arhiva i Arhiva Hrvatske, a istodobno je 10 godina bio profesor Bogoslovnog fakulteta. Od 1966. do smrti živio je kao umirovljenik u Lovrečina Gradu (Vrbovec).
Dr. Buturac se bavio znanstvenim i književnim radom više od 70 godina."
(preuzeto iz: Buturac, J. : Stanovništvo Požege i okolice (1700.-1950.)
A evo što dr. Buturac u vlastitoj monografiji "Znaci vremena : rasprave iz hrvatske crkvene prošlosti" sam kaže o svome porijeklu:
"Buturci ili Butorci po starini su Ličani, Bunjevci, uskoci, a potječu iz zapadne Hercegovine kao i svi Bunjevci. Borili su se protiv Turaka i Mlečana. Godine 1702. podigli su u Lici bunu protiv nove austrijske vlasti zbog pljačke sirotinje i ubili dva austrijska kapetana. Marko Butorac, vođa čete od 300 Bunjevaca vojnika, osuđen je na mletačke galije i pomilovan po zagovoru senjskoga biskupa Martina Brajkovića kod bečkoga Dvora.
Moji su dakle stari došli 1780. iz Like u Slavoniju, u selo Djedinu Riku, općina Ruševa, a kotar i županija Požega. Vjerojatno su došli iz sela Pazarište kod Perušića, jer se i jedna njiva u djedoričkom hataru zove Pazarišće. tako su prestali biti graničari, a postali kmetovi gospoštije Pleternica. Doseljeni pradjed zvao se Pavao, koga su redom naslijedili Ivan (1777-1848), Matija (1800-1855), Stjepan (1834-1882), Ivan (1852-1913), Antun (1875-1929), a to je moj poštovani i dragi otac" (Str. 189)