« natrag naprijed »
 Str: 123 ... 5   Dolje

Autor Tema: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....  (Posjeta: 48584 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran ÄŒlan
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • LiÄanka sam govor me odaje...
LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« : Kolovoza 26, 2007, 13:25:35 »
Životopis

Tesla se rodio u Hrvatskoj, u mjestu Smiljan kod Gospića, u srpskoj obitelji. Otac mu je bio pravoslavni svećenik. Nikola je pohaÄ‘ao gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu. Radeći Äetiri godine kao inženjer u BudimpeÅ¡ti i Parizu otkrio je okretno magnetsko polje i napravio prvi praktiÄni motor za izmjeniÄnu struju. 1884. godine odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - viÅ¡efazni sustav izmjeniÄnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine zaÅ¡tićuje patentom jednofazni i viÅ¡efazni elektromotor, sustav razvoÄ‘enja, viÅ¡efazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih.
U 1889. godini ostvaruje okretna dinama i transformatore izmjeniÄne struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate prouÄavanja fizioloÅ¡kog djelovanja struja na Äovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u lijeÄenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežiÄnog prijenosa *poruka i razvoÄ‘enju energije bežiÄnim metodama. U razdoblju 1896-1914. patentira seriju pronalazaka koji Äine osnovu suvremene radio-tehnike. Od njegovih 700 pronalazaka nekoliko desetaka je naÅ¡lo praktiÄnu upotrebu. U proljeće 1898. godine, na elektrotehniÄkoj izložbi u New Yorku prikazuje mogućnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetskim valovima. U 1934. izuÄava mogućnost razbijanja atomske jezgre pomoću elektrostatiÄkih generatora visokog napona.
Bio je nominiran za Nobelovu nagradu, koju nikad nije dobio.
Povodom obljetnice stogodišnjice Teslina rođenja 1956. godine, jedinica za gustoću magnetskog toka je nazvana Tesla (T).


Zanimljivosti

Nalazi se na popisu 100 Greatest Americans Discovery Chanella.
Dobio među prvih osam Zvijezdu slavnih Hrvata u Hrvatskoj ulici slavnih na šetalištu Slatina u Opatiji 14. ožujka 2006. godine (zajedno s Miroslavom Radmanom, Dragutinom Tadijanovićem, Miroslavom Krležom, Draženom Petrovićem, Janicom Kostelić, Krešimirom Ćosićem, Oliverom Dragojevićem)

Evidentirano
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #1 : Listopada 22, 2007, 03:26:01 »
Stjepan TomiÄić alias Alfons Dalma
novinar


© Copyright by Die Presse/Harald Hofmeister

 * 26. 5. 1919 OtoÄa c- † 28. 7. 1999 BeÄ (Austrija)  novinar

Vec sa 17 godina je isal u Zagreb i radil je kej slobodni novinar za katolicki list "Hrvatska straza". Za taj list je uostalom bil dopisnik iz Pariza. 1939 minja poslodavca i ide kod drugog katolickog lista "Hrvatski Glas". Nakon upostave NDH i zabrane tog lista TomiÄić prelazi u novinsku agenciju "Croatia". A od 1941 - 1943 je radil za novine NDH.
1945 probil se do BeÄ-a i kasnije u Salzburg, kadi uon minja jime i prezime u Alfons Dalma.

1945 poÄimlje nuovu karijeru kod "Salzburger Nachrichten" kadi je do 1954 urednik. Od 1954 do 1967 je glavni ureknik Minhenskog lista " Münchner Merkur". Dok ga 1967 ne pozove gosp. Bacher glavni intendant austrijske drzavne televizije za glavnog urednika ORF-a (Radio i televizija)! A od 1974 do 1986 je bil dopisnik iz Rima za ORF.
 Uostalom je i 1982 postal i profesor.

Nagrade:

1968 Karl-Renner Preis

Odlike:
Republika Italija " Grande Ufficiale"
Francuska "Chevalier de la Legion L`honneur" (Vitez francuske pocasne legije"
Republika Austrija "Goldenes Verdienstkreuz" (zlatni kriz zasluge)

Evidentirano

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #2 : Listopada 26, 2007, 00:46:50 »
Franjo BrozinÄević (1874.-1933.)

NapustivÅ¡i rodno Brinje, otiÅ¡ao je u Å vicarsku trbuhom za kruhom. Tamo je ubrzo pokrenuo vlastitu tvornicu, a proizvodio je - automobile! Njegova vozila postala su ponos Å vicarske automobilske industrije. Franjina tvornica nosila je ime "Franz Brozincevic Wetzikon", prema njegovu imenu i imenu mjesta u kojem je tvrtka bila smjeÅ¡tena. Pod trigramom "FBW" proizvedeno je toÄno 6685 vozila razliÄitih namjena. Neka od njih svojim dizajnom i funkcionalnošću su priliÄno revolucionarna za te godine a najznaÄajniji njegov doprinos auto-industriji je kardanski prijenos. Njegov najmlaÄ‘i sin Paul, prodao je tvornicu 1978. godine, a vlasnici "FBW-a" su osnovali "FBW club" u poÄast iznimnom Brinjaku i njegovim vozilima. Klub je kupio zemljiÅ¡te od 1600m2 i na njemu sagradio dvoranu u koju su smjestili razna vozila, agregate i arhivsku graÄ‘u.Muzej se nalazi u Wetzikonu, Zurhestrasse 95, blizu nekadaÅ¡nje tvornice. Gradnja muzeja stajala je oko 500.000 CHF.

kopirano s Wikipedije

evo i link http://www.fbw.ch/
Evidentirano

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #3 : Listopada 26, 2007, 00:47:49 »
Evo dobil sam sliku od jednuog original BrozinÄevića ;)

FBW AM 40 iz 1940 godine

http://img524.imageshack.us/img524/7103/fbwbo2.gif
LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....


Til bi se zafalit Albert-u Gysin-u iz Neuhausen-a na sliki i dopustenju da je mogu stavit na vu stranicu. Taj vuojni kamijuon stoji danas u muzeju!  I rekal je da mu se svida taj kamijuon, al da samo nemore prezime kako treba izgovorit   

Pravi liÄki kamijuon i jos se drzi i vozi!

http://img141.imageshack.us/img141/7386/milfzfbwtypxob8.jpg
LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....

Evidentirano

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #4 : Listopada 26, 2007, 00:48:18 »
Jedan diel tie bivse firme i danas nosi njegovo jime FRANZ (FRANJO)

http://img149.imageshack.us/img149/4320/logofranzkl6.gif
LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....


osnovana 1913 godine danas prodaje po cieloj Svicarskog aute vecinom marke Peugeot.


 240 zaposlenini u preko 26 autokuca.


Godisnje promet:
oko  CHF 150 Mio. ili EUR 100 Mio.

www.franz.ch
Evidentirano

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Ivan Krznarić
« Odgovori #5 : Studenoga 03, 2007, 01:56:24 »
Ivan Krznarić

http://img233.imageshack.us/img233/9250/krznaricrv5.jpg
LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....

http://img212.imageshack.us/img212/9343/krznaric2cx5.jpg
LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....


Rođen: Jezerane , 21. srpnja 1891 / Umrl: Zagreb, 8. listopada 1964

više na:

http://www.hnd.hr/novinar/Novinar07_02/Novinar0207.pdf
Evidentirano

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #6 : Studenoga 14, 2007, 01:18:34 »
Ferdinand KovaÄević (1838-1913)


 

Pionir hrvatske telegrafije LiÄanin Ferdinand KovaÄević 12. veljaÄe 1876. patentirao je pronalazak tzv. Dupleks veze koja je omogućila da se Morzeovi znakovi istodobno odaÅ¡ilju jednim vodom u suprotnim smjerovima. Patentna isprava, izdana u BeÄu pod brojem 4353, smatra se prvom u povijesti hrvatskog izumiteljstva.....


....Pionir hrvatske telegrafije. Godine 1869. imenovan je podgraÄ‘ovoÄ‘om telegrafa u Telegrafskom inspektoratu Hrvatske i Slavonije u Zagrebu, a od 1872. nalazi se na mjestu tajnika novoosnovane Telegrafske direkcije za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu. U patentnom uredu u BeÄu patentirao je 1876. novi postupak dupleks veza, a sliÄnu je patentnu ispravu dobio i od ministarstva u BudimpeÅ¡ti. Godine 1892. u Zagrebu je objavio knjigu Elektro magnetiÄni brzojav - osobitim obzirom na poÅ¡tansko-brzojavne odpravnike

Evidentirano

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #7 : Prosinca 08, 2007, 19:05:40 »
UÄitelj, rodio se 14.09.1863 u Prozoru kod OtoÄca
UÄiteljsku Å¡kolu zavrÅ¡io je u Petrinji.Služio u Jamarici
Pisao je u >>Preporodu<<, >>Smilju<<, >>Lovoru<<, kao omladinski pisac.


Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #8 : SijeÄnja 18, 2008, 12:21:24 »
Pa bi ga vim putiem (preko interneta) til zamolit da se i oun prikljuci za jednog deckića iz njegove zupanije! I da bude prisutan na koncertu u Otoscu jer ipak je to njegov resor.

Mislim na http://nasa-lika.com/index.php?option=com_content&task=view&id=859&Itemid=1 (Svaka ti cast Admine!!!)

Zato gospodine ministre Milinkoviću dodite i Vi (i vas kolega ministar Primorac će doć) i pomozite djetetu! Hvala Vam!
Evidentirano

Offline Tomislav

  • Stariji LiÄan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 116
  • Karma: +15/-3
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: LiÄki uÄitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #9 : VeljaÄe 08, 2008, 20:44:21 »
Andrija Å tampar


[float=left][/float][Hrvatski lijeÄnik Andrija Å tampar roÄ‘en je 1. rujna 1888. godine u selu Drenovac u blizini Slavonskog Broda u obitelji Ambroza i Katarine Å tampar, porijeklom iz Like (ÄŒanka). Nakon Å¡kolovanja u Vinkovcima odlazi u BeÄ gdje diplomira medicinu. Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno riziÄne skupine. Zalagao se za Å¡iroko zdravstveno prosvijećivanje ljudi smatrajući kako se na taj naÄin uspjeÅ¡no mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja - da je zdravlje stanje potpunog fiziÄkog, psihiÄkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i danas je uvažavana.

U skladu sa svojim svjetonazorom kako svi trebaju biti upućeni u osnove zdravstvene preventive odražvao je teÄajeve higijene odabranim seljacima koji su se poslije vraćali u svoja sela i prenosili steÄeno znanje svojim suseljanima. Njegov trud je zamijećen pa tako 1919. godine u Kraljevini SHS pri Ministarstvu zdravstva vodi Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu. Dok je obnaÅ¡ao ovu dužnost osnovao je 250 zdravstvenih ustanova, 6 epidemioloÅ¡kih zavoda, desetke stanica za prevenciju malarije, ambulanti za veneriÄne bolesti, dispanzera za tuberkulozu i Å¡kolskih poliklinika. TakoÄ‘er je utemeljio Centralni higijenski zavod u Beogradu, Institut za malariju u Trogiru i Institut za tropske bolesti u Skopju. Ni to nije sve - dok je bio na mjestu voditelja navdenog odjeljenja održao je 7000 predavanja o narodnom zdravlju koje je odluÅ¡alo 1.200.000 ljudi. Godine 1927. s skupinom zdravstvenih radnika osniva Å kolu narodnog zdravlja u Zagrebu. Njezinim direktorom postati će 1945. godine. Iste godine postaje profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te rektor zagrebaÄkog SveuÄiliÅ¡ta. Naredne godine (1946.) postaje Älan Odbora za osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Godinu dana kasnije postaje Älanom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas: HAZU), a ubrzo i njen predsjednik. Na tu funkciju izbaran je u tri navrata: 1951., 1954. i 1957. godine. Prvim predsjednikom Svjetske zdravstvene organizacije postaje 1948., a Å¡to je svojevrsno priznanje njegovom osobitom zalaganju za utemeljenje ove organizacije. Nekoliko godina kasnije (1952.) ponovno je izabran za dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Tri godine kasnije (1955.) na 7. zasjednjanju Svjetske zdravstvene organizacije dobiva medalju i nagradu zaklade Leonarda Bernarda, najveće meÄ‘unarodno priznanje za zasluge u socijalnoj medicini. UnatoÄ godinama Andrija Å tampar ne posustaje pa tako 1958. godine sudjeluje u razgovorima za utemeljenje Europskog udruženja Å¡kola narodnog zdravlja (ASPHER). Zahvaljujući njemu prvi sastanak ove organizacije održan je upravu u Zagrebu. Kao priznanje njegovu radu medalja koju ova organizacija dodjeljuje svake druge godine za zasluge u javnom zdravstvu nosi upravo ime Andrije Å tampara.

Osim u Hrvatskoj Andrija Å tampar doprinosio je narodnom zdravlju i diljem svijeta. Tako je kao struÄnjak Lige naroda boravio u Sjedinjenim Državama i Kanadi, dok je u Kini pomagao suzbijanje epidemije zaraznih bolesti. U Kini je takoÄ‘er sudjelovao u postavljanju temelja javnog zdravstva. Kao medicinski uglednik držao je mnoga predavanja u poznatim svjetskim srediÅ¡tima: Berlinu, Münchenu, VarÅ¡avi, Pragu, BudimpeÅ¡ti, Sofiji, Ateni i Istanbulu. U svojim govorima prvi je spomenuo lijeÄniÄke pogreÅ¡ke Å¡to u zdravstvenim krugovima nije bilo baÅ¡ najbolje primljeno. Iako nikada nije bio politiÄki aktivan gotovo u pravilo bio je nepodoban za svaki novonastali režim. U Kraljevini Jugoslaviji kralj Aleksandar prisilno ga je umirovio nakon Å¡to je odbio mjesto ministra unutarnjih poslova, a u vrijeme 2. svjetskog rata bio je u zatvoru u Grazu. Miroslav Krleža govoreći o slobodnim zidarima jednom prilikom apostrofirao je Andriju Å tampara: Prije rata svugdje ih je bilo, u policiji, umjetniÄkim i kulturnim vrhovima, meÄ‘u biznismenima, vojnicima, svećenicima... Za rata ih je Pavelić jednim djelom pohapsio, odležali su nekoliko mjeseci. Poslije su ispali heroji, pa su i JAZU, tako reći na juriÅ¡, na Äelu s Andrijom Å tamparom osvojili.


Evidentirano
 Str: 123 ... 5   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle LiÄke novine TV & Radio
VeÄernji list OtoÄac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP PlitviÄka Jezera Zdravlje LiÄke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ OtoÄac Ordinacija Lika Expres HR OtoÄac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top