« natrag naprijed »
 Str: 12345   Dolje

Autor Tema: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....  (Posjeta: 47847 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Tomislav

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 116
  • Karma: +15/-3
  • Spol: Muški
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #10 : Veljače 08, 2008, 21:18:48 »
NIKOLA TESLA

Najslavnij Ličan, genija iz naše Like koji svakako zaslužuje da ga spomenemo jer je čovjek koji je osvjetlio svijet:

NIKOLA TESLA (Smiljan kraj Gospića10. srpnja 1856. - New York 7. siječnja 1943.)
Znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u području elektrotehnike i radio-tehnike, te je otkrio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja.
Tesla se rodio u Hrvatskoj, u mjestu Smiljan kod Gospića.Nikola je pohađao gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu otkrio je okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju. 1884. godine odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sustav razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih.
U 1889. godini ostvaruje okretna dinama i transformatore izmjenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog djelovanja struja na čovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u liječenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežičnog prijenosa *poruka i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju 1896-1914. patentira seriju pronalazaka koji čine osnovu suvremene radio-tehnike. Od njegovih 700 pronalazaka nekoliko desetaka je našlo praktičnu upotrebu. U proljeće 1898. godine, na elektrotehničkoj izložbi u New Yorku prikazuje mogućnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetskim valovima. U 1934. izučava mogućnost razbijanja atomske jezgre pomoću elektrostatičkih generatora visokog napona.
Bio je nominiran za Nobelovu nagradu, koju nikad nije dobio.
Povodom obljetnice stogodišnjice Teslina rođenja 1956. godine, jedinica za gustoću magnetskog toka je nazvana Tesla (T).
Nalazi se na popisu 100 Greatest Americans Discovery Chanella
1983. Američka pošta izdaje marku s Teslinim likom
1984. U Sacramentu formiran hard-rock band "Tesla"
1997. U posebnom izdanju magazina Life uvršten na 57. mjesto popisa 100 najutjecajnijih ljudi u posljednjih 1000 godina
2005. Izabran među 100 najzaslužnijih Amerikanaca u okviru javnog glasanja u organizaciji američke televizije Discovery.

Tesla je jedan od samo 14 svjetskih znanstvenika po kojima je nazvana fizikalna jedinica u međunarodnom sustavu. Osim njega, ta rijetka čast pripala je još Newtonu, Pascalu, Ohmu, Coulombu, Volti, Jouleu, Amperu, Faradayu, Wattu, Weberu, Henryju, Kelvinu i Hertzu. Tesla je mjerna jedinica za elektromagnetsko polje, a oznaka je T. U tom elitnom društvu Tesla je najmlađi (rođen 1856.), a najstariji je Pascal (rođen 1623.).

Tesla je među svjetskim zaslužnicima po kojima su astronomi nazvali brda i kratere (promjera 43 km) na Mjesecu. U ovom se slučaju našao u društvu jednoga drugoga hrvatskog velikana - Ruđera Boškovića, ali i, primjerice, Isaaca Newtona, Alberta Einsteina i Julija Cezara. U SAD postoji grad Tesla, u Kanadi jezero Tesla, a i jedan asteroid nosi po njemu ime.

Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije ostvarile. U čast stogodišnjice Teslina rođenja Međunarodna elektrokomisija nazvala je njegovim imenom jedinicu elektromagnetske indukcije Tesla (znak - T).

U Češkoj jedna tvornica žarulja nosi njegovo ime, dok u Hrvatskoj postoji tvrtka Nikola Tesla - Ericsson koja se prvenstveno bavi telefonijom, no u mnogim drugim zemljama poput SAD, V.Britanije, Rusije, Njemačke postoje tvrtke koje nose njegovo ime.

Bio je inspiracija i Konstantinu Koukias za skladanje opere Tesla
[/i]
Evidentirano

Offline Ivka

  • Mladi Ličan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 62
  • Karma: +5/-4
  • Spol: Ženski
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #11 : Veljače 12, 2008, 22:41:20 »
Evo jos malo o "nasem ministru":

Dr.Darko Milinovic ozenjen je Blazenkom (rodj.Novacic)
Otac dviju kceri i sina


Obrazovanje:
2002. Ocekuje obranu magistarskog rada
1996. Polozio specijalisticki ispit iz Ginekologije i opstetricije
1987. Zavrsio Medicinski fakultet u Zagrebu


Profesionalna karijera
2002. Izabran za ravnatelja Opce bolnice u Gospicu
2000. Voditelj Odjela za ginekoloske bolesti i porodnistvo
1998-2002. Ravnatelj Opce bolnice Gospic


Politicka karijera
2000-2002. Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Gospic
1998-2002. Clan Poglavarstva Grada Gospica
2002. Izabran za Predsjednika Zupanijskog odbora HDZ-a Licko-Senjske
2002. Dozupan Licko-Senjske zupanije
2003. Izabran za clana Predsjednistva HDZ-a


Strani jezici
Engleski


Hobi
skijanje, mali nogomet, glazba


Evidentirano

Offline Ivka

  • Mladi Ličan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 62
  • Karma: +5/-4
  • Spol: Ženski
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #12 : Veljače 13, 2008, 09:56:11 »
Nikica Valentic rodjen je u Gospicu 24.studenog 1950 godine.

Na Pravnom fakultetu Sveucilista u Zagrebu diplomirao je 1974 godine.
Specijalist je za investicijske Ugovore, statusno trgovacko pravo, poreze i poslove s nekretninama. Od 1990 godine, pa sve do preuzimanja premijerskih duznosti, bio je Generalni direktor INA-industrija nafte d.d. (najveceg hrvatskog proizvodjaca naftnih derivata).

Od 03.travnja 1993 pa do 07.studenog 1995. obnasao je duznost hrvatskog premijera. Za Valenticeva mandata Hrvatska je zaustavila inflaciju, stabilizirala tecaj domace valute te potom dana 30.svibnja 1994 godine uvela valutu, kunu.
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Vale Vouk
« Odgovori #13 : Veljače 25, 2008, 17:28:28 »
Vale Vouk (Gospić, 21. veljače 1886. - Zagreb, 27. studenog 1962.), hrvatski botaničar slovenskog porijekla.

Potječe iz obitelji farmaceuta, porijeklom iz Slovenije. Njegov rođak Valentin Vouk, otvorio je prvu ljekarnu u Lici 1865. godine.

Maturirao je na gospićkoj gimnaziji 1909. godine, a diplomirao je i doktorirao u Beču. Od 1913. do 1956. uz kraći prekid za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je profesor anatomije i fiziologije na Sveučilištu u Zagrebu te upravitelj Botaničkog zavoda i vrta. Pridonio je osnivanju Oceanografskog instituta u Splitu 1930., obnovi Instituta za biologiju mora u Rovinju i Dubrovniku te je organizirao arboretum u Trstenu
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Mladen Kauzlarić
« Odgovori #14 : Veljače 25, 2008, 17:35:14 »
Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. siječnja 1896. – Zagreb, 6. rujna 1971.), hrvatski arhitekt.

[float=left][/float]1906. u Zagrebu pohađa I. realnu gimnaziju. Nakon što prekida školovanje u gimnaziji 1911. upisuje se u Građevnu stručnu školu pri tadašnjoj Obrtnoj školi. Nakon završene Građevne škole zbog rata ne može nastaviti školovanje te se zapošljava od 1917. do 1921. u građevnom poduzeću „Payer i Riszner“, gdje kao građevni tehničar vodi nadzor nad gradnjama. Godine 1921. na preporuku Juraja Denzlera zapošljava se u atelijeru arhitekta Huge Ehrlicha. U Ehrlichovom atelijeru radi do 1931. U to vrijeme ostvariti će i uspješnu suradnju s arhitektima Jurajom Denzlerom i Stjepanom Gombošem. Istovremeno Kauzlarić se 1926. upisuje na Arhitektonski odjel Drage Iblera pri Likovnoj akademiji. Godine 1927. polaže stručni ispit i dobiva titulu ovlaštenog graditelja a po svršetku Iblerovog tečaja stekao je i zvanje akademskog arhitekta. Godine 1940. zapošljava se na tadašnjem Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Mladen Kauzlarić umire u Zagrebu 6. rujna 1971. godine u sedamdeset i šestoj godini života.

Nakon 2. svjetskog rata Mladen Kauzlarić imenovan je na Tehničkom fakultetu za predstojnika Kabineta za prostorno i tehničko crtanje (1946.- 1948.) a potom za predstojnika Kabineta za projektiranje zgrada i interieura (1948. – 1952.). U isto vrijeme član je stručnog savjeta Arhitektonskog projektnog zavoda, a od 1950. dopisni je član JAZU- Odjela za likovnu umjetnost i muziku. Godine 1955. doktorirao je a od 1958. u nekoliko je navrata predstojnik Zavoda za projektiranje društvenih građevina. Redovnim članom Odjela za likovne umjetnosti JAZU imenovan je 1962. Godine 1965. dodjeljena mu je nagrada za životno djelo „Vladimir Nazor“, a godinu poslije odlazi u mirovinu.
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #15 : Veljače 28, 2008, 20:56:33 »
Vid Balenović – rođen u Kruščici kraj Klanca 1883.-1970.



Pohađao školu u Klancu. Završio filozofski fakultet. Bavio se između ostalog i pitanjima etnologije. Napisao udžbenik Etnologija za više razrede srednjih i sličnih škola 1940
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Mihovil Pećina
« Odgovori #16 : Veljače 28, 2008, 20:58:20 »
Mihovil Pećina – rođen 1888.g. u Klancu. Pohađao školu u Klancu. Završio šumarski fakultet u Grazu. Bavio se upravljanjem, održavanjem šuma posebne namjene i radio u državnim institucijama na zaštiti i šumarstvu kao privredni i državni dužnosnik. Umro u Zagrebu 1976. g
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #17 : Veljače 28, 2008, 21:00:54 »
David Starčević rođen 1840. u Velikom Žitniku. Pohađao školu u Klancu. Bio pravnik, advokat i političar. Umro u Jaski 1908.g.


Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Marko Došen
« Odgovori #18 : Ožujka 15, 2008, 22:50:08 »
Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar

Završio je pučku školu u Lici i jedan razred gimnazije u Bjelovaru. Počeo se baviti trgovinom, ali 1890. odlazi u Rusiju i otvara knjižnicu u Sankt Petersburgu. U suradnji s ruskim povjesničarom M. Filipovim izdaje knjigu "Hrvati i njihova borba s Austrijom". Vratio se u Gospić 1893., a godinu poslije osnovao je tjednik "Hrvat", koji je uređivao deset godina. Zastupnik je Starčevićeve stranke prava u Hrvatskom saboru od 1913. do 1918. Poslije 1918. član je HRSS-a. Izabran je za zastupnika na izborima 1920., 1923. i 1925. Nakon sporazuma Pašić - Radić 1925. prekida suradnju sa Stjepanom Radićem. Nakon uvođenja šestosiječanjske diktature pristupa ustaškom pokretu. Jedan je od organizatora Velebitskog ustanka 1932. Prije izvođenja akcije odlazi u emigraciju i pridružuje se Anti Paveliću u Italiji. Nakon proglašenja NDH-a vratio se u Hrvatsku i postao predsjednikom Hrvatskog državnog sabora. Usprkos poodmakloj dobi i teškoj bolesti predvodi skupinu saborskih zastupnika, koja je 30. studenog 1942. predala Anti Paveliću poduži memorandum, koji sadrži ozbiljnu kritiku vanjske i unutarnje politike NDH. U memorandumu se kritiziraju Rimski ugovori i demografsko uništenje hrvatskog naroda u Dalmaciji, zahtijeva se rješenje pitanja Dalmacije i Hrvatskog primorja, upozorava se na korupciju i nestručnost u upravi, na nezakonite postupke u logorima i opći osjećaj pravne nesigurnosti. Zahtijeva se reorganizacija i novi saziv Sabora, poboljšanje stanja u upravi i vojsci, puštanje iz logora svih koji su tamo neopravdano zatočeni i zatvaranje samo na temelju redovnog sudskog postupka. Reakcija je brzo uslijedila, u prosincu, Sabor je raspušten, ali je Marko Došen i dalje ostao na čelu njegova Predsjedništva. Godine 1944. imenovan je vitezom. Umro je u rujnu 1944. u 85 godini života.


Evidentirano

Offline jodevcic

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 0
  • Postova: 417
  • Karma: +5/-0
  • Spol: Muški
  • I od majke i od Boga sin sam roda,Hrvatskoga
    • PORTAL HRVATSKOG BOŠNJAČKOG ZAJEDNIŠTVA
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #19 : Ožujka 16, 2008, 09:30:43 »
Slavko Degoricija (Kompolje kod Otočca, 18. travnja 1931. ) učitelj, profesor povijesti, hrvatski političar.

Rođen je kao četvrto dijete u obitelji Jure Degoricije i Marije Fajdetić. Nakon pučke škole u Kompolju i niže realne gimnazije u Otočcu, odmah nakon mature 1947. godine u rujnu iste godine položio je "Časnu zakletvu za državnu službu FNRJ" i imenovan privremenim učiteljem pripravnikom u Dugom Dolu. Tijekom slijedećih godina učiteljski posao obavljao je u Narodnim školama u Rudopolju, Babinom Potoku Gornjem i Kompolju. Nastavio je školovanje u Učiteljskoj školi u Gospiću, a diplomirao je na Učiteljskoj školi u Rijeci 25. lipnja 1952. godine. Redovni vojni rok u JNA odslužio je u Makedoniji, gdje je završio "Školu rezervnih pješadijskih oficira" i stekao čin rezervnog potporučnika. U listopadu 1953. godine mobiliziran je u rezervni sastav JNA i upućen na talijansku granicu tijekom "Tršćanske krize".

U prosincu 1953. godine primljen je u državnu službu kao pripravnik za zvanje učitelja Narodne šestogodišnje škole u Srpskom Selištu, a stručni ispit za zvanje učitelja položio je u svibnju 1955. u Zagrebu i promoviran u zvanje učitelja III vrste u Narodnoj šestogodišnjoj školi u Osekovu. Od kolovoza 1956. do kolovoza 1957. je državni službenik općine Ivanić Grad i ravnatelj u Narodnoj osmogodišnjoj školi Ivanić Kloštar.

U Kotarskom komitetu u Kutini vršio je dužnost sekretara Komisije za povijest radničkog pokreta i KPJ, sakupljajući povijesnu građu na temelju koje je uredio i izdao knjigu "Fragmenti NOB-a u Moslavini". Godine 1960. imenovan je direktorom "Muzeja i arhiva narodne revolucije u Kutini", koji se otvorio u adaptiranom dvorcu Erdödy u centru Kutine, a 1963. godine preimenovan je u "Muzej Moslavine". Uz redovan posao, upisao je studij povijesti na Filozoskom fakultetu Zagrebu i 1970. stekao titulu profesora povijesti. Pisao je sa svojim suradnicima za časopis Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Arheološki pogled, Vjesnik, Moslavački list i Jedinstvo. Godine 1962. stekao je status počasnog konzervatora Konzervatorskog zavoda Narodne Republike Hrvatske, a od prosinca 1970. godine do veljače 1972. godine bio je zamjenik predsjednika Skupštine općine Kutina. Jedan je od osnivača Matice Hrvatske u Kutini, a zbog sudioništva u Hrvatskom proljeću 1971. godine, politički je proganjan i ostao je bez posla. Godine 1973. dolazi u Zagreb i zapošljava se u Auto moto savezu Hrvatske, u kojem radi do 1986. godine, a nakon toga u Saobraćajnom centru do 1990. godine.

Politička karijera
17. lipnja 1989. godine sudionik je onivačke skupštine HDZ-a u Zagrebu, a na prvom saboru HDZ-a izabran je za predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a.  Kao član predsjedništva HDZ-a i predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a, boravio je u Kanadi, Australiji, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Austriji i Mađarskoj s ciljem upoznavanja hrvatske dijaspore, političara i vlada tih zemalja s agresijom Srbije, Crne Gore i JNA na Republiku Hrvatsku, te prikupljanje raznovrsne pomoći tijekom Domovinskog rata i poslijeratne obnove.

Na prvim parlamentarnim izborima 1990. godine izabran je za zastupnika u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske u Vijeće općina, kojem je bio predsjednik, a istovremeno je bio i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a za sva tri vijeća Sabora. U drugoj Vladi Republike Hrvatske imenovan je zamjenikom ministra unutarnjih poslova. Za vrijeme drugog mandata saziva Sabora (1992. - 1995. godine) ponovno je izabran za zastupnika HDZ-a i predsjednika Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.  Bio je član i voditelj Izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore s lokalnim vlastima Srba u Republici Hrvatskoj i prisutnim međunarodnim asocijacijama (UNPROFOR, OUN, ECMM i drugim) s kojima je u tom razdoblju održao pedeset i dva susreta.

Od 1991. do 1994. godine obavljao je i dužnost predsjednika Upravnog odbora Industrije nafte (INA).

Zajedno sa Stjepanom Mesićem i Josipom Manolićem 1994. godine napušta HDZ i osnivaju Hrvatske nezavisne demokrate (HND). Nakon spajanja te stranke s Hrvatskom narodnom strankom (HNS), napušta političku djelatnost i posvećuje se dobrovoljnom radu u udruzi Ličana Vila Velebita u Zagrebu, čiji je bio predsjednik od 2000. - 2005. godine. Nakon prestanka rada u udruzi Vila Velebita započeo je na prikupljanju podataka i građe za knjigu pod radnim nazivom "Je li bilo uzalud?", čije ime završetkom rada na rukopisu mijenja u "Nije bilo uzalud".


Evidentirano
 Str: 12345   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle Ličke novine TV & Radio
Večernji list Otočac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP Plitvička Jezera Zdravlje Ličke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ Otočac Ordinacija Lika Expres HR Otočac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top