Autor Tema: Li─Źki u─Źitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....  (Posjeta: 45026 )

0 ─îlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Tomislav

  • Stariji Li─Źan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 116
  • Karma: +15/-3
  • Spol: Mu┼íki
Odg: Li─Źki u─Źitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #10 : Velja─Źe 08, 2008, 21:18:48 »
NIKOLA TESLA

Najslavnij Li─Źan, genija iz na┼íe Like koji svakako zaslu┼żuje da ga spomenemo jer je ─Źovjek koji je osvjetlio svijet:

NIKOLA TESLA (Smiljan kraj Gospi─ça10. srpnja 1856. - New York 7. sije─Źnja 1943.)
Znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u podru─Źju elektrotehnike i radio-tehnike, te je otkrio okretno magnetsko polje i vi┼íefazni sustav izmjeni─Źnih struja.
Tesla se rodio u Hrvatskoj, u mjestu Smiljan kod Gospi─ça.Nikola je poha─Ĺao gimnaziju u Gospi─çu i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu. Rade─çi ─Źetiri godine kao in┼żenjer u Budimpe┼íti i Parizu otkrio je okretno magnetsko polje i napravio prvi prakti─Źni motor za izmjeni─Źnu struju. 1884. godine odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najva┼żnijih otkri─ça - vi┼íefazni sustav izmjeni─Źnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine za┼íti─çuje patentom jednofazni i vi┼íefazni elektromotor, sustav razvo─Ĺenja, vi┼íefazni transformator sa ┼żeljeznom jezgrom i 18 drugih.
U 1889. godini ostvaruje okretna dinama i transformatore izmjeni─Źne struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate prou─Źavanja fiziolo┼íkog djelovanja struja na ─Źovjekovo tijelo i predla┼że njihovu primjenu u lije─Źenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju be┼żi─Źnog prijenosa *poruka i razvo─Ĺenju energije be┼żi─Źnim metodama. U razdoblju 1896-1914. patentira seriju pronalazaka koji ─Źine osnovu suvremene radio-tehnike. Od njegovih 700 pronalazaka nekoliko desetaka je na┼ílo prakti─Źnu upotrebu. U prolje─çe 1898. godine, na elektrotehni─Źkoj izlo┼żbi u New Yorku prikazuje mogu─çnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetskim valovima. U 1934. izu─Źava mogu─çnost razbijanja atomske jezgre pomo─çu elektrostati─Źkih generatora visokog napona.
Bio je nominiran za Nobelovu nagradu, koju nikad nije dobio.
Povodom obljetnice stogodi┼ínjice Teslina ro─Ĺenja 1956. godine, jedinica za gusto─çu magnetskog toka je nazvana Tesla (T).
Nalazi se na popisu 100 Greatest Americans Discovery Chanella
1983. Ameri─Źka po┼íta izdaje marku s Teslinim likom
1984. U Sacramentu formiran hard-rock band "Tesla"
1997. U posebnom izdanju magazina Life uvršten na 57. mjesto popisa 100 najutjecajnijih ljudi u posljednjih 1000 godina
2005. Izabran me─Ĺu 100 najzaslu┼żnijih Amerikanaca u okviru javnog glasanja u organizaciji ameri─Źke televizije Discovery.

Tesla je jedan od samo 14 svjetskih znanstvenika po kojima je nazvana fizikalna jedinica u me─Ĺunarodnom sustavu. Osim njega, ta rijetka ─Źast pripala je jo┼í Newtonu, Pascalu, Ohmu, Coulombu, Volti, Jouleu, Amperu, Faradayu, Wattu, Weberu, Henryju, Kelvinu i Hertzu. Tesla je mjerna jedinica za elektromagnetsko polje, a oznaka je T. U tom elitnom dru┼ítvu Tesla je najmla─Ĺi (ro─Ĺen 1856.), a najstariji je Pascal (ro─Ĺen 1623.).

Tesla je me─Ĺu svjetskim zaslu┼żnicima po kojima su astronomi nazvali brda i kratere (promjera 43 km) na Mjesecu. U ovom se slu─Źaju na┼íao u dru┼ítvu jednoga drugoga hrvatskog velikana - Ru─Ĺera Bo┼íkovi─ça, ali i, primjerice, Isaaca Newtona, Alberta Einsteina i Julija Cezara. U SAD postoji grad Tesla, u Kanadi jezero Tesla, a i jedan asteroid nosi po njemu ime.

Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije ostvarile. U ─Źast stogodi┼ínjice Teslina ro─Ĺenja Me─Ĺunarodna elektrokomisija nazvala je njegovim imenom jedinicu elektromagnetske indukcije Tesla (znak - T).

U ─îe┼íkoj jedna tvornica ┼żarulja nosi njegovo ime, dok u Hrvatskoj postoji tvrtka Nikola Tesla - Ericsson koja se prvenstveno bavi telefonijom, no u mnogim drugim zemljama poput SAD, V.Britanije, Rusije, Njema─Źke postoje tvrtke koje nose njegovo ime.

Bio je inspiracija i Konstantinu Koukias za skladanje opere Tesla
[/i]

Offline Ivka

  • Mladi Li─Źan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 62
  • Karma: +5/-4
  • Spol: ┼Żenski
Odg: Li─Źki u─Źitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #11 : Velja─Źe 12, 2008, 22:41:20 »
Evo jos malo o "nasem ministru":

Dr.Darko Milinovic ozenjen je Blazenkom (rodj.Novacic)
Otac dviju kceri i sina


Obrazovanje:
2002. Ocekuje obranu magistarskog rada
1996. Polozio specijalisticki ispit iz Ginekologije i opstetricije
1987. Zavrsio Medicinski fakultet u Zagrebu


Profesionalna karijera
2002. Izabran za ravnatelja Opce bolnice u Gospicu
2000. Voditelj Odjela za ginekoloske bolesti i porodnistvo
1998-2002. Ravnatelj Opce bolnice Gospic


Politicka karijera
2000-2002. Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Gospic
1998-2002. Clan Poglavarstva Grada Gospica
2002. Izabran za Predsjednika Zupanijskog odbora HDZ-a Licko-Senjske
2002. Dozupan Licko-Senjske zupanije
2003. Izabran za clana Predsjednistva HDZ-a


Strani jezici
Engleski


Hobi
skijanje, mali nogomet, glazba



Offline Ivka

  • Mladi Li─Źan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 62
  • Karma: +5/-4
  • Spol: ┼Żenski
Odg: Li─Źki u─Źitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #12 : Velja─Źe 13, 2008, 09:56:11 »
Nikica Valentic rodjen je u Gospicu 24.studenog 1950 godine.

Na Pravnom fakultetu Sveucilista u Zagrebu diplomirao je 1974 godine.
Specijalist je za investicijske Ugovore, statusno trgovacko pravo, poreze i poslove s nekretninama. Od 1990 godine, pa sve do preuzimanja premijerskih duznosti, bio je Generalni direktor INA-industrija nafte d.d. (najveceg hrvatskog proizvodjaca naftnih derivata).

Od 03.travnja 1993 pa do 07.studenog 1995. obnasao je duznost hrvatskog premijera. Za Valenticeva mandata Hrvatska je zaustavila inflaciju, stabilizirala tecaj domace valute te potom dana 30.svibnja 1994 godine uvela valutu, kunu.

Offline velebitska-plava

  • Senior ─îlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: ┼Żenski
Vale Vouk
« Odgovori #13 : Velja─Źe 25, 2008, 17:28:28 »
Vale Vouk (Gospi─ç, 21. velja─Źe 1886. - Zagreb, 27. studenog 1962.), hrvatski botani─Źar slovenskog porijekla.

Potje─Źe iz obitelji farmaceuta, porijeklom iz Slovenije. Njegov ro─Ĺak Valentin Vouk, otvorio je prvu ljekarnu u Lici 1865. godine.

Maturirao je na gospi─çkoj gimnaziji 1909. godine, a diplomirao je i doktorirao u Be─Źu. Od 1913. do 1956. uz kra─çi prekid za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je profesor anatomije i fiziologije na Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu te upravitelj Botani─Źkog zavoda i vrta. Pridonio je osnivanju Oceanografskog instituta u Splitu 1930., obnovi Instituta za biologiju mora u Rovinju i Dubrovniku te je organizirao arboretum u Trstenu


Offline velebitska-plava

  • Senior ─îlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: ┼Żenski
Mladen Kauzlari─ç
« Odgovori #14 : Velja─Źe 25, 2008, 17:35:14 »
Mladen Kauzlari─ç (Gospi─ç, 10. sije─Źnja 1896. ÔÇô Zagreb, 6. rujna 1971.), hrvatski arhitekt.

[float=left][/float]1906. u Zagrebu poha─Ĺa I. realnu gimnaziju. Nakon ┼íto prekida ┼íkolovanje u gimnaziji 1911. upisuje se u Gra─Ĺevnu stru─Źnu ┼íkolu pri tada┼ínjoj Obrtnoj ┼íkoli. Nakon zavr┼íene Gra─Ĺevne ┼íkole zbog rata ne mo┼że nastaviti ┼íkolovanje te se zapo┼íljava od 1917. do 1921. u gra─Ĺevnom poduze─çu ÔÇ×Payer i RisznerÔÇť, gdje kao gra─Ĺevni tehni─Źar vodi nadzor nad gradnjama. Godine 1921. na preporuku Juraja Denzlera zapo┼íljava se u atelijeru arhitekta Huge Ehrlicha. U Ehrlichovom atelijeru radi do 1931. U to vrijeme ostvariti ─çe i uspje┼ínu suradnju s arhitektima Jurajom Denzlerom i Stjepanom Gombo┼íem. Istovremeno Kauzlari─ç se 1926. upisuje na Arhitektonski odjel Drage Iblera pri Likovnoj akademiji. Godine 1927. pola┼że stru─Źni ispit i dobiva titulu ovla┼ítenog graditelja a po svr┼íetku Iblerovog te─Źaja stekao je i zvanje akademskog arhitekta. Godine 1940. zapo┼íljava se na tada┼ínjem Arhitektonskom odjelu Tehni─Źkog fakulteta u Zagrebu. Mladen Kauzlari─ç umire u Zagrebu 6. rujna 1971. godine u sedamdeset i ┼íestoj godini ┼żivota.

Nakon 2. svjetskog rata Mladen Kauzlari─ç imenovan je na Tehni─Źkom fakultetu za predstojnika Kabineta za prostorno i tehni─Źko crtanje (1946.- 1948.) a potom za predstojnika Kabineta za projektiranje zgrada i interieura (1948. ÔÇô 1952.). U isto vrijeme ─Źlan je stru─Źnog savjeta Arhitektonskog projektnog zavoda, a od 1950. dopisni je ─Źlan JAZU- Odjela za likovnu umjetnost i muziku. Godine 1955. doktorirao je a od 1958. u nekoliko je navrata predstojnik Zavoda za projektiranje dru┼ítvenih gra─Ĺevina. Redovnim ─Źlanom Odjela za likovne umjetnosti JAZU imenovan je 1962. Godine 1965. dodjeljena mu je nagrada za ┼żivotno djelo ÔÇ×Vladimir NazorÔÇť, a godinu poslije odlazi u mirovinu.


Offline velebitska-plava

  • Senior ─îlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: ┼Żenski
Odg: Li─Źki u─Źitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #15 : Velja─Źe 28, 2008, 20:56:33 »
Vid Balenovi─ç ÔÇô ro─Ĺen u Kru┼í─Źici kraj Klanca 1883.-1970.



Poha─Ĺao ┼íkolu u Klancu. Zavr┼íio filozofski fakultet. Bavio se izme─Ĺu ostalog i pitanjima etnologije. Napisao ud┼żbenik Etnologija za vi┼íe razrede srednjih i sli─Źnih ┼íkola 1940


Offline velebitska-plava

  • Senior ─îlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: ┼Żenski
Mihovil Pe─çina
« Odgovori #16 : Velja─Źe 28, 2008, 20:58:20 »
Mihovil Pe─çina ÔÇô ro─Ĺen 1888.g. u Klancu. Poha─Ĺao ┼íkolu u Klancu. Zavr┼íio ┼íumarski fakultet u Grazu. Bavio se upravljanjem, odr┼żavanjem ┼íuma posebne namjene i radio u dr┼żavnim institucijama na za┼ítiti i ┼íumarstvu kao privredni i dr┼żavni du┼żnosnik. Umro u Zagrebu 1976. g

Offline velebitska-plava

  • Senior ─îlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: ┼Żenski
Odg: Li─Źki u─Źitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #17 : Velja─Źe 28, 2008, 21:00:54 »
David Star─Źevi─ç ro─Ĺen 1840. u Velikom ┼Żitniku. Poha─Ĺao ┼íkolu u Klancu. Bio pravnik, advokat i politi─Źar. Umro u Jaski 1908.g.



Offline velebitska-plava

  • Senior ─îlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: ┼Żenski
Marko Došen
« Odgovori #18 : O┼żujka 15, 2008, 22:50:08 »
Marko Do┼íen (Mu┼íaluk kraj Gospi─ça, 7. srpnja 1859. ÔÇô Zagreb, 7. rujna 1944.) ÔÇô hrvatski politi─Źar

Zavr┼íio je pu─Źku ┼íkolu u Lici i jedan razred gimnazije u Bjelovaru. Po─Źeo se baviti trgovinom, ali 1890. odlazi u Rusiju i otvara knji┼żnicu u Sankt Petersburgu. U suradnji s ruskim povjesni─Źarom M. Filipovim izdaje knjigu "Hrvati i njihova borba s Austrijom". Vratio se u Gospi─ç 1893., a godinu poslije osnovao je tjednik "Hrvat", koji je ure─Ĺivao deset godina. Zastupnik je Star─Źevi─çeve stranke prava u Hrvatskom saboru od 1913. do 1918. Poslije 1918. ─Źlan je HRSS-a. Izabran je za zastupnika na izborima 1920., 1923. i 1925. Nakon sporazuma Pa┼íi─ç - Radi─ç 1925. prekida suradnju sa Stjepanom Radi─çem. Nakon uvo─Ĺenja ┼íestosije─Źanjske diktature pristupa usta┼íkom pokretu. Jedan je od organizatora Velebitskog ustanka 1932. Prije izvo─Ĺenja akcije odlazi u emigraciju i pridru┼żuje se Anti Paveli─çu u Italiji. Nakon progla┼íenja NDH-a vratio se u Hrvatsku i postao predsjednikom Hrvatskog dr┼żavnog sabora. Usprkos poodmakloj dobi i te┼íkoj bolesti predvodi skupinu saborskih zastupnika, koja je 30. studenog 1942. predala Anti Paveli─çu podu┼żi memorandum, koji sadr┼żi ozbiljnu kritiku vanjske i unutarnje politike NDH. U memorandumu se kritiziraju Rimski ugovori i demografsko uni┼ítenje hrvatskog naroda u Dalmaciji, zahtijeva se rje┼íenje pitanja Dalmacije i Hrvatskog primorja, upozorava se na korupciju i nestru─Źnost u upravi, na nezakonite postupke u logorima i op─çi osje─çaj pravne nesigurnosti. Zahtijeva se reorganizacija i novi saziv Sabora, pobolj┼íanje stanja u upravi i vojsci, pu┼ítanje iz logora svih koji su tamo neopravdano zato─Źeni i zatvaranje samo na temelju redovnog sudskog postupka. Reakcija je brzo uslijedila, u prosincu, Sabor je raspu┼íten, ali je Marko Do┼íen i dalje ostao na ─Źelu njegova Predsjedni┼ítva. Godine 1944. imenovan je vitezom. Umro je u rujnu 1944. u 85 godini ┼żivota.



Offline jodevcic

  • Senior ─îlan
  • ****
  • Points: 0
  • Postova: 417
  • Karma: +5/-0
  • Spol: Mu┼íki
  • I od majke i od Boga sin sam roda,Hrvatskoga
    • PORTAL HRVATSKOG BO┼áNJA─îKOG ZAJEDNI┼áTVA
Odg: Li─Źki u─Źitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #19 : O┼żujka 16, 2008, 09:30:43 »
Slavko Degoricija (Kompolje kod Oto─Źca, 18. travnja 1931. ) u─Źitelj, profesor povijesti, hrvatski politi─Źar.

Ro─Ĺen je kao ─Źetvrto dijete u obitelji Jure Degoricije i Marije Fajdeti─ç. Nakon pu─Źke ┼íkole u Kompolju i ni┼że realne gimnazije u Oto─Źcu, odmah nakon mature 1947. godine u rujnu iste godine polo┼żio je "─îasnu zakletvu za dr┼żavnu slu┼żbu FNRJ" i imenovan privremenim u─Źiteljem pripravnikom u Dugom Dolu. Tijekom slijede─çih godina u─Źiteljski posao obavljao je u Narodnim ┼íkolama u Rudopolju, Babinom Potoku Gornjem i Kompolju. Nastavio je ┼íkolovanje u U─Źiteljskoj ┼íkoli u Gospi─çu, a diplomirao je na U─Źiteljskoj ┼íkoli u Rijeci 25. lipnja 1952. godine. Redovni vojni rok u JNA odslu┼żio je u Makedoniji, gdje je zavr┼íio "┼ákolu rezervnih pje┼íadijskih oficira" i stekao ─Źin rezervnog potporu─Źnika. U listopadu 1953. godine mobiliziran je u rezervni sastav JNA i upu─çen na talijansku granicu tijekom "Tr┼í─çanske krize".

U prosincu 1953. godine primljen je u dr┼żavnu slu┼żbu kao pripravnik za zvanje u─Źitelja Narodne ┼íestogodi┼ínje ┼íkole u Srpskom Seli┼ítu, a stru─Źni ispit za zvanje u─Źitelja polo┼żio je u svibnju 1955. u Zagrebu i promoviran u zvanje u─Źitelja III vrste u Narodnoj ┼íestogodi┼ínjoj ┼íkoli u Osekovu. Od kolovoza 1956. do kolovoza 1957. je dr┼żavni slu┼żbenik op─çine Ivani─ç Grad i ravnatelj u Narodnoj osmogodi┼ínjoj ┼íkoli Ivani─ç Klo┼ítar.

U Kotarskom komitetu u Kutini vr┼íio je du┼żnost sekretara Komisije za povijest radni─Źkog pokreta i KPJ, sakupljaju─çi povijesnu gra─Ĺu na temelju koje je uredio i izdao knjigu "Fragmenti NOB-a u Moslavini". Godine 1960. imenovan je direktorom "Muzeja i arhiva narodne revolucije u Kutini", koji se otvorio u adaptiranom dvorcu Erd├Âdy u centru Kutine, a 1963. godine preimenovan je u "Muzej Moslavine". Uz redovan posao, upisao je studij povijesti na Filozoskom fakultetu Zagrebu i 1970. stekao titulu profesora povijesti. Pisao je sa svojim suradnicima za ─Źasopis Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Arheolo┼íki pogled, Vjesnik, Moslava─Źki list i Jedinstvo. Godine 1962. stekao je status po─Źasnog konzervatora Konzervatorskog zavoda Narodne Republike Hrvatske, a od prosinca 1970. godine do velja─Źe 1972. godine bio je zamjenik predsjednika Skup┼ítine op─çine Kutina. Jedan je od osniva─Źa Matice Hrvatske u Kutini, a zbog sudioni┼ítva u Hrvatskom prolje─çu 1971. godine, politi─Źki je proganjan i ostao je bez posla. Godine 1973. dolazi u Zagreb i zapo┼íljava se u Auto moto savezu Hrvatske, u kojem radi do 1986. godine, a nakon toga u Saobra─çajnom centru do 1990. godine.

Politi─Źka karijera
17. lipnja 1989. godine sudionik je oniva─Źke skup┼ítine HDZ-a u Zagrebu, a na prvom saboru HDZ-a izabran je za predsjednika Izvr┼ínog odbora HDZ-a.  Kao ─Źlan predsjedni┼ítva HDZ-a i predsjednik Izvr┼ínog odbora HDZ-a, boravio je u Kanadi, Australiji, SAD-u, Njema─Źkoj, Francuskoj, ┼ávicarskoj, Norve┼íkoj, Austriji i Ma─Ĺarskoj s ciljem upoznavanja hrvatske dijaspore, politi─Źara i vlada tih zemalja s agresijom Srbije, Crne Gore i JNA na Republiku Hrvatsku, te prikupljanje raznovrsne pomo─çi tijekom Domovinskog rata i poslijeratne obnove.

Na prvim parlamentarnim izborima 1990. godine izabran je za zastupnika u Sabor Socijalisti─Źke Republike Hrvatske u Vije─çe op─çina, kojem je bio predsjednik, a istovremeno je bio i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a za sva tri vije─ça Sabora. U drugoj Vladi Republike Hrvatske imenovan je zamjenikom ministra unutarnjih poslova. Za vrijeme drugog mandata saziva Sabora (1992. - 1995. godine) ponovno je izabran za zastupnika HDZ-a i predsjednika Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupni─Źkog doma Sabora Republike Hrvatske.  Bio je ─Źlan i voditelj Izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore s lokalnim vlastima Srba u Republici Hrvatskoj i prisutnim me─Ĺunarodnim asocijacijama (UNPROFOR, OUN, ECMM i drugim) s kojima je u tom razdoblju odr┼żao pedeset i dva susreta.

Od 1991. do 1994. godine obavljao je i du┼żnost predsjednika Upravnog odbora Industrije nafte (INA).

Zajedno sa Stjepanom Mesi─çem i Josipom Manoli─çem 1994. godine napu┼íta HDZ i osnivaju Hrvatske nezavisne demokrate (HND). Nakon spajanja te stranke s Hrvatskom narodnom strankom (HNS), napu┼íta politi─Źku djelatnost i posve─çuje se dobrovoljnom radu u udruzi Li─Źana Vila Velebita u Zagrebu, ─Źiji je bio predsjednik od 2000. - 2005. godine. Nakon prestanka rada u udruzi Vila Velebita zapo─Źeo je na prikupljanju podataka i gra─Ĺe za knjigu pod radnim nazivom "Je li bilo uzalud?", ─Źije ime zavr┼íetkom rada na rukopisu mijenja u "Nije bilo uzalud".



 


Back to top