Autor Tema: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....  (Posjeta: 32265 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji Ličan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 222
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: Jasen Mesić
« Odgovori #30 : Siječanj 09, 2011, 21:32:37 »
Mislim da nije uredu da u poznate Ličane svrstavamo osobe koji nisu rođeni u Lici niti su im roditelji rođeni u Lici. Razumijem da je Mesić ličko prezime al vjerujem da će Jasen Mesić prije za sebe reći da je Zagrepčan, ili Stjepan Mesić da je Slavonac nego da su Ličani.

Offline Lipice

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 317
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: Jasen Mesić
« Odgovori #31 : Siječanj 11, 2011, 01:37:29 »
Izto tako i ja mislim da je u redu - evo dobil sam informaciju da uon sam zna odkud je ... jimaš pravo mu slobodno poslat E-Mail pa će ti reć da je iz Križ Kamenice kraj Brinja. Čovik ni zaboravil svoje korjene. Al nis znal da je uvjet se osićat Ličanom samo rođenjem. Ako si malo pratil domaće a i druge novine vidit ćeš da se dosta porieklom Ličana siti svoji korjena i ako ni tamo rođen tako se osića - bil to Stipe Mesić ili srbski presjednik Tadić. Tako sam puno ljudi i manje poznati upoznal svugdi u svitu i njima je dovoljno da je samo jedna baba Ličanka da bi se i oni tako osićali i zač bi jim branil...



Offline Lipice

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 317
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: Miloš Krpan
« Odgovori #32 : Siječanj 11, 2011, 01:52:13 »
Dal more ki potvrdit da postojidu Lipice kraj Gospića?

Offline Vera

  • Lektor Foruma
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 540
  • Postova: 1270
  • Karma: +25/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Miloš Krpan
« Odgovori #33 : Siječanj 11, 2011, 06:34:40 »
Dal more ki potvrdit da postojidu Lipice kraj Gospića?

Hvala na upozorenju. Malo sam ponovno tražila podatke o Krpanu. Na nekoliko mjesta sam pronašla da je rođen u Lipicama pored Gospića (vjerovatno je prepisivano - kopirano, kao što sam i sama) ali sam ipak pronašla da je rođen u Lipama pored Gospića što je valjda točno.

Miloš Krpan, jedan od radničkih prvoboraca slavonskobrodskog područja i Slavonije, rođen je u seljačkoj obitelji 27. srpnja 1862. godine u selu Lipe kod Gospića u kojem je polazio i nižu realnu gimnaziju. Bistar i znatiželjan dječak vrlo rano se počeo upoznavati s literaturom socijalističkog sadržaja »čitajući pogubna socijalistička i anarhistička djela poznatog Vase Pelagića«. Iz Gospića Krpan 1880. odlazi u Petrinju u učiteljsku školu koju je kao đak uzornog vladanja završio s »prvim redom« 1883. godine. Za vrijeme školovanja dobivao je državnu godišnju stipendiju od 200 forinti jer je bio vrlo slabih materijalnih mogućnosti.

Volim Liku a Lika daleko!!!

Offline Lipice

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 317
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
Odg: Miloš Krpan
« Odgovori #34 : Siječanj 11, 2011, 13:35:55 »
E uonda će bit tako jer nima Krpana u Lipica al postoji u "blizini " na cesti Brinje - Jezerane, jedno Krpan Selo ....

Al dobro sad znamo da nisu Lipice nego Lipe kraj Gospića

Miloš Krpan iz Lipa kraj Gospića

http://anarhizam.hr/iz-medija/168-daf-objavljuje-qizabrane-spiseq-miloa-krpana-napisane-prije-sto-godina


Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji Ličan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 222
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #35 : Siječanj 12, 2011, 00:31:23 »
Luka Marjanović, hrvatski pravnik i etnolog, rođen je 18. 10. 1844. u Zavalju a umro je u Zagrebu 8. 9. 1922. Studij prava završio je u Zagrebu, doktorirao je u Beču 1872. Na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu predavao je od 1872. do 1874. austrijsko građansko pravo.

Nakon osnutka Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I., godine 1874., profesor je kanonskog prava katoličke i grčkoistočne crkve na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu. Četiri je puta bio dekan Fakulteta. Dužnost prorektora obavljao je nakon dužnosti rektora. Bio je zastupnik Krapine u Saboru. Sveučilište napušta 1903. kad je imenovan odjelnim predstojnikom Vlade za pravosuđe.

Vrijedan je i njegov etnografski rad. Sakupio je i objavio Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u Gornjoj Hrvatskoj Krajini i Turskoj Hrvatskoj (1864). a od 1886 do 1888 pjesme muslimanskih pjevača iz Bosne.



Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 660
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #36 : Lipanj 03, 2011, 05:10:12 »
NAÅ  SUVREMENIK KARLO MIRTH

[float=left][/float]Pokatkada čovjek u svome skromnom  životu izgubi osječaj za vrijeme u kojem živi, misleći u svojoj  egoističnoj magli samo na sebe,ni ne pomiÅ¡ljaajući  na druge,na svoje suvremenike-uglednike.Opravdanja nema osobito ako se radi  o sugrađaninu,rođenom u svome gradu,bez obziraa koliko dugo živio i izbivao silom usude u svijetu.
Kad se govori o Gackoj i Gačanima ,ta sudbina  tadesila je  većinu u odnosu na osobu Karla Mirtha,Otočanina po rođenju ,a  kozmopita po htjenju i opredjeljenju,uglednika kojim  bi se  dičio svaki narod,kamo  li mali hrvatski,ali ipak…
A tko je Karlo Mirth?Prosječni Otočanin teÅ¡ko da če moći opdgovoriti ,neki su možda čuli za Mirthovu kuću  u Vatrogasnoj ulici,u blizini Srednje Å¡kole ili policije  i niÅ¡ta viÅ¡e.Na to pitanje tko je Karlo Mirth nije ukratko i u kratku tekstu lako odgovoriti.Reći da je  on hrvatski  domoljub koji je svoj narod  ljubio  ratom,reći da je pisac i publicist,iseljenik  iz nužde ,jedan od  braojne hrvatske dijaspore,-mogao  bi  zadovoljiti tek tekst na  spomen  ploči na rodnoj kući koje-nema.
Karlo Mirth je hrvatska dijaspora ,ona ratna ,koja je iz sigurnosnih razloga ,a niti  pristajanja  na nedolazeći  diktatorski sustav  staljinističkog tipa,izabrala život u demokratskome svijetu  sloboda, ni trenutka nezaboravljajući Hrvatsku i svoj narod.Mirth je  napustio  zemlju  1945.g. postavÅ¡i izbjeglica u logoru Fermo u Italiji.Več za boravka u Italiji,osobno u nezavidnoj poziciji,Mirth  se angažira te na SveučiliÅ¡tu u Rimu 1946/47,zavrÅ¡ava novinarstvo,koje će obilježiti njegov čitav život,i počinje objavljivati člankeu Brancaleone-Voce di Italija (Rim),Croatia(Fermo)i Danica(Chicago)Mirth je zarana shvatio da  se iz dijaspore može boriti za interese hrvatskog naroda samo pameću nikakvom romantičarskom nacionalnom retorikom kakve je bilo.Poslijeratni val izbjeglica iz hRvatske ,kojem je pripadaj Mirth ,pripadao je dobrom  dijelu hrvatskoj intelektualnoj i kulturnoj eliti.Moglo bi se kazati  da je tada Hrvatska intelekutualno  desetkovana,ako ne i viÅ¡e.
Več 1947.god.Mirth je u Italiji  izdao bilten“Croatia Press“ koji će obilježiti dobar dio njegova  života i aktivnosti .Cilj mu je bio stvoriti  pouzdan i vjerodostojan izvor  informacija  kako u zemlji ,tako i  u  hrvatskoj emigraciji .


Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 660
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #37 : Lipanj 17, 2011, 21:17:06 »
TOMO MATIĆ

[float=left][/float]Rođen u Otočcu ,22.12. 1818.ZavrÅ¡io  gimnaziju ,filozofiju i teologiju u Senju.Osposobljen za gramatikalnog  učitelja 1841.god.,za humanističkog profesora  1843.god.
Prvo namjeÅ¡tenje  24 .ožujka  1842.god. za gramatikalne razrede .Unaprijeđen za  humanističkog profesora 1844.-1861.god. premjeÅ¡ten na gimnaziju u Vinkovce .Imenovan  direktorom u Senju 3.III. 1868.GOD.Umirovljen  4.X. 1886.Umro 24.v. 1886.god.Direktor u Senju od god.1868.-1884.


Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 660
  • Postova: 1757
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #38 : Lipanj 27, 2011, 22:23:24 »


A o  uređivačkoj politici  časopisa  sasvim jasno kaže:“U Croatia Pressu  tražim da imamo  Å¡to čvršću podlogu  i dokumentaciju o činjenicama.Oni koji gledaju sa stajaliÅ¡ta svojih  romantičarskih želja smatraju  ovakav stav defetističkim“.Iako skromnih početaka Croati Press ,je postigao takav ugled da se s njime nije mogao mjeriti bilo koji hrvatski emigrantski časopis ili novine ,s obzirom  na profesionalni izgled,koncepciju i analitički pristup.PoÅ¡to je Mirth bio jedan vlasnik tih novina ,mogao je zadržati  financijsku i izdavačku neovisnost.U Rimu je objavio  deset  brojeva na hrvatskom jeziku.
Kako je sudbina Mirtha  nosila diljem svijeta ,1947.god. je otiÅ¡ao  u Å panjolsku.Nastavio je rad na  Croatia Pressu davÅ¡i mu novi podnaslov i obavljajući sažetke na Å¡panjolskome.Do 1952.god. izaÅ¡lo je  novih 85  brojeva ,a u to vrijeme za časopis počinje  pisati Boban Radica i Ante Ciliga.1952.god.Mirth se selio u Sjedinjene Američke Države ,nastavlja raditi na časopisu ,dijelom mu mijenjajući koncepciju pa postaje bilten  i novinski servis  za časopise na hrvatskom jeziku .Velika promjena se dogodila  i uvođenju dvojezičnosti,prvi dio na engleskome, a drugi na  hrvatskome jeziku.Broj suradnika se povečavao  pa su za Croatia Press  pisali Jere Jereb,Mate MeÅ¡trović,Adam Eteroviić, i drugi,pa ovaj časopis postaje  nezaobilazan  izvor informacija o hrvatskoj dijaspori ,hrvatskoj kulturi i stanju u zemlji.Mirth je pomno pratio i izvjeÅ¡tavao o političkim suđenjima i prognanima u Hrvatskoj tih godina,o ugnjetovanju i tlačenju katoličkog svečenstva,o progonu kardinala Alojzija Stepinca,o padu Aleksandra Rankovića,o slučaju Andrije Hebranga ,o sudbini i progonima hrvatskih proljećara ,naravno i o kulturnima i jezičnima pitanjima.U časopisu je bilo mjesta ,koji je 1971.god. izlazio samo na engleskome  jeziku ,naÅ¡ao je put do važnih znanstvenh biblioteka  diljem sjeverne Amerike,čak se nalazi na Harvardu i Kolumbiji te Alberta University u Kanadi,Å¡to je do bijesa dovodilo jugoslavenske  vlastodrÅ¡ce jer se istina o Hrvatskoj polagano ali stalno Å¡irila svijetom.Prestao je izlaziti  1980.g.poÅ¡to je Mitrh viÅ¡e nije bio u mogućnosti uređivati dva časopisa,s Jerom Jerebom  bio je od 1960.god. glavniim urednikom časopisa „Journal of Croatian Studies“časopisa Hrvatske Akademije u Americi.
Hrvatska Akademija u Americi (The Croatian Academuy of America) osnovana je 1953.god.s ciljem Unapređenja istraživanja  i proučavanja hrvatske kulture ,kulture i povijesti u sjevernoj Americi.Iako Karlo Mirth  nije njen osnivač ,uređenje akademije časopisa i njegov rad doveo je do njegova izbora  za predsjednika Akademije  1958.god.Upravo te godine Mirth je uložio  silan trud  kako bi pokrenuo kulturno-znanstveni časopis „Journal of Croatian Sudies“,Iako  je Akademija  bila u nezavidnu   financijskom položaju ,a ni broj  njenih članova nije bio velik(17članova),pokrenut je 1960.god..Multidiscipliranost  ovog časopisa ,tekstovi na engleskom jeziku, pridonijeli su interesu  u SAD-u ,osobito  stručnjacima koji su se bavili  srednjom i istočnom Europom.Sukladno tome ,rastao je i broj suradnika u časopisu američke i svjetske sveučiliÅ¡ta  poput Harvarda,Yalea,Columbije,biblioteke Stenforda i Barkleya,zatim u Kanadi zapadnoj Europi i Australiji,u istočnoj Europi poput  Poljske,Čehoslovačke,i Mađarske.Također su časopis primale  i biblioteke u Hrvatskoj,“Journal of Croatian Sudies“postao  je kroz svojih 40 god. Tiskanja najveći hrvatski časopis u Americi,u čem Karlo Mirth  ima najznačajniju ulogu.
Hrvatska Akademija u Americi je odmah podržala Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika  19.travnja  1967.god.u vrijeme Mirthova predsjedavanja.Na dužnosti  predsjednika Mirth je biran  deset puta ,sve do 1968..Po dužnosti mandata  bio je drugi Akademijin  predsjednik ,da bi 1993.god. bio proglaÅ¡en doživotnim počasnim predsjednikom.Akademija je upravo u Mirthovo vrijeme  ostvarila suradnju s Maticom Hrvatskom i tadaÅ¡njom JAZU,kada  se povezuju  intelektualci iseljene  i domovinske Hrvatske ,Inicijativa je potekla od dr.Franje Tuđmana direktora Instituta za  povijest radničkog pokreta,koji se u ljeto 1966.god. susreo  u  Americi s Mirthom ,Jerom Jerebom i Matom MeÅ¡trovićem.Tada je dogovorena opsežna suradnja ,ali je Tuđmanovim progonom ta akcija osujećena,da bi Akademija pronaÅ¡la nove  puteve suradnje s drugim hrvatskima intelektualcima.
Karlo Mirth u gotovo pola stoljeća prognaniÅ¡tva nikada nije zaboravio na svoj rodni Otočac,u kojem mu  je ostala majka  i otac, koje nikada viÅ¡e nije vidio.
„Uvijek očaran  velebitskim stijenama i Å¡umovitim brdima  okružene doline  moga rodnog Otočca,kojim je  protjecala bistra ponornica Gacka da bi ,nakon  Å¡to je ponovno uronila u  zemlju ,izbijala iz podmorskih izvora u vruljama ,na morskoj   povrÅ¡ini  u podvelebitskom  kanalu Jdrana,i ja sam od rane mladosti ,zaljubljen u tu rijeku ,sudbinski slijedio njen tok.“
Gotovo da nema poredbe koja bi  bolje oslikala njegovu sudbinu i njegov život ,čije bogatstvo  bi bilo dostatno popuniti nekoliko drugih života.Svoje dječačštvo  proveo je  u rodnome gradu  zavrÅ¡ivÅ¡i nižu gimnaziju  u Senju  viÅ¡u,da bi u Zagrebu upisao i zavrÅ¡io studij Å¡umarstva .JoÅ¡ u  vrijeme srednjoÅ¡kolskoga  Å¡kolovanja  privlačilo ga je novinarstvo  pa zarana piÅ¡e članke ,objavljujući ih u Ličkoj slozi“,“Hrvatskom Dnevniku“,i „Hrvatskom Narodu“,u „Ličkom Kalendaru“,objavljuje svoj  tekst o Otočkoj  biskupiji ,a odrana se bavi  i fotografiranjem.Da nije Mirtha , povijest fotografije Otočca i okolice bila bi siromaÅ¡na.Ostale su barem  otisnute fotografije Å¡vičkih slapova „kerepljenje“ (transport trupaca )rijekom Gackom   ,ostatak utvrde Fortica ,kupaliÅ¡te Gaj na sjevernome kraku Gacke u Otočcu ,da se ne nabraja dalje.
Karlo Mirth  se tijekom svoga života  permanentno obrazovao  pored svoga temeljnoga obrazovanja za inžinjera Å¡umarstva  obrazovao se u Italiji na Rimskome sveučiliÅ¡tu u novinarstvu ,u Å panjlskoj je studirao Å¡panjolski  jezik i kulturu,dok je  biblitekarstvo  i informatiku  magistrirao u New Yorku  1962..god. Poznavanje stranih jezika  i stečeno znanje  omogućilo mu je brojne kontakte  u važnijim ličnostima  ne samo hrvatskoga iseljeniÅ¡tva  već i utjecajnih  osoba  Å¡irom svijeta ,naravno  sve u cilju neprestanja zalaganja  za domovinu i vlastiti narod..Mirth je, osobito u Americi ,imao brojne  kontakte  s  najuglednijima  hrvatskim intelektualcima u iseljeniÅ¡tvu, ,a korespodenciju  je održavao  i s nizom  važnijih ljudi  iz poitike i života. Prijateljevao je  s kiparom Ivanom MeÅ¡trovićem ,piÅ¡ući o njemu  u dva navrata  na engleskome i Å¡panjolskome jeziku ,dopisivao se i s dr.Vladkom Mačekom,družio se  s vrhbosanskim nadbiskupom  u dijaspori  Bogdanom Radicom ,s Vinkom Nikolićem  i nizom drugih  uglednika Å¡irom svijeta ,o čemu je ostavio korespodenciju i zapise kao vrijednu  ostavÅ¡tinu .O političkome  angažmanu Karla Mirtha  treba govoriti s puno  opreza. Ne bi se moglo kazati da je bio političar  klasična tipa ,a emigrantska  stereotipa  koji je koketirao s ustavÅ¡tvom.On jednostavno  nije bio taj,njega nisu okupljale neefikasne   grube metode  jalove emigrantske  političke borbe,on je pravilno  ocijenio i procijenio da se hrvatskome narodu i domovini može pomoći na drugi način ,na onaj koji će biti učinkovit i prihvatljiv  demokratskome svijetu.Taj svijet  je trebalo najprije upoznati  s Hrvatima i Hrvatskom dati sasvim drugu priču od  one koju je jugoslavenska  i srpska politika  plasirala.


Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji Ličan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 222
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
« Odgovori #39 : Kolovoz 02, 2011, 17:01:31 »
http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10562/normal_jelena-glisic.jpg
Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....


Jelena Glišić, Miss Universe Hrvatske 2005. rođena je 27. kolovoza 1986. godine u Karlovcu. Osnovnu školu završila je u Slunju, a poslije rata dolazi u Josipdol. 2002. dolazi u Plaški i tu ostaje pet godina, do odlaska u Zagreb na fakultet. Njena majka Bosiljka i dalje živi u Plaškom, gdje drži dom za umirovljenike.

Manekenstvom se počela baviti sa 16 godina, kada je krenula na tečajeve agencije "Fashion week" u obližnjem Ogulinu. Kod njih je završila prva tri stupnja, nakon čega joj je ta zagrebačka agencija ponudila dvogodišnji ugovor. Tada je počela nositi revije na "Danima mode i ljepote" na Zagrebačkom velesajmu i na tjednu mode "Cro-a-porteu".

Napunivši 18 godina, 2004. pobijedila je na izboru za Mis Universe Karlovačke županije što joj je omogućilo direktan ulazak u finale izbora Mis Universe Hrvatske. Pobijedivši i na tom natjecanju 2005. godine, sudjelovala je na svjetskom izboru u Bangkoku, gdje je bila 17. od 93 natjecateljice.

http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10562/normal_548000007679210.jpg
Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....



 


Back to top